18
18:1-17 Pollo Kolea Awili Korini Pupe Terimu Temanemo
Pe Pollo Atene taono mundupe siye kolopa kolea awili Korini purumu. Akune Juda ye te molorumu, yemonga imbimu Akuwilla. Yunge pulu kolea Pondasi. Yu kinie yunge menu Pirisilla kinie elo kolea Italli poropinji molkololie nondoko mele kolea awili Korini yando ongo molangili Pollo yu pe orumu. Romo koleamanga pali nokorumu ye nomi kingimuni ou nimbendo: “Juda yemboma pali kolea awili Romo munduku siye kolko pangi.” nimbe panjerimu kulu oringili. Pollo elo moloringiline pupelie nirimumuni, elo sele ulke tambuloringili mele yu aku sipe ou tambulorumumunge yu elo kinie tapu toko molko kou mone linge kongono teringi. ‘Juda yemboma kinie Pulu Yemonga ungu pilieringi yembo lupema* bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”. kinie enone ⸤Yesusi yu Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molopa, olionga nimbe kolondopa, lomboropa ola molorumu mele⸥ ‘Paa sike.’ ningu tondolo munduku piliengi.’ nimbe Pollo yu ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemanga pali bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. eno maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pupe eno-kinie kerepale nimbe tondolo mundupe nimbe sirimu.
Nalo Saillasi kinie Timotiselo kolea Masedonia poropinji munduku siye kolkolo kolea awili Korini oringili kinie Pollo ⸤sele ulke kongono terimumu mundupe siye kolopa,⸥ walemanga pali Juda yemboma ungu nimbe sipe tondolo mundupe nimbendo: “Yesusi yu Pulu Yemone ‘Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.” bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”. nimbe molorumu. Nalo yuni nirimu mele Juda yembomane pilku naa liku, ungu taka tondoringi kinie ‘Teko kenjikimilimenga nane eno mundupu siye kolkoro mele kanangi.’ nimbe yuni yunge wale pakoline nurupulu lierimume tanda sipe ltepalie§ LLuku 9:5, inie yakondo 13:46,51; anjokondo 20:26. enondo nimbendo: “Eno mongo lingi liemo nanga ungu te molo. Enone ungumu liku su siku “Molo.” nikimilimunge mongo linge kinie ulu enongamo.* Pe-Samuele 1:1-16 temanemo kanokolie akune 15-16 molemo mele mimi siku kanani. Imunge ungu pulu te Isikiele 3:16-19 molemola. Kirasinge yemboma, Isikiele 33:1-8 nimbe molemo mele paa kanani. ‘Kirasinge ungumu naa pilimolo.’ nikimili-ne kinié na eno Juda yemboma mundupu siye kolopo yembo lupema molemelena pukuru.” nirimu.
Kanu kinie Pollo Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo mundupe siye kolopa ulke te nondopa angilierimune purumu, kanu ulke pulu yemo, yemonga imbimu Tisiasi Jasitasi, yu Pulu Yemonga imbi lipe ola mundundorumu yemo. Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo nokorumu ye nomimu, yemonga imbimu Kirisipasi, yu kinie yunge ulke moloringi yemboma pali kinie Pollone nirimu ye Awili ⸤Yesusi⸥ ‘Yu sike ⸤Pulu Yemone ‘Lipu mundumbo.’ nimbe ou mako torumu ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku pilieringi. inie yakondo 9:42, 14:23; bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “8. bilip”. Korini yemboma Pollone ungu nirimumu pilieringi yembo awisili ‘Sike nikimu.’ ningu ⸤konopu alowa teko⸥ no lsingi.
9-10 Walse ipulueli Pollo kumbu mele tepa kanorumu kinie Awilimuni yundu nimbendo: “Nu kere pipi siku pipili naa kolou.” nirimu. “Nanga yembo molongema awisili itaono awilimunge molemelemonga na alieli nu kinie molombo, yembo tene nu tepa kenjipe mindili manda naa simbe. Akumunge nuni alieli nanga ungumu yemboma ningu sieni.” nirimu. 11 Akumunge Pollo Korini yemboma Pulu Yemonga ungumu mane sipe molopili ponie telu oli talo pakera omba purumu.
12 Ye Gallio yu kolea Akaya poropinji Romo gapomano endisi molorumu kinie Juda yemboma Pollo kinie mumindili kolko maku toko ongo yu ambolko likulie, Gallio molorumune meli puku kote tendekolie ningendo: 13 “I yemone olio ungu mane pilipu telemolo mele naa nimbe, Pulu Yemonga ungu mane bokumunge alsena anjokondo “26. lo”. sipe, Pulu Yemo kapi nimbu imbi manda lipu ola mundundumolo mele nilimomo kapola naa telemo.” niringi.
14 Pollone topondopa ungu te nimbé terimu kinie Gallione Juda yemando nimbendo: “I yemone Romo gapomano ungu mane te pulue tolka molo yembo te tepa kenjilkenje eno Juda yemane kote papu tendelemela, nane enonga ungumu pilke. 15 Nalo enone enonga ungume kinie imbime kinie ungu manema kinie nilimele pulume akumenga ongo yu kote tendekemelemo kapola naa tekemo. Eno enono anjo puku piliengi! Nane ikotemo naa pilimbo.” nirimu. 16 Aku nimbelie, yuni eno kotena makoropa pena mundorumu. 17 Akumunge yembo lupemane pali Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemo nokorumu ye nomi Sotenisi ambolko liku, Gallio kanopa molopili yu toringi. Nalo Gallio yu aku teringi mele kanopalie siye kolorumu.
