10
10:1-24 Yesusini Ye Tokapu Yepoko* “Tokapu yepoko” akumu “tere paono tene tu” nimbu, Kewa-ungune “sependi tu” (72) nilimolola. Tokapu te wane paono po (24) kanumu. 10:3-8,10-11kinie 9:3-4,5 kinie paa telu sipemo. “Paa.” Nimbe Lipe Mundorumu Kinie Puku Andokolie Kelko Oringi Temanemo
10:1-12,16 Yesusini Ye Tokapu Yepoko Lipe Mundorumu Temanemo akumunge 10:4-12 Yesusini ye rurepo ou lipe mundorumu temanemo inie yakondo 9:1-6. Akumu lupe, itemanemo lupela.
Kanu kinie Yesusi kolea awili Jerusallemendo pumbe pupelie nirimumuni, yu pumbe purumu kolea marenga ye pokore kumbi lepa lipe mundorumu. Yuni ye tokapu yepoko mako topa ye talo talo nimbe lipe mundupelie eno ungu iko mele topa nimbendo:
“Poniena langi awisili nou lepa pelemo nalo kanu langime puku liku nosinge yemboma koltalo kene Ponie Pulu Yemone ‘Kanu langime liku nosieli kongonomo puku tenge yemboma poniena lipe mundopili.’ ningu mawa teangi. Eno lipu mundukuru yema eno sipisipi melema, yembo owa takera awili kerimene sipisipi topa nolemo mele yemboma molemelena lipu mundukuru. Mateyu 10:16; ungu pulu te Mateyu 10:16*. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singe kinie pilku keri pilkulie yembomane eno mindili liku singe.⸥ Pukulie, wale-tapi kepe, kou mone kepe, mele-wale kepe, kimbu-su alowa teko mondongema kepe naa meli we pangi. Aulkena pukulie yemboma kanoko enondo ungu te naa ningu we pangi.
“Kolea tenga sukundu pukulie akune molongendo ulke teluringe puku pe-pukulie ou kanu ulke pulu yembomando ningendo: “Eno konopu peanga pepili molangi.” niengi. Aku ninge kinie kanu ulkena ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbé yembo te molomu liemo yu konopu peanga pepili molomba. Molo aku ninge kinie kanu ulkena ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbé yembo te naa molomu liemo eno akune ‘Pangi.’ nimbu mundukuru yema enono konopu peanga pepa umbune te naa tepili molonge. Kongono telemo yemo yu mele papu kalemele kene§ Mateyu 10:10, Ou Timoti 15:18. punge ulkena peko, ulke pulu yemone langi simbema nangi. Ulke pinie-pinie naa andoko, ulke telune mindi langi nongo peangi.
“Kolea tenga suku pukulie ningemone, kanu kolea pulu yembomane enondo “Papu ongi. Olio pea molamili waa.” ningi liemo eno langi singema nongo, akune kuru tomba yemboma teko konde liku, enondo ningendo: “Pulu Yemo omba ye nomi kingi molopa olio nokomba walemo* bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. eno molemelena nondopa ombá.” niengi.
10 “Molo kolea tenga suku pukulie kanu kolea pulu yembomane enondo “Eno nambemune ongiye?” ningu, “Pea peamili waa.” naa ningi liemo ⸤kanu koleamo munduku siye kolko pungendo⸥ aulkena puku angilkulie yembomando ningendo: 11 “Enone olio liku su singimunge ‘Eno kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele paa piliengi!’ nimbu, olionga kimbune ya koleamonga ma angilkimume kepe kulu topolie pukumulu.” niengi. ‘Akumu piliengi!’ ningu aku siku ningulie pe ungu te pea enondo kamu ningendo: “⸤Eno liepi-liepi tamili piliengi!⸥ Pulu Yemo omba ye nomi kingi molopa yemboma nokomba walemo nondopa ombá.” niengi.
10:12-16 Yesusini Kolea Marenga Yemboma “Mindili Nongo Molko Kenjinge.” Nirimu Temanemo akumunge 10:12-15 Mateyu 11:22-24. Inie anjokondo 11:31-32.
12 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kote walemo wendo ombá kinie kolea awili Sodomo ⸤yemboma Ya “yemboma” molemo akumunge ungu pulumu Mateyu 11:20*. ou ulu pulu keri awisili sike teringi§ Sodomo yembomanga temanemo Ou Pulu Pulu 18-19. Akune 19:24-25 kana. nalo⸥ enonga kote kanga mele pemba. Nalo iyembo ⸤enondo “Pea molamili waa.” ni naa ningu, enonga ungu pilku naa linge yemboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awili mele pemba.” nirimu.* pali Mateyu 11:23 ekendo, 24.
13 “Kolea Korasini kinie Besaida taonoselo ⸤akune molemele yemboma⸥ mindili nongo paa molko kenjinge. Kanu koleaselonga sukundu ulu tondolo awisili terindu ⸤nalo akune molemele yemboma konopu alowa naa telemele⸥. Kolea awili Taya kinie Saidonoselonga sukundu Koleamanga ungu pulumu Mateyu 11:21*. ulu tondolo naa terindu ungu pulu te Mateyu 11:21*. nalo kanu koleaselonga sukundu nane ulu tondolo aku sipu telka kanolemelanje kanu koleaselonga ⸤yembomane⸥ eno ulu pulu keri telemelema koronga munduku siye kolko, bulu siku, konopu alowa telemela. 14 ⸤Akumunge⸥ kote walemo wendo ombá kinie kanu kolea awili Taya kinie Saidonoselonga ⸤yemboma ulupulu keri sike telemelemonga⸥ enonga kote kanga mele pemba. Nalo eno kolea Korasini kinie Besaidaselonga ⸤yemboma⸥ ⸤na ulu tondoloma terindu kinie kanokolie konopu alowa naa teringimunge⸥ kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awili mele pemba.
