19
19:1-20:1 Pollo Epesasi Taono Pupe Terimu Temanemo
19:1-7 No Lindeli Jononga Ungumu Pilku No Lsingi Ye Epesasi Taonona Moloringime-Kinie Pollone Terimu Mele Temanemo
Ye Apollosi kolea Akaya poropinji pupe akumunge kolea awili Korini molopili, Pollo ma pangi aulkena pupe Epesasi taono maniendo purumu. Akune pupelie Yesusinge lombili andoli yembo mare kanorumu. Kanopalie nirimumuni, eno walsipelie nimbendo: “Enone ungumu pilieringi mele ‘Sike.’ ningu pilkulie Mini Kake Telimu lsingi molo moloye?” nirimu.
Enone pundu toko ningendo: “Molo, Mini Kake Teli te molemo mele olio naa pilimolo.” niringi.
Aku niringi kulu pilipelie Pollone enondo nimbendo: “Aku liemo eno no nambeko lsingiye?” nirimu.
Enone ningendo: “Jonone* No Lindeli Jono kanumu. Jono 1:6-7,29. nirimu ungume pilipulie no lsimulu.” niringi.
Pollone nimbendo: “Jonone yembomando nimbendo: “Ulu pulu kerime munduku siye kolko konopu alowa teko no lie.” nirimu nalo iungumu mindi naa nirimu. Ungu te pea nimbendo: “Akilipe ombá ye Yesusi ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!” bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. nirimu.” nimbe Pollone nirimu. Aku sipe nirimu mele pilkulie, eno “Awili Yesusinge yemboma molomolo.” ningu Yesusinge imbi leko no lsingi. Kanu kinie Pollone enonga pengena ambolorumu kinie eno moloringine Mini Kake Telimu orumu kinie enone umbu ungu lupe lupema leko, Awilimuni ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi. Aku teringi ye rurepo mele moloringi.
19:8-10 Pollone Epesasi Yembomando Awili Yesusinge Ungu Nimbe, Eno Kinie Kerepale Niringi Temanemo
Pollo Epesasi molopalie nirimumuni, Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkena pupe, Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema pali nokomba mele bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”. pipili naa kolopa tondolo mundupe nimbe sirimu. ‘Eno paa pilku ‘Sike.’ niengi.’ nimbe oli yepoko aku sipe nimbe sipe molorumu. Nalo Juda yembo mare karaye teko ungu liku su siku, “Ungu imu kolo tokomo, naa pilimolo.” ningu, yemboma pilku molangi “I Pollone ungu nikimume nimbe kenjikimu.” ningu ungu taka tondoringi. Aku teringi kulu Pollone eno mundupe siye kolopa purumu. Yesusinge lombili andoli yemboma§ bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. lipe meli pupe, Tiranasini ungu ningu si-pou-pou teringi ulke nokorumu kanune meli purumu, akune alieli kerepale ningu moloringi. 10 Aku teko molangi ponie talo omba purumu kinie Juda yemboma kepe yembo lupe kolea Esia poropinji moloringime pali Awilimunge ungumu pilieringi.
19:11-12 Pulu Yemone Pollo Lipe Tapondorumu Kinie Pollone Ulu Tondoloma Terimu Temanemo
11 Pulu Yemone Pollo lipe tapondorumu kinie ulu tondolo paa te lupe mele terimu. 12 Pollo kongono tembando mulumbale panjerimume yemboma sirimu kinie liku meli puku kuru torumu yemboma simbi tondoringi kinie enonga kuru torumume pora nimbe, enonga konopune kuru moloringime ongo wendo puringi.
19:13-20 Sipa Malopili Kinie Ulu Te Wendo Orumu Kanokolie Kuru Ala Toringi Yemane Teringi Temanemo
