16
16:1-4 Juda Ye Awilimene Yesusindu “Nu Sike Pulu Yemone Ya Mana Lipe Mundorumunje Kanamili, Lipe Ora Simbe Ulu Tondolo Te Tei.” Niringi Temanemo* Mako 8:11-13; 16:2-4 LLuku 12:54-56; 16:1,4selo inie yakondo 12:38-42.
⸤Kolea Makatane purumu⸥ inie yakondo 15:39. kinie Yesusi molorumune Parisi yema kinie Sadusi yema kinie bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “38. Sadyusi”. eno ongo, ‘Yuni nambe-embanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjiku§ kondi toko manda manjeringi ungume inie 4:1, 19:3, 22:18,35, LLuku 11:16,53-54, Jono 8:6, Lipe Mundorumu Yema 5:9, 15:10, Ipuru 3:9.
mawa tekolie ningendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tendani.’ nimbe ya mana lipe mundorumunje kanamili.’ ningu mulu koleana molemo Pulu Yemone mindi manda ulu tondolo telemo mele te tei.” niringi.* inie yakondo 12:38.
Yesusini topondopa nimbendo: “I pupene ena pumbendo mulúmu kondoli telemo kinie kanokolie ‘wale peangamo wendo ombá.’ nilimele. Ipulueli-ou kolea tangombando kolea kupe topa mulúmu sumbulu tolemo kinie kanokolie Kewa ungune “mulúmu kondoli telemo” nimbe molemo nalo umbu yembomane aku siku kanoko ningu naa pilimele.
‘Lo ombá lemo.’ ningu pilimele kanumu. Mulúmu kanokolie ‘koleamo isipe isipe temba.’ ningu kanolemele nalo iwalemanga ulume wendo olemoma kanokolie ulumenga pulumu manda naa pilimele. Kinié mana molemele yemboma yembo kerime mindi molemele. Eno teko kenjiku Pulu Yemo liku su silimele kanu yembomane “Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo mele kanamili tei.” ningu na mawa telemele. Nalo ⸤Pulu Yemone na lipe mundorumu-ne ya ombo molkoro. Yu-kinie tapu topo kongono telembolo mele⸥ lipe ora simbe ulu tondolo te wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Jonane terimu Jonanga temanemo boku Jona molemo, ungu pulu te inie yakondo 12:39-41, Jona 3:4. ulumuni mindi lipe ora silimo mele manda kanonge. Te pea wendo naa ombá.” nimbelie eno mundupe siye kolopa purumu.
16:5-12 Parisi Yema Kinie Sadusi Yema Kinie Enonga Pillawa Akoli Mele ‘Isi’ Nilimunge Ungu Ikomo§ Mako 8:13-21.
Eno ⸤nomu Gallilli⸥ nekendo pungendo ⸤Yesusi⸥ lombili andoli yema pillawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi. ⸤Kanu kinie⸥ Yesusini enondo ⸤liepi-liepi topa ungu iko topalie⸥ nimbendo: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinie Sadusi yema kinie* bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “38. Sadyusi”.
enone pillawa akoli mele isi nosilimelemo kanoko kondaa!” nirimu. ungu pulumu inie nondopa 16:12, bokumunge alsena anjokondo “49. yis”.
Aku sipe nirimu kinie pilkulie yu lombili andoli yemane enono kerepale ningulie ningendo: “Olio pillawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunge aku sipe nikimunje.” niringi.
Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Eno ‘nane manda lipe tapondomba.’ ningu wallo kolte mindi pilimele yema, “Pillawa kaloli naa memulu.” ningu nambemune kerepale nikimiliye? Eno kinié kepe naa pilku kondolemeleye? Pillawa kaloli kise pakera ye pape tausini moke teko siringi mele komu sindilimeleye? ⸤Nongo pora siringi kinie⸥ langi kakena lierimume liku wale basikete awisili toko peko siringi mele komu sindiku naa pilkimiliye? inie yakondo 14:16-21.
10 “Molo pillawa kaloli yepoko pakera moke teko ye po tausini siringi mele naa pilku, ⸤nongo pora siringi kinie⸥ wale basikete awili mare langi kakena lierimume toko peko siringi mele naa pilku molemeleye? 11 ‘Yuni sike pillawa kalolimundu naa nikimu.’ ningu nambemune naa piliengiye?§ Ungu pulu te Mako 8:21. ‘Parisi yema kinie Sadusi yema kinie pillawa akoli mele isi nosilimelemo mimi siku kanangi.’ nimbu nikiru.” nirimu. 12 Yuni aku nirimu kinie pilkulie enone ‘pillawa kalongendo isi mundulimele akumundu naa nikimu. Parisi yema kinie Sadusi yema kinie enone ungu mane siringi ungumendo nikimu.’ ningu pilieringi. ⸤‘Parisi yema kinie Sadusi yema kinie enone ungu mane mare kolo toko siringime yunge lombili andolimene paa naa piliengi!’ nimbe nirimu mele ningu pilieringi.⸥* Kanu yemane mane siringimenga ungu mare inie yakondo 15:3-9, anjokondo 23:2-3. Ya 16:6** kananila.
16:13-20 Pitane Yesusindu “Pulu Yemone “Olio Nokopa Kondomba Ye Te Lipu Mundumbo.” Nimbe Mako Torumu Ye Nomi Akumu Nu.” Nirimu Temanemo. akumunge 16:13-16,20 Mako 8:27-30, LLuku 9:18-21.
13 Yesusi kolea awili Sisaria-Pillipai lierimu koleana pupelie nirimumuni, yu lombili andolimendo walsipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemondo yembomane yu imbi leko nawe nilimeleye?” nirimu.
14 Enone yundu ningendo: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu, kinié kelepa lomboropa ola molemo⸥..” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainja Illainjanga temane pokore Ou Kingime kolomongo awili 17,18,19. Naa kolopa olando sumbi sipe purumu temanemo PeKingime 2. Ungu pulu te Mallakai 4:5. kelepa omba molemo.” ningu pilku, marene nu “Jeremaya§ Jeremayanga temanemo boku Jeremaya molemo. molo Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye ⸤oukolorumu kinié lomboropa ola molemo⸥ te lupe.” nilimele.” niringi.
