5
Kolomongo Awili 5-10 YESUSINI YUNGE KONGONOMO ANDOPA TEPA, JUDA YEMBOMA KORO MOLKO PULU YEMO KINIE ULU MARE TERINGI WALE AWILI MARENGA YEMBOMA MANE SIRIMU MELE* Juda yembomanga ungu mane te perimu, akumu isipe: ‘Ponie tenga tenga Juda yema pali wale yepoko Pulu Yemonga kumbi kerena ulu mare tengendo Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele, Jerusalleme angilierimune wangi.’ nimbe perimu (Wendo Oringi 23:14-19, 32:22-23). Wale tenga Jerusalleme ongo wale yepoko pakera ongo pilku molko, pe wale te altopa wendo orumu kinie altoko ongo wale yepoko pakerala moloringi. Aku te-pou-pou teringi. Walemanga pulume isipe: Wale te: Pulu Yemonga Angellomo kolea Isipi Isirele yemboma Naa Topa Ola We Omba Purumu walemo pilieringi walemo (ungu pulumu boku alsena anjokondo “30. Pasova”). Boku Jono sukundu ponie tenga 2:13,23, ponie tenga 6:4, ponie tenga 11:55, 12:1,12,20, 13:1. Pe walse wale te: Rasi-witi nou lepa pora sirimu kinie sukundu sukundu liku pora sikulie Pulu Yemo “Ange” ningendo oringi (LLipai 23:15-16, Kambu 28:26, Lipe Mundorumu Yema 2:1, 20:16, Ou Korini 16:8). Kanu walemo ‘Pendikosi’ niringi. Pulu Yemonga angellomone Juda yemboma Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi Walemo omba pupe pora sipelie pe wale tu paono nani omba pupe tu paono tene wendo orumu kinie kanu walemo ‘Pendikosi’ niringi. Wale tu paono tene molo pipiti (50) akumu oli telu ape mele; molo koro yepoko pakera kelepa wale telu mele. Pe ponie tenga kamu wale te imu: Langi pulu polopa polo torumumunge langi nou lepa pora sirimu kinie sukundu sukundu liku pora sikulie, Pulu Yemone langi sirimumunge pilku yu-kinie “Ange.” ningendo Jerusalleme ongo ulke takaye takoko koro te akune peko Pulu Yemo popo toko kongi kao sipisipi memema tepena kalko siringi. Ulke takaye takoko peringimunge ungu pulumu isipe: Ou kolea Isipi wendo ongo kolea Kenane punge pukulie kolea ku lieline sele-ulkema takoko peliku andoringi mele pilingendo ulke takaye takoko aku wale yepoko pakera akune peringi (LLipai 23:33-43, Ungu Manema 16:13-15, Jono inie 7:2,8,10,11,14). Ya Jono 5:1 Yesusi aku wale yepokonga wale te pilimbe purumu. Temonje, naa pilimolo. TEMANE MARE
5:1-15 Yesusini Sambate Wale Kinie Ye Te Nomu Beteseda Tepa Konde Lsimu Temanemo
Pe walse, Juda yembomane ponie tenga tenga ningu Jerusalleme puku Pulu Yemo-kinie ulu te teringi wale te wendo orumu kinie Yesusi Jerusalleme olando purumu. Jerusalleme sukundu, kongi sipisipimenga pala kerepulune nondopa, no-mongo te molorumu, kanu no-mongomondo Ipuru ungune ‘Beteseda’ niringi, akune ulke takaye kise pakera angilipe makaye terimu. Akunekuru torumu yembo awisili aniembo lieringi.
Mongo keri lierimu yemboma kinie,
kimbu pange tepa karaye tepa perimu yemboma kinie,
kimbu kolopa kukurumu yemboma kinie
enone (‘Nomo lope-lape temba.’ ningu nokoko moloringi. Walse walse nimbe Awilimunge angello te manie omba nomo lope-lape tenderimu kinie yembo te kumbi lepa nona suku purumu yembomo konde purumu.) Pilipe konginjeli yembo marene ningendo: ‘Pala ( ) sukundu ungumu ou-pulu-pulu Giriki ungune naa torumu, naa molorumu kene naa molopili.’ niringimunge Pisini ungune kinie Ingillisi ungu boku marenga kinie naa tolemele naa molemo.
Ye te akune molorumu ponie wane paono tene eti akumu tokapu te malapunge talo, Kewa ungune “teti et” (38). kuru torumu yu aniembo lierimu. Yesusi omba, yemo aniembo lierimu kanopa, yu koro-ou lipe aniembo lierimu pilipelie, yemo walsipelie nimbendo: “Nu ‘kuru waengo nipili.’ konopu lekenoye?” nirimu.
