17
17:1-4 Ungu Kondi Tolemele Ungu Talo* akumunge 17:1-2 Mateyu 18:7,6; Mako 9:42.
Yesusini yu lombili andolimendo bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”. nimbendo: “⸤Na⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma kelko bulu siku munduku siye kolonge ulume sike wendo ombá nalo yembo tene nanga yembo te kondi tombamonga kanuyembomo na bulu sipe anjo pumu liemo kanu kondi tomba yembomo mindili nomba paa molopa kenjimbe. Nanga yemboma aku sipe kondi tomba yembomo yu koupaa awili te ungu pulu te Mateyu 18:6**. moko toko nomine lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomune paa maniekondo mundulimelanje paa papu. Aku siku toko mundulimela kinie yu kolopalie pe yu Pulu Yemonga ambolango tendo ‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi manda naa tolka. Nalo yu aku siku nomune naa mundulimela kinie yu yemboma kondi tombamonga Pulu Yemone yu mongo awili tepa silke kene enone yu nomune papu paka toko mundulimela.
“Nanga yemboma, eno enono telemele mele kanoko kondame.
“Angena tene nu-kinie ulu te tepa kenjimbe kinie yu molombana puku ninindu: “Ano, nuni na teko kenjenu.” nieni. Aku nini kinie yu pilipelie nimbéndo: “Ano, sike tepo kenjendu kene kondo kolambo.” nimbé kinie nu-kinie kanu ulu keri temba ulumu ‘Manie pupili.’ ningu siye kolani. Kanu kinie ena telumunge yu wale yepoko pakera aku sipe nu-kinie tepa kenjipe, pe kelepa wale yepoko pakera konopu alowa tepa nundu “Ano, kondo kolambo.” nimbé kinie kapola, nu wale yepoko pakera kanu ulu keri tembama ‘Manie pupili.’ ningu siye kolani.” nirimu.§ Mateyu 18:21,22.
17:5-6 Olione Yesusinge Ungumu Pilipu Lipu Ambolemolo Ungu Te
Kanu kinie Yesusini ou “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yemane* bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. yundu ningendo: “Awilimu, nu ungu nilino mele olio ‘Sike ungumu.’ nimbu laye tepo mindi pilipu lipu ambolemolo kene nuni ‘awili teko pilku liku tondolo munduku ambolangi.’ ningu liku tapondani.” ningu mawa teringi kinie
⸤Awilimuni⸥ enondo topondopa nimbendo: “Unjo tenga mongo akumu mele paa kangamo nalo kanu mongomo mana mundulimolo kinie unjo akopa awi lepa angilimo kanumu. Aku sipe mele, eno nane ungu nilio mele unjo mongo kanga mele paa wallo-kolte mindi pilku liku ambolemelanje, enone ‘Pulu Yemone nanga ungumu mandapilimbe.’ ningu ya angilkimu unjo awili akumundu “Nu pulkinio pali lkuruku puku, nomune kelko angiliei.” nilimela kinie kanu unjomo enonga ungumu pilipe lipelie aku sipe manda telka.” ⸤nirimu.⸥ Ungu pulumu Mateyu 17:20*. Unjo awilimunge imbimu “malleperi” nirimu.
17:7-10 Pulu Yemonga Kongono Kendemande Tenderingimenga Yesusini Ungu Te Nirimu Temanemo
⸤Nimbelie ungu te pea nimbéndo:⸥ “Enonga ye te yunge kendemande ye tene ponie tendemba molo kongi sipisipi tapu tendemba kinie pe ipupene lkondo ombá kinie yunge awilimuni yundu “Ya ongo manie molko ga nou.” nimbéye? ⸤Aku manda naa nimbé.⸥ Kanu kongono tendeli yemo yu kongono tepa kelepa ulkendo ombá kinie yunge awilimuni yundu isipe nimbé: “Nanga ga kalondoko boroko sikulie pe na nanu ga nombo pora simbo kinie nu puku nunge ga kalko nani.” nimbé. Ye awilimuni ‘Tei.’ nimbé mele yunge kendemande yemone pilipe lipe tembamonga “Ange, papu tenu.” nimbéye? Aku naa nimbé.
10 “Aku sipela, enone Pulu Yemone enondo “Kongono tendaa.” nilimo mele pali teko likulie eno enono ningendo: ‘Olio kendemande kerime.’ niengi. ‘Yuni olio “Teaa.” nilimo mele manjipu tepo, kongono olandopa te naa tepolie olio kendemande kerime molemolo.’ niengi.” nirimu.
17:11-19 Yesusini Ye Rureponga Talo Kuru Kendi Norumume Tepa Konde Lsimu Kinie Kuru lak norumu ye tenga temanemo inie yakondo 5:12-16 molemola. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”. Juda Yembomanga Opa Pulue Yemone Mindi Omba “Ange” Nirimu Temanemo§ Juda yemboma pea kapola kapola naa moloringi Sameria yetenga temanemo inie yakondo 10:25-37 molemola. Bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.
11 Yesusi kolea awili Jerusalleme pumbe pupelie nirimumuni,* Inie yakondo 9:51, 9:51*. kolea Gallilli kolea Sameria disirikiselo aulke awi-suku-singine pupelie, 12 kolea kanga tenga sukundu purumu. Sukundu purumu kinie kuru kendi noli ye rureponga talo yu aulke omba purumune ongo anjo siku angilku 13 enone ru ningulie ningendo: “Yesusi, Ye Nomimu, bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”. olio kondo kolou.” niringi.
14 Yuni eno kanopalie nimbendo: “Pulu Yemo popo tondoli yema molemelena puku, enonga kangime liku ora si-pee.” Giriki ungune “kulu naa tondonduye?” nimbe molemo. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”. nirimu. Kanu kinie eno punge puringi kinie eno kuru pora nimbe umbu kangi angilierimu.
15 Enone konde pukulie kanoringi kinie ye akumenga te yando omba ungu tondolo nimbe Pulu Yemonga imbi lipe ola mundundulipe omba 16 Yesusi angilierimune manie pupe tamalu pepa yundu “Paa ange.” nirimu. Kanu yemo yu Sameria yemo.§ bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.