15 Aku niringi pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “⸤We yembomane aku siku nilimele⸥ nalo eno enono na nawe nilimeleye?” nirimu.
16 Saimono Pitane topondopa nimbendo: “Nu Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemonga Malo,* bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. ⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu.” bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. nirimu.
17 Yuni aku nirimu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Jona Saimono Pitanga lapaJona akumu lupe; oma tene norumu Jona akumu lupe. Malo Saimono, nu malo. Inikinumu mana yembo tene nu naa nimbe simu. Tata mulu koleana molemomone nimbe simu. 18 Ungu te pea nundu nikirula: Nunge imbi Pita, (kanu imbimunge ungu pulumu ‘kou’ kanumu). Kanu koumunge ola§ Umbu yembomane ‘ulke sirikili naa topili.’ ningu, simu enge nili te likulie ulke takolemele mele kou nirimu aku sipe nirimu. Enone ou teringi mele ungu te inie yakondo 7:24-29 molemo. Mana kou perimune ola ulke takoringi. nanga yembo talapemo* bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. lipu maku topo mondombo. Kanu kinie kololi ulu pulumunge tondolomone inanga talapemo topa manie manda naa mundumbe, molo. 19 Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokomba ulke kimu ‘Yemboma nokomba ulke kimu’ nirimu akumu ungu iko topa yemboma nokomba nambamondo nirimu. Lipe Ora Sirimu 1:18. nu simbo. Kanu kinie nuni mana meltendo “Molo.” nini mélemo mulu koleana sukundu “Molo.” nimbéla. Nu mana meltendo “Kapola.” nini mélemo mulu koleana sukundu “Kapola.” nimbéla.” nirimu. Iungumu kinie inie anjokondo 18:18 molemo ungumu kinie ungu telumu. Nalo ya Pitando mindi nirimu. 18:18 akune Yesusini lipe mundorumu yemando pali nirimu. Ungu te Jono 20:23.
20 Kanu kinie yu lombili andolimene Yesusindu “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba yere lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu ongo moleno.” niringi kanu ungumundu yuni enondo tondolo mundupe nimbendo: “Enone anjo yembo telurindu kepe na kanu yemo molio mele ⸤isili-ou⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.§ ungu pulu te LLuku 9:21*.
16:21-20:34 YESUSI YU NONDOPA KOLOMBANDO YUNGE LOMBILI ANDOLIMENDO YUNI “TELIO MELE ENO AKU SIKU TEANGI.” NIMBE MANE SIRIMU TEMANEMO
16:21-28 Yesusi Yu Tonge Kinie Kolopalie Lomboropa Ola Molopa, Pe Omb Mele Ou Pulu Pulu Nimbe Para Sipe, Yemboma Yu Lombili Pungendo Tenge Mele Nirimu Temanemo* Mako 8:31-9:1. 16:21,24-28 LLuku 9:22-27. Yu tonge mele pe altopa wale talo nirimula, inie anjokondo 17:9-12, 20:17-19,28.
21 Kanu kinie Yesusi yu lombili andolimene yundu ⸤“Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinie pilipelie⸥ yuni yu-kinie wendo ombá mele pulu polopa Ya kepe pe 17:22 kinie 20:18-19 kepe ya nimbe sirimu mele wale yepoko nimbe sirimu. eno sumbi sipe nimbe sipelie nimbendo: “ ‘Na mindili awisili nombondo kolea awili Jerusalleme paa pumbo.’ nimbu pilipu molio. “Na tangi, Jerusalleme pambo.” nirimu mele ungu te LLuku 9:51. Juda yemboma nokolemele tapu yema kinie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie,§ bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”. enone na paa toko mindili kondonge. Na toko kondonge kolombo kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga Pulu Yemone nando ‘Lomboroko ola molou.’ nimbé.” nirimu.
22 ⸤Aku nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane yu anjo lipe memba pupelie yu pulu polopa iri topalie nimbendo: “Awilimu, aku siku paa naa ni! Nu nikinu mele aku sipe paa wendo naa ombámo.” nirimu.
23 Nalo ⸤yuni kurumenga nomi Setenene ungu umbu tondorumu mele pilipelie nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini topele topa Pitando nimbendo: “Setene,* bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. nu anjo pa! Pulu Yemone nando “Tei.” nirimu kongono tembo tekeromo pipi sini tekeno kene nu anjo pa! Nuni na teko embambo sini tekeno. Nu Pulu Yemone konopu lemo mele naa leno. Yembomane konopu lemele mele mindi leno.” nirimu. Ipuru 2:18.
24 Kanu kinie Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili. 25 Yembo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo tene na konopu mondopalie nanga kongonomo “Tendambo.” nimbe temba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe. 26 ⸤Akumu nambemune nikiruye?⸥ Yembo tene mana melema pali yu yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo. Molo yembo tene ‘Na mini pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbelie yu nambolka meltene mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu topo topa lilkeye? Meltene manda topo topa naa limbe. LLuku 12:15-21.
27 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa telimu kinie§ inie anjokondo 25:31. yunge ⸤mulu koleana⸥ angelloma kinie pea ombá. Ombalie yuni olio ya mana yemboma yu-mele-mele telemolo ulumenga olio yu-mele-mele pundu tombamonga nane aku nikiru.
28 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ye nomi kingimu omba molopa melema kinie yemboma kinie pali nokomba* bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. ombá kanonge.” nirimu. Akumunge pulumu inie anjokondo 17:1-9 molemonje?