15 “Kapeniame taono ⸤yemboma enone⸥ ‘Mulu koleana pupu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda molo. ⸤Enone nanga ungume alieli pilimele nalo konopu alowa naa telemelemonga⸥ eno kolea kerine puku molonge.” ⸤nirimu.⸥
16 ⸤Aku nimbelie yuni lipe mundumbe terimu yemando ungu te pea nimbendo:⸥ “Enone ungu ningema pilipe limbe yembomone nane ungu nilio ungumu pilipe limbela. Enone ungu ningema naa pilipe ‘Olio pea molamili.’ naa nimbe temba yembomone na-kinie ‘Pea naa molambili.’ nimbéla. Nando ‘Pea naa molambili.’ nimbé yembomone na ma koleana lipe mundorumu ye kanumundu ‘Pea naa molambili.’ nimbéla.” nirimu. Yesusini aku nimbe pora sipelie ‘Yunge kongono tende-pangi.’ nimbe eno lipe mundorumu.
10:17-20 Ye Tokapu Yepoko Yesusini Lipe Mundorumu Yema§ bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. Kelko Yando Oringi Temanemo
17 ⸤Walse⸥ Yesusini lipe mundorumu ye tokapu yepoko yu molorumune paa konopu siku yando ongolie enone yundu ningendo: “Awilimu, olione nunge imbi lepolie kuru kerime kepe olione ungu nirimulume pilku liku teringi.” niringi.
18 Yesusini enondo nimbendo: “Aku siku teliku andoringi kinie ⸤kurumenga nomi⸥ Setene* bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. kariapá mele tepa, topa manie mundorumu nane kanorundu, 19 Pilieme! Eno tondolo te sirindu. Yembo nomba kondoli kongi-ka-wambiye molo kiriwara ungu pulu te inie anjokondo 11:12*. aku melema eno naa kanoko kambilinge kinie aku melemane eno nanga yemboma ‘Uluri naa tepili.’ nimbu eno kanu tondolomo sirindu. Lipe Mundorumu Yema 28:1-6. Olio-kinie opa pulue ⸤Setene⸥ yu sike tondolo pulimo nalo eno kanu tondolo sirindumunge yuni eno uluri manda naa temba. 20 Nalo aku sipu nikirumunge konopu naa siku, kurume enonga ungumu pilku liku telemelemonga konopu naa siku; ⸤Pulu Yemone⸥ mulu koleana ⸤molopa⸥ enonga imbime topa mondorumumunge konopu siku molangi.” nirimu.
10:21-24 Yesusini Pulu Yemo Kinie ‘Ange.’ Nimbelie Kapi Nirimu Temanemo§ akumunge 10:21-22 Mateyu 11:25-27, 10:23-24 Mateyu 13:16-17.
21 Yesusini Pulu Yemonga Mini Kake Telimu kinie konopu awili tepa sipelie Pulu Yemondo nimbendo: “Tata, Mulu Maselo Kinie Nokoko Moleno Ye Nomimu, nane nu-kinie “Ange.” nikiru. ‘Olio pilipe konginjeli pelemo. Olio oliolio ungumenga pulume pali pilipu kondolemolo.’ ningu pilimele yemboma eno nane telio ulumenga pulumu ‘Naa piliengi!’ ningu naa ningu sirinu. Yembo ambolango pame ⸤mele⸥* bokumunge alsena anjokondo “31.4 tok bokis bilong pikinini”. molko, nane nilio ungume komu tendeko molemele yemboma mindi nane telio ulumenga pulumu ‘Piliengi!’ ningu, eno ningu sirinu kanumunge nu kapi nimbu “Papu terinu.” nikiru. Sike Tata, nuni ‘aku sipe wendo ombá kinie konopu simbo.’ ningu aku siku terinumunge ⸤aku sipe wendo okomo.⸥” nirimu.
22 ⸤Pulu Yemondo aku sipe nimbelie kelepa yembo moloringimendo nimbendo:⸥ “Melema pali Tatane na sirimu. Yembo tene Malo paa sike molemo mele pilipe kanopa imbi silimo yembo te molo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimo. Yembo tene Lapa paa sike molemo mele pilipe kanopa imbi silimo yembo te molo. Malone mindi kanopa imbi silimo; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbé yemboma eno Lapa kanoko imbi singela.” nirimu.
23 Kanu kinie yu lombili andoli yema eno enono moloringine pupe ‘Eno mindi piliengi.’ nimbe enondo nimbendo: “Eno mongone kanolemele melema kinie ulume kinie kanolemele yemboma eno malo. 24 Nane enondo paasike nimbu sikirumu: Ou moloringi yemboma, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie, ye nomi kingime kinie, kanu yembo awisili kinié eno mongone kanoko molemele melema kinie ulume kinie kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi nalo naa kanoringi. Eno kinié komuni pilku molemele melema pilingendo “Piliemola!” ningu moloringi nalo naa pilieringi.” nirimu.
10:25-37 Juda Yembomanga Opa Pulue Ye Tene Juda Ye Te Kondo Kolopa Lipe Tapondorumu Temanemo akumunge 10:25-28 Mateyu 22:34-40, Mako 12:28-31.