Aniembo lierimu yemone topondopa nimbendo: “Awilimu, no lope-lape telemo kinie yembo te na lipe tapondopa nona meli pumbe te naa molemo. Na nanu pumbo telio kinie yembo mare ou kumbi leko nona pulimele.” nirimu.
Aku nirimu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Nu olaangilku nunge uru peleno kunungumu liku mengo ongo pu.” nirimu. Aku nirimu kinie walsikele yemonga kurumu pora nirimu kinie yu ola angilipe yunge kunungumu lipe meli purumu.
Iulu wendo orumu wale akumu ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambate te,§ bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. 10 akumunge Juda ye ⸤awili⸥* ungu pulu inie yakondo 1:19*. marene kuru pora nirimu yemondo ningendo: “Kinié ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga nambemune nunge kunungumu meli ongo pukunuye? ‘Sambate wale kinie melema naa meli anda.’ nimbe ungu mane pelemo kanumu.” niringi.
11 Nalo yemone topondopa nimbendo: “Na tepa konde limu yemone nimbendo: ‘Nunge kunungumu liku ambolko pu.’ nimu.” nirimu.
12 Aku nirimumunge enone yu altoko walsikulie ningendo: “Ye nawene ‘Nunge kunungumu liku ambolko pu.’ nimuye?” niringi.
13 Nalo ye kuru pora nirimu yemo ou aniembo lierimu koleana yembo awisili moloringi kulu Yesusi kiyengo nimbe purumumunge yuni manda yunge imbimu walsipe naa pilierimu.
14 Pe Yesusi kanu yemo ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena kanopalie yundu nimbendo: “Pilie. Kinié nunge kuru pora nimu nu altoko konde moleno kene nu ulu pulu kerime manda teko, altoko naa tei! Altoko tenu liemo nu ulu umbune awili te wendo ombánje.” nirimu. 15 Ye kanumuni anjo pupe Juda ye awilimendo nimbendo: “Na tepa konde limu kanumu Yesusi.” nirimu.
5:16-18 Juda Ye Awilimene Yesusi Konopu Keri Panjeringi Kinie
5:16-30 Pulu Yemonga Malo Kongonoma Tembando Namba Lsimu Temanemo
16 Yesusini eno koro moloringi wale Sambatemonga bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”. aku sipe ulume terimu kulu Juda ye awilimene Yesusi yu pulu polko teko kenjiku umbune siringi. 17 Yesusini enondo nimbendo: “Tatane ou yemboma walemanga pali lipe tapondorumu mele kinié kepe aku sipe tepa molemo. Naaku sipe Sambate walemanga kongono teliola.” nirimu. 18 Yuni aku nirimu kulu pilku Juda ye awilimene ‘Yesusi yu paa kamu topo kondomolo.’ konopu leko aulke te koroko moloringi. Ou Sambate walemonga ungu manemo pulue torumumunge pilku yu mumindili kolkolie; pe “Pulu Yemo yunge lapa.” nirimumunge yu ‘Pulu Yemo kinie kapola kapola molembolo.’ nimbe nirimumunge yukamu mumindili kolko yu tonge teringi.
5:19-47 Yuni Topondopa Nirimu Temanemo (Ungu pulumu 5:1-15.)
19 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Malone yuyu ulume manda naa telemo temba. Yunge Lapane telemo mele kanopalie manda manjipe telemo. Lapane telemo ulume mindi Malone telemo. bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”. 20 Nambemune, Lapane Malo konopu mondopalie yuni telemo mele pali Malo lipe ora silimo. Yetepa konde limu akumu maniendopa. Paa sike pe eno paa kanoko konopu awisili liku mundunge ulu tondolo olandopama Lapane Malo lipe ora simbe. 21 Akumu nambepa wendo ombáye? Lapane yembo kololime topa makinjindipelie ‘Konde molangi.’ nilimo mele aku sipe Malone yembo kololime ‘Konde pangi.’ konopu lemo yemboma tepa konde limo.§ inie anjokondo 11:25. 22-23 Ungu te pea isipe: ‘Yembomane Lapanga imbimu liku ola mundundulimele mele Malonga imbimu aku siku liku ola mundundengi.’ nimbe Lapane kote pilipe yemboma naa apurupe kote pilieli kongono akumu Malo sirimu. Akumunge yembomane Malonga imbimu liku ola naa mundundulimele yembomane aku siku Malo yando lipe mundorumu Lapanga imbimu kepe liku ola naa mundundulimelela.