*^ Mako 8:11-13; 16:2-4 LLuku 12:54-56; 16:1,4selo inie yakondo 12:38-42.

16:1: inie yakondo 15:39.

16:1: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “38. Sadyusi”.

§16:1: kondi toko manda manjeringi ungume inie 4:1, 19:3, 22:18,35, LLuku 11:16,53-54, Jono 8:6, Lipe Mundorumu Yema 5:9, 15:10, Ipuru 3:9.

*16:1: inie yakondo 12:38.

16:3: Kewa ungune “mulúmu kondoli telemo” nimbe molemo nalo umbu yembomane aku siku kanoko ningu naa pilimele.

16:4: Jonanga temanemo boku Jona molemo, ungu pulu te inie yakondo 12:39-41, Jona 3:4.

§16:4: Mako 8:13-21.

*16:6: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”, “38. Sadyusi”.

16:6: ungu pulumu inie nondopa 16:12, bokumunge alsena anjokondo “49. yis”.

16:9: inie yakondo 14:16-21.

§16:11: Ungu pulu te Mako 8:21.

*16:12: Kanu yemane mane siringimenga ungu mare inie yakondo 15:3-9, anjokondo 23:2-3. Ya 16:6** kananila.

16:12: akumunge 16:13-16,20 Mako 8:27-30, LLuku 9:18-21.

16:14: Illainjanga temane pokore Ou Kingime kolomongo awili 17,18,19. Naa kolopa olando sumbi sipe purumu temanemo PeKingime 2. Ungu pulu te Mallakai 4:5.

§16:14: Jeremayanga temanemo boku Jeremaya molemo.

*16:16: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

16:16: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.

16:17: Saimono Pitanga lapaJona akumu lupe; oma tene norumu Jona akumu lupe.

§16:18: Umbu yembomane ‘ulke sirikili naa topili.’ ningu, simu enge nili te likulie ulke takolemele mele kou nirimu aku sipe nirimu. Enone ou teringi mele ungu te inie yakondo 7:24-29 molemo. Mana kou perimune ola ulke takoringi.

*16:18: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

16:19: ‘Yemboma nokomba ulke kimu’ nirimu akumu ungu iko topa yemboma nokomba nambamondo nirimu. Lipe Ora Sirimu 1:18.

16:19: Iungumu kinie inie anjokondo 18:18 molemo ungumu kinie ungu telumu. Nalo ya Pitando mindi nirimu. 18:18 akune Yesusini lipe mundorumu yemando pali nirimu. Ungu te Jono 20:23.

§16:20: ungu pulu te LLuku 9:21*.

*16:20: Mako 8:31-9:1. 16:21,24-28 LLuku 9:22-27. Yu tonge mele pe altopa wale talo nirimula, inie anjokondo 17:9-12, 20:17-19,28.

16:21: Ya kepe pe 17:22 kinie 20:18-19 kepe ya nimbe sirimu mele wale yepoko nimbe sirimu.

16:21: “Na tangi, Jerusalleme pambo.” nirimu mele ungu te LLuku 9:51.

§16:21: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”, “41. saveman”.

*16:23: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

16:23: Ipuru 2:18.

16:26: LLuku 12:15-21.

§16:27: inie anjokondo 25:31.

*16:28: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

16:28: Akumunge pulumu inie anjokondo 17:1-9 molemonje?