25 Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe kondorumu ye tene ‘Yuni nimbe kenjimbenje manda manjipu piliembo.’ nimbe Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Silimu, na nambe-embo kinie konde molopo kondopo mindi puli ulu pulumu limboye?” nirimu. bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.
26 Yesusini yundu nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manema Mosisini bokune torumu bokune kanokolie nambolka nimbe molemo kanolenoye?” nirimu.§ bokumunge alsena anjokondo “26.1. lo”.
27 Yuni topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manemane nimbendo:
‘Enone enonga kamelema kinie,
enonga minime kinie,
enonga tondolomo kinie,
enonga pilipe konginjelime kinie,
akumene Awili Yawe enonga Pulu Yemo manjiku
tondolo munduku konopu mondangi.’
nimbe pepa,
‘Enone enono yu mele mele konopu mondoko
enonga kangimu enono
kondo kolko nokolemele mele
aku sikula pulu lemo yemboma
konopu mondoko nokoko molangi.’
nimbe pelemo.”* Ungu Manema 6:5, LLipai 19:18. nirimu.
28 Yesusini yundu nimbéndo: “Nu paa sike nikinumu. Nu aku siku tenu liemo molopa mindi puli aulkena puni.” nirimu.
29 Nalo Pulu Yemonga ungumenga pulume pilipe yemboma mane sili yemone bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”. ‘Yembomane ‘Na paa pilimo yemo’ ningu piliengi!’ nimbelie kelepa nimbendo: “Nanga pulu lemo yemboma nameleye?” nirimu.
30 Yesusini ungu te topondopa nimbendo:
“Juda ye te kolea awili Jerusalleme mundupe siye kolopa kolea awili Jeriko pumbe purumu kinie wa noli yema ongo yunge mulumbale toroko kulku liku yu toko nosiku eno puringi. 31 Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoli ye te bokumunge alsena anjokondo “34. pris”. kanu aulkemonga maniendo pumbe pupelie nirimumuni, yemo aulkena lierimumu omba kanopalie yu lierimune siye kolopa aulke kiririme ekendonga omba purumu. 32 Pe aku sipela Pulu Yemonga kongono tendeli talape LLipai ye te§ LLipai yemanga ungu te Ungu Manema 10:8. yemo toko noseringine omba kanopalie yu liepili siye kolopa aulke kiririme ekendonga omba yu purumula.
33 Nalo Sameria ye te* bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”. Sameria ye tenga temanemo inie anjokondo 17:11-19. kanu aulkena pumbe ombalie yemo lierimune omba kanopalie yu kondo kolopa, 34 lierimune nondopa pupe kangi toringimenga kopongo kinie no-waene kinie ondopa kandondopalie banisini ka tondopalie nirimumuni, pe yuni yu kangulupe ola lipe yunge kongi-dongi bulu mingine ola nosipe memba pupelie yembo ponenge ongo pe-pou-pou teringi ulke tenga memba pupe nosipe nokopa molorumu. 35 Peringili kinie ipulueli ou yu pumbe tepalie nirimumuni, kou pape kina mele wendo lipe ulke pulu yemo sipelie nimbendo: “Yu nokoko kondoyo. Pe i sikiru koumu manda naa tepa nunge kou mare olandopa pumu liemo pe kelepo yando ombolie nunge kou pundu tombo.” nimbe Sameria yemone nirimu.” ⸤nimbe Yesusini aku nirimu.⸥
36 ⸤Aku nimbelie kelepa nimbendo⸥ “I ye yepoko ongo puringimenga ye wa nolimene toko noseringi yemonga pulu lierimu yemo naweye? Juda ye ou pulu pulu ongo kanokolo we ongo puringili yeselonga te molo yunge opa pulue ye akilipe orumu yemoye?” nimbe walsipe pilierimu.
37 Pulu Yemonga ungumenga pulume pilipe yemboma mane sili yemo yuni nimbendo: “Yemone yu we kondo kolorumu yemo lemo.” nirimu.
Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Nu puku aku siku te-pou.” nirimu.
10:38-42 Yesusi Kinie Ambo Mata Mariaselo Pea Moloringi Temanemo
38 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno ongo pukulie kolea tenga pupe ambo Mata yunge ulkena “Pea molamili ou.” nirimu kinie yu akune purumu. 39 Mata yunge angenu Maria molopalie yu Yesusini ungu peanga nilimo nimbémo ‘Piliembo.’ nimbe Yesusi molorumune omba nondopa manie molopalie nirimumuni, Yesusi ungu nimbe molorumu mele yu pilipe molorumu.
40 Nalo Mata yuyu langi kalondopa, kongono tepa molopalie yu kongono takaraki lierimu kulu kanu kongonomo mindi pilipelie Yesusi molorumune pupe nimbendo: “Awilimu, nanga angenu na lipe naa tapondokomo-na na nanu mindi langi simbondo kongono tepo molkoro kanokolie kondo naa tekemoye? Yuni na ‘Omba lipe tapondopili.’ ni.” nirimu.
41 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu topondopa nimbendo: “Ambo Mata, ulu awisili mele nu konopu awisili liku munduku konopu umbune tepili moleno 42 nalo ulu telu mindi nu naa pilku teleno. Kanu ulu peangamo Mariane ‘Teambo.’ nimbelie ⸤nanga ungumu pilipe⸥ molemo. Kanu ulu peangamo yuni naa temba aulke te molo.” nirimu.