18:18-22 Siria Poropinji Sukundu Kolea Andiyoko Kelepa Yando Omb ndo (18:18-21) Pollo Kinie Akuwilla Pirisilla-selo Kinie Pea Kolea Epesasi Puringi, (18:22) Elo Kolea Epesasi Molangili Pollo Yuyu Kamu Andiyoko Purumu Temanemo
18 Pollo wale awisili kolea awili Korini we molopalie nirimumuni, pe Kirasinge yembomando nimbendo: “Na pukuru. Eno konopu pe nipili molko kondaa.” nimbelie yu pupe, Sengiria taono nomu kélona pupe, sipine kolea Siria poropinji purumu. Akuwilla kinie Pirisillaselo Pollo pea tapu toko puringi. Sipine ou naa pupe Sengiria taono we molopalie yuni Pulu Yemo kinie “Ulu te paa sike tembo.” nimbe mi lepalie yunge penge indi ye tendo “Porondou.” nirimu. 19-21 Eno Epesasi taono puringi kinie Pollo Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pupe Juda yemboma kinie ungu awisili kerepale niringi. Enone yundu “Wale pokore pea molamili.” niringi nalo eno niringi mele naa pilierimu. Nalo pumbe tepalie enondo nimbendo: “Pulu Yemone “Pu.” nimu liemo walse kelepo yando ombó.” nimbe “Eno molaa.” nimbelie nirimumuni, Akuwilla kinie Pirisillaselo Epesasi taonona molangili mundupe siye kolopa sipine yu purumu.
22 Sipimu pupe kolea awili Sisaria lierimu kinie Pollo manie pupelie, Kirasinge yembo talape ⸤kolea awili Jerusalleme⸥ moloringine§ bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. olando pupe “Eno manda molemeleye?” nimbelie, kelepa ⸤kolea awili Sisaria maniendo omba sipi tenga⸥ kolea awili Andiyokondo kamu purumu.
18:23-21:17 POLLO WALE YEPOKO SIPE YESUSINGE UNGUMU NIMBE SILIPE ANDORUMU TEMANEMO
18:23 Pollo Wale Yepoko Sipe Pulu Polopa Awilimunge Ungumu Nimbe Silipe Andombando Kelepa Purumu Temanemo
23 Kolea awili Andiyoko molopili wale awisili omba purumu kinie pe yu kelepa kolea awili Andiyoko mundupe siye kolopa, kolea Gallesia poropinji kinie Pirisia poropinjiselonga pupe aku koleaselonga lierimu koleamanga pali andopa “Yesusinge lombili andoli yemboma* bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. yunge ungumu komu naa sindiku, siye naa kolko mimi siku pilku molaa.” nimbe, nimbe silipe purumu.
18:24-19:1 Ye Apollosinge Temanemo
24 Juda ye tenga imbi Apollosi, inie anjokondo 19:1, Ou-Korini 1:12, 3:5-6,22, 4:6, 16:12, Taitasi 3:13. kanu yemonga pulu kolea Allekesandia, yu Epesasi taono orumu. Yu ungu paa nimbe kondopa, Pulu Yemonga bokune molemo ungume pali pilierimu yemo. 25 Awilimuni yemboma molko kondongendo tenge aulkemo akisinderimu mele ou yu mane siringi pilipelie, Yesusinge temanemo yemboma sumbi sipe topa sipe, paa tondolo mundupe nirimu, nalo yu No Lindeli Jonone yemboma no lindimbendo mane sirimu mele mindi pilipelie mane sirimu. ‘Yembomane konopu alowa teko, Yesusi yu Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Kirasimu molorumu mele ningu piliengi!’ nimbe mane sirimunje. Yesusi olionga nimbe kolo wangopa kolondopa mindili nomolo aulkena wendo lipe konde molopo mindi pumolo aulkemo akisinderimu mele pilierimu molo naa pilierimunje. Mini Kake Telimuni yemboma lipe tapondomba mele yu naa pilipe mane sirimunje. Olio naa pilimolo. 26 Apollosi yu Epesasi taono ombalie, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pulu polopa ungumu nimbe simbendo pipili naa kolopa tondolo mundupe nirimu. Akuwilla kinie Pirisillaselo yu ungu nirimu mele pilkululie elonga ulkena meli pukulu, Pulu Yemone yemboma lipe tapondopa paa mindili naa nongo molko kondonge aulkemo akisinderimu mele pali kamu mimi siku ningu siringili.
27 Pe Apollosi “Na kolea Akaya poropinji pambo.” nirimu kinie Kirasinge yembo Epesasi taonona moloringimene yundu ningendo: “Papu nikinu. Nu Kirasinge kongono kolea Akaya poropinji puku te-pani.” ningu, ‘Yesusinge lombili andoli yembo kolea Akaya moloringimene yu kanoko imbi sikulie ‘Pea molamili.’ niengi.’ ningu pepá toko siringi. Yu pepámo meli kolea Akaya poropinji pupelie nirimumuni, Pulu Yemone we kondo kolorumumunge Awili Yesusinge ungumu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku Kirasinge yemboma moloringime Apollosini eno paa lipe tapondorumu. 28 Yemboma kanoko molangi Apollosi tondolo mundupe, Juda yembo “Yesusinge ungumu nikimili akumu kolo tokomele.” niringime kinie yu kinie kerepale niringi, Yesusi yu sike Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molorumu Pulu Yemonga bokune nimbe molorumu mele mimi sipe lipe ora sipe mane sirimu.