17 Kanu kinie Yesusini nimbendo: “Nane ye rureponga talo tepo konde naa linduye?* Giriki ungune “kulu naa tondonduye?” nimbe molemo. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”. Pe kinié ye rureponga telu akume tena molemeleye? 18 Te pea yando ongo Pulu Yemonga imbi liku ola naa mundundukumiliye? Iye lupemo mindi okomoye? Isirele ye kuru kendi nomu tepo konde lindume tena molemeleye?” nirimu.
19 Kanu kinie yuni Sameria yemondo nimbendo: “Olaangilku puyo. Nane nu manda tembomonga tondolo munduku pilienumuni nu konde punu.” nirimu.
17:20-37 Pulu Yemo Kamu Ye Nomi Kingimu Molopa Yemboma Kamu Nokomba Walemo Wendo Omb monga Ungu Te akumunge 17:26-27 Mateyu 24:37-39; 17:34-36 Mateyu 24:40-41.
20 Parisi yemane bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”. Yesusi walsiku pilkulie ningendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokomba walemo tewale wendo ombáye?” niringi.
Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokomba walemo wendo ombándo yemboma mongone kanonge ulu te naa wendo ombá. 21 Eno kinié ya molemelena Pulu Yemo koronga yenomi kingimu molopa yembo mare nokolemo-na yu ye nomi kingimu molopa yemboma kinie melema pali nokomba ulumundu yembo tene “Kaname. Iwendo okomo.” ningu, “Andi wendo okomo.” ningu, aku mele manda naa ninge. Kanu walemo koronga wendo okomo lemo.” nirimu.§ bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.
22 Aku nimbelie Yesusini yunge lombili andolimendo nimbendo: “Enone “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo wallo-kolte kanamili.” ninge walema wendo ombá nalo naa kanonge. 23 Yembomane “Wine molemo.”, “Ya molemo.”, ninge. Nalo aku sipe ninge kinie kolo tonge kene eno lombili naa pangi. 24 Kariapá lipe sinjipe telemo kinie koleama pali patelemo yembomane pali kanolemele. Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo aku sipe mele kelepa ombá. 25 Nalo ou yu mindili awili tepa nombá, kinié molemele yembomane yu liku su siku bulu singe. ⸤Kanu kinie kolopa lomboropa ola molopalie nimbemone,⸥ pe “Ombá.” nikiru mele ombá.
26 “Ou ye Noa molopili yembomane teringi mele Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ombá temba kinie yembomane aku siku tengela. 27 ⸤Ma koleamanga pali⸥ no ou naa topili yemboma langi nongo, yema ambo liku, amboma ye puku, aku ulume mindi teko mololiku puringi.* ungu pulu te Mateyu 24:38* paa kana! Noa nona andoli sipi ulkemonga suku purumu kinie kepe eno aku siku ulume mindi teko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yemboma pali topa kondorumu. temanemo Ou Pulu Pulu 6-8; ungu te OuPuluPulu 6:3, Ou Pita 3:20, Pe Pita 2:5.
28 “LLote pea moloringi yembomane aku siku teringila. Eno langi nongo bisinete teko ponie panjiku ulke takoko, we ulu akume teko moloringi. 29 Nalo LLote kolea awili Sodomo mundupe siye kolopa kowa purumu kanu walemonga tepe kinie kou tepene nolime kinie lo mele mulune manie omba Sodomo moloringi yemboma pali topa kondorumu. Ou PuluPulu 19.
30 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga ou teringi nikiru mele pe aku siku teko molongela.
31 “Yu ombá kanu walemo wendo ombá kinie ulke imune ola molonge yemboma altoko lkondo puku enonga ulke sukundu nosinge melema puku naa li-pengi. Aku sikula poniena molonge yemboma melema liepili nosiku poniena punge kinie kanu walemo wendo ombá kinie nosinge melema altoko puku naa li-pengi. 32 LLote menu terimu mele pilieme. ⸤LLote pea Sodomo munduku siye kolkolo kowa puringili nalo Sodomo tepe manie orumu kulu pilipelie Pulu Yemonga angello tene ou “I ki teko naa kanokolo we sumbi siku kowa pale.” nirimu mele LLote menu naa pilipe lipe, iki tepa kanorumu kinie api kusa a lepa kou mele we angilierimu.⸥§ OuPuluPulu 19:17,26. 33 ‘Na naa kolopo konopu simbo ulume mindi tepo molambo.’ ningu Pulu Yemonga ungu naa pilku linge yemboma sike kolonge. Nalo ‘Na kolondu liemo papula.’ ningu Pulu Yemonga ungu pilku liku teko molonge yemboma naa kolko molko mindi punge.
34 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga ipulueli yembo talo suluminia telune pengele kinie ⸤Pulu Yemonga angello tene⸥ omba yembo te we pepili mundupe siye kolopa te lipe memba pumbe. 35 Ambo talo langi kalongele teko molongele kinie ⸤angello te omba⸥ ambo te we molopili mundupe siye kolopa te lipe memba pumbe. 36 Ye talo lamana* ungu pulumu Mateyu 24:40*. unjo toko angilingele kinie ⸤Pulu Yemonga angello tene omba⸥ ye te we molopili mundupe siye kolopa te lipe memba pumbe.” nirimu. Pilipe konginjeli yembo marene ‘Iungumu ou pulu pulu naa molorumu. Pe toringi.’ ningu pilimele. ‘Aku ungumu paa sike Mateyu 24:40 molorumu.’ nilimele.
37 ⸤Yuni nirimu mele pilkulie⸥ enone ningendo: “Awilimu, aku ulumu tena tembaye?” niringi.
Yesusini topondopa ungu iko te topalie nimbendo: “Melema kolopa lemo koleamanga mele kololime nolemele kera ilsepema mele kolopa lemoma kanokolie nongendo manie ongo liku maku tolemele.” nirimu. Mateyu 24:28 ungu telu sipemo, nalo ungu pulumu laye lupe lupenje.