13 Juda ye mare andoko yembomanga konopune kurume toko makoroko “Wendo paa!” ningu kou kongono andoko teringi. Eno mare Awili Yesusinge imbi leko walsiku* bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”. kurume ‘Ongo wendo paa!’ ningendo i siku niringi: “Pollone ungu mane silimo ye Yesusinge imbi lepo walsipulie ‘Eno ongo wendo paa!’ nikimulu.” niringi. 14 Ye Sipa yunge malopili yepoko pakera aku siku teringi. Sipa yu Pulu Yemo popo tondoringi yemanga ye awili bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”. te. Aku yemonga malopilini aku siku Yesusinge imbi leko walsiku kurumendo “Ongo wendo paa!” niringi kinie 15 kurumene topondoko ningendo: “Olio Yesusi kanopo imbi silimolo. Pollo kanolemolo. Nalo eno nameleye?” niringi 16 kinie kuru konopune molorumu yemone eno moloringine pukue topa pupe enonga mulumbalema ambolopa sungu mangu sindipe eno paa torumu-ne kanu ulkemo munduku siye kolko mulumbale te naa pakoko meme pakoko we kowa puringi.
17 Pe Epesasi taonona moloringi Juda yemboma kinie yembo lupema kinie aku ulu wendo orumumu pilkulie eno mini wale munduku, Awili Yesusinge imbimu liku ola mundunduku yu kapi niringi. 18 Akumunge yembo awisili ou Yesusi ‘Yu sike.’ ningu tondolo munduku pilieringime kanu ulumu wendo orumu kinie ongo ou ulu keri teringime ningu para siringi. 19 Aku siku teringimenga yembo mare ou kuru ala toko teko kenjeringi kanu yembomane yemboma kanoko molangi enonga ala toringi bokume pali tepena kaloringi. Boku kaloringimenga kou mone purumu mele kou sillipa pipiti tausini mele purumu. 20 Aku sipe mele Awilimunge ungumunge tondolomone kanu ulu kerime topa manie mundorumu kulu ungumu enge nimbe koleamanga pali pupe kapola terimu.
19:21-41 (19:21-22) Pollone “Jerusalleme Pambo.” Konopu Lepalie Ou Epesasi We Molorumu Kinie (19:23-41) Kolo Toli Pulu Ambo Atemisi Popo Toringi Yembomane Epesasi Taono Maku Toko Teko Kenjeringi Mele Temanemo
21 Kanu ulume pali ou teringi kinie pe Pollo konopuni pilipelie ‘Kolea Masedonia poropinji pupu kolea Akaya poropinji Wale mare kolea Akaya ningu bokune toko, wale mare kolea Giriki molo Girisi ningu bokune tolemele. Kolea telumu. Akune sukundu Korini yu taono awili Mosipi mele. pupulie, kolea awili Jerusalleme pumbo. Jerusalleme pupulie, pe kolea awili Romo pumbo.’ konopu lierimu. 22 Pollo yu liku tapondoringi yemanga Timoti kinie Erasitasiselo “Kolea Masedonia pale.” nimbe lipe mundupelie yu wale mare kolea Esia poropinji we molorumu.
23 Aku walemanga Epesasi taono kanune Awilimunge temane peangamo toko siringimunge umbune awili te wendo orumu. Wendo orumu mele isipe: 24 Ye te, yunge imbi Demitiasi, yuni yemboma popo toringi pulu-ambo kolo toli Atemisi§ bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”. none teli melema kou sillipane tepa mimi tepa noserimu. Yemboma kanu none telime enonga ulkemanga anjiku popo tongendo kou mone siku lsingimunge Demitiasi kou mone awisili lipe yunge kongono tenderingi yema mele awisili kalorumu. 25 Kanu yemone yunge kongono tenderingi yema kinie ye Atemisinge kongono lupema tenderingi yema kinie “Eno waa.” nimbe, lipe maku topalie nimbendo: “Yema, pulu ambo Atemisinge kongono tendelemolomonga kou mone paa olandopa limolo. 26 Aku ye Pollone ungu nilimomone yembo awisili kondi topa anjo limo mele eno pilku kanolemele. Yuni nimbendo: “I kini telemele pulu yemboma kolo toko telemele.” nilimo ungumu Epesasi taono yemboma kinie kolea Esia poropinji pali kepe yemboma pilku liku yu lombili pulimele. 27 Yuni nilimo ungumuni olionga kou mone kongonomo mindi topa manie naa mundumbe. Pulu ambo Atemisi molemo popo tolemolo tamandu ulkemo kepe yembomane “Akumu uluri molo.” ningu kanoko keri kanonge. Atemisi yu kepe yunge imbi paa ola molemomo topa manie mundundumbe tekemo. Pollone kanu temanemo we topa molomu liemo kolea Esia poropinji kepe we koleamanga pali kepe ipulu ambomo popo toko imbi liku ola mundundulimele mele munduku siye kolonge lemo.” nirimu.