*18:4: bokumunge alsena anjokondo “14. Grik”.

18:4: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

18:5: bokumunge alsena anjokondo “23. Krais”.

§18:6: LLuku 9:5, inie yakondo 13:46,51; anjokondo 20:26.

*18:6: Pe-Samuele 1:1-16 temanemo kanokolie akune 15-16 molemo mele mimi siku kanani. Imunge ungu pulu te Isikiele 3:16-19 molemola. Kirasinge yemboma, Isikiele 33:1-8 nimbe molemo mele paa kanani.

18:8: inie yakondo 9:42, 14:23; bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “8. bilip”.

18:13: bokumunge alsena anjokondo “26. lo”.

§18:22: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

*18:23: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

18:24: inie anjokondo 19:1, Ou-Korini 1:12, 3:5-6,22, 4:6, 16:12, Taitasi 3:13.

18:25: ‘Yembomane konopu alowa teko, Yesusi yu Pulu Yemone lipe mundorumu ye nomi Kirasimu molorumu mele ningu piliengi!’ nimbe mane sirimunje. Yesusi olionga nimbe kolo wangopa kolondopa mindili nomolo aulkena wendo lipe konde molopo mindi pumolo aulkemo akisinderimu mele pilierimu molo naa pilierimunje. Mini Kake Telimuni yemboma lipe tapondomba mele yu naa pilipe mane sirimunje. Olio naa pilimolo.