*^ akumunge 17:1-2 Mateyu 18:7,6; Mako 9:42.

17:1: bokumunge alsena anjokondo “10. disaipel”.

17:2: ungu pulu te Mateyu 18:6**.

§17:4: Mateyu 18:21,22.

*17:5: bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

17:6: Ungu pulumu Mateyu 17:20*. Unjo awilimunge imbimu “malleperi” nirimu.

17:10: Kuru lak norumu ye tenga temanemo inie yakondo 5:12-16 molemola. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.

§17:10: Juda yemboma pea kapola kapola naa moloringi Sameria yetenga temanemo inie yakondo 10:25-37 molemola. Bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.

*17:11: Inie yakondo 9:51, 9:51*.

17:13: bokumunge alsena anjokondo “5. bikman”.

17:14: Giriki ungune “kulu naa tondonduye?” nimbe molemo. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.

§17:16: bokumunge alsena anjokondo “39. Sameria”.

*17:17: Giriki ungune “kulu naa tondonduye?” nimbe molemo. Bokumunge alsena anjokondo “25. lepra”.

17:19: akumunge 17:26-27 Mateyu 24:37-39; 17:34-36 Mateyu 24:40-41.

17:20: bokumunge alsena anjokondo “11. Farisi”.

§17:21: bokumunge alsena anjokondo “20. kingdom”.

*17:27: ungu pulu te Mateyu 24:38* paa kana!

17:27: temanemo Ou Pulu Pulu 6-8; ungu te OuPuluPulu 6:3, Ou Pita 3:20, Pe Pita 2:5.

17:29: Ou PuluPulu 19.

§17:32: OuPuluPulu 19:17,26.

*17:36: ungu pulumu Mateyu 24:40*.

17:36: Pilipe konginjeli yembo marene ‘Iungumu ou pulu pulu naa molorumu. Pe toringi.’ ningu pilimele. ‘Aku ungumu paa sike Mateyu 24:40 molorumu.’ nilimele.

17:37: Mateyu 24:28 ungu telu sipemo, nalo ungu pulumu laye lupe lupenje.