28 Enone kanu ungumu pilkulie paa mumindili kolkolie ru ningulie ningendo: “Olio Epesasi yembomanga pulu ambo Atemisi paa awili olandopamo molemo.” niringi. 29 Aku niringi kinie yemboma pali ru ningu naka leko sukundu sukundu lkisiku ongo maku tokolie, Gayasi kinie Arisitakasiselo ambolko liku meli puku, enonga maku toringi koleana puringi. Kanu yeselo elo kolea Masedonia poropinji yeselo, Pollo kinie pea tapu toko andoringi. 30 Pollo eno maku toringine ungu nimbé pumbe terimu nalo Yesusinge lombili andoli yembomane “Molo.” niringi. 31 Kolea Esia poropinji ye nomi mare Pollo kinie perene niringimene kepe ningu mundukulie ningendo: “Pollo nu maku tokomelena paa naa pu.” niringi.
32 Maku toringi yemboma konopu naa pepa bulu balu nirimu. Enone ru ningu, ungu lupe lupe niringi. Yembo awisilini eno maku toringimunge pulumu naa pilieringi. 33 Juda yembomane enonga ye nomi Allekesanda yembo moloringine suku singine liku mundoringi. Kanu kinie yu “Ungu te niembo.” nimbe ki ola mundupe, ungu te nimbé terimu. 34 Nalo enone yu ⸤Atemisi popo naa torumu⸥ Juda ye te ningu kanokolie eno ru ningulie ningendo: “Atemisi yu olio Epesasi yemboma nokolemo pulu ambo awilimu.” ningu molangi ena mongo talo omba purumu.
35 Kanu kinie Epesasi taono kusikusi yemo ola angilipe “Ungu naa niee!” nirimu. Yemboma taka liku moloringi kinie yuni nimbendo: “Epesasi yema nameleye, olio kolea Epesasi yembomane pulu ambo awili Atemisi molemo tamandu ulke olionga taonona angilimomo kinie akune yu none teli kou mulune manie orumu kou akune angilimoselo olione nokolemolo, yembo nawene naa kanolemoye? 36 Akumunge, yembo tene “Kolo tokomele.” manda naa ninge kene eno taka liku molko ulu te popenge teko naa teangi. 37 Andi ye mengo ongiselone ulu te teko naakenjiku, olionga pulu ambomo ungu taka tondoko yunge tamandu ulkemonga melte wa naa lingili nalo we mengo ongi. 38 Demitiasi kinie yunge kongono yema kinie eno yembo te kinie ungu te pemu liemo kapola, kote wale te wendo ombá kinie kote tendangi, gapomano ye awili endisimene kotena manda lipe sumbi sindimbe. 39 Ungu te lupe ninge liemo yembo maku tonge wale tenga ningu sumbi siengi. 40 Kinié we maku toko opa teko ungu awisili kerepale ningu ru nikimilimunge olio mongo pemba. Endisimene olio kinié ulu tekemolomonga kote tendelemelanje olio kotena ungu te topondopo nimolo aulke te naa lelka. Tekemolomonga pulu te naa pekemo.” nirimu. 41 Aku nimbelie, taono kusikusimuni yembomando “Bulu-balu ningu paa!” nirimu kinie pilku liku puringi.

*19:3: No Lindeli Jono kanumu. Jono 1:6-7,29.

19:4: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

19:8: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

§19:9: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

*19:13: bokumunge alsena anjokondo “6. Bikpela”, “28. nem”.

19:14: bokumunge alsena anjokondo “34.2. bikpris”.

19:21: Wale mare kolea Akaya ningu bokune toko, wale mare kolea Giriki molo Girisi ningu bokune tolemele. Kolea telumu. Akune sukundu Korini yu taono awili Mosipi mele.

§19:24: bokumunge alsena anjokondo “13. god giaman”.