5:24-29 Pulu Yemonga Malone Konde Molopa Mindi Puli Ulu Pulumu Silimo Temanemo
24 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Nanga ungumu pilku, na lipe mundorumu-ne orundu yemo ‘Yusike Pulu Yemo.’ ningu tondolo munduku pilimele* bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”. yemboma konde molopa mindi puli ulu pulumu eno-kinie pelemo. Pe kote walemo wendo ombá kinie eno kotena naa angilingela. Kanu yemboma kololi ulu pulumu pelemo aulkemo munduku siye kolko konde molopa mindi puli aulkena pulimele. 25 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Wale wendo ombámo kinié koronga wendo omu. Kanu walemonga Pulu Yemo Malonga ungumu kololi yemboma pilinge. Kanu kinie yunge ungumu ‘Sike’ ningu pilku liku molonge yemboma konde molonge. 26 Melema konde mololi ulu pulumu Lapa kinie pelemo mele aku sipe Lapane ‘Melema konde mololi ulu pulumu Malo-kinie pepili.’ nirimula. 27 Malo yu Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo molemomonga Lapane ‘Malo yembomanga kote piliepili.’ nimbe nambamo sirimu.
28 “Nalo akumunge mindi eno konopu awisili liku naa mundengi. Nambemune, wale te wendo ombá, kanu walemonga yembo ono koleana pelemelemane Malonga ungumu pilkulie ningemone, 29 ono koleamo munduku siye kolko wendo onge. Kanu kinie lomboroko ola molonge yembomanga ou mana konde molkolie teko kondoko moloringi yemboma konde molonge; ou mana teko kenjiku moloringi yemboma pe kotena angilkulie pe mindili nonge.
30 “Na nanu ulu te manda naa tembo. Tatane nilimo mele pilipulie yembomanga kotema apurupu pilio. ‘Na nanu konopu siembo.’ nimbu ulume naa tepo, ‘Na lipe mundorumu yemo konopu sipili.’ nimbu ulume teliomonga kote sumbi sipu pilipu apurupu kondolio.” ⸤nirimu.⸥
5:31-47 Yembo Marene Yesusi Molopa Terimu Kanoringi Mele Ningu Siringi Temanemo
31 “Sike na molio mele na nanu nimbu sindu liemo ‘Kolo tokomonje.’ ningu piliengi liemo papu. 32 Ye tene lupe Yunge Lapando nirimu kanumu. na molio mele nimbe silimo, akumu na pilkiru nando nilimo mele paa sike nilimo, ‘Kolo tokomonje.’ manda naa ninge.
33 “Enone ye mare ⸤No Lindeli⸥ Jono molorumune “Paa.” ningu liku mundoringi kinie yuni na molio mele ‘sike’ nimbe sirimu. Enone teringi kinie No Lindeli Jonone nirimu temanemo inie yakondo 1:7,15,19-20. 34 Mana yembo tene na molio mele yemboma nimbe sipe “Sike nikimu. Sike aku sipe molemo.” nimu liemo na konopu awisili lipu naa mundupu, ‘Uluri molo.’ konopu lelio, nalo ‘Pulu Yemone eno lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipili.’§ bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”. nimbu Jonone nando nirimu mele eno nimbu sikiru. 35 Jonone kongono terimumunge yu kiye mele nomba yemboma pa tenderimu. Kanu kinie laye-kolo eno konopu siku kanu patenderimune moloringi.
36 “Nalo Jonone na lipe tapondopa na molio mele eno nimbe sirimu mele maniendopa. Ulu te na molio mele lipe tapondopa lipe ora silimo mele olandopa. Tatane “Ulu tondolo teko pora sieni.” nimbe na sirimu ulu tondolo telio kanumene na lipe tapondopa, Tatane na “Pu.” nimbe lipe mundorumu mele eno lipe ora silimo. 37 Tatane na “Pu.” nimbe lipe mundorumu-ne orundumuni kepe nanga nimbe para sindelimu molopa na molio mele nimbe sirimu. Enone yunge kerena ungu nirimume walsikele kepekomumuni naa pilku,* inie yakondo 1:18. yunge kumbi-keremo mongone naa kanoringi. 38 Ungu te pea kepe. Tatane lipe mundorumu yemonga ungumu “Kolo tokomo.” ningu pilimelemonga yu lipe mundorumu Lapanga ungumu enonga konopumenga naa pelemo. 39 ‘Pulu Yemonga bokune