*^ “Tokapu yepoko” akumu “tere paono tene tu” nimbu, Kewa-ungune “sependi tu” (72) nilimolola. Tokapu te wane paono po (24) kanumu. 10:3-8,10-11kinie 9:3-4,5 kinie paa telu sipemo.

^ akumunge 10:4-12 Yesusini ye rurepo ou lipe mundorumu temanemo inie yakondo 9:1-6. Akumu lupe, itemanemo lupela.

10:3: Mateyu 10:16; ungu pulu te Mateyu 10:16*.

§10:7: Mateyu 10:10, Ou Timoti 15:18.

*10:9: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

10:11: akumunge 10:12-15 Mateyu 11:22-24. Inie anjokondo 11:31-32.

10:12: Ya “yemboma” molemo akumunge ungu pulumu Mateyu 11:20*.

§10:12: Sodomo yembomanga temanemo Ou Pulu Pulu 18-19. Akune 19:24-25 kana.

*10:12: pali Mateyu 11:23 ekendo, 24.

10:13: Koleamanga ungu pulumu Mateyu 11:21*.

10:13: ungu pulu te Mateyu 11:21*.

§10:16: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

*10:18: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

10:19: ungu pulu te inie anjokondo 11:12*.

10:19: Lipe Mundorumu Yema 28:1-6.

§10:20: akumunge 10:21-22 Mateyu 11:25-27, 10:23-24 Mateyu 13:16-17.

*10:21: bokumunge alsena anjokondo “31.4 tok bokis bilong pikinini”.

10:24: akumunge 10:25-28 Mateyu 22:34-40, Mako 12:28-31.

10:25: bokumunge alsena anjokondo “24. laip”.

§10:26: bokumunge alsena anjokondo “26.1. lo”.

*10:27: Ungu Manema 6:5, LLipai 19:18.

10:29: bokumunge alsena anjokondo “41. saveman”.

10:31: bokumunge alsena anjokondo “34. pris”.

§10:32: LLipai yemanga ungu te Ungu Manema 10:8.

*10:33: bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”. Sameria ye tenga temanemo inie anjokondo 17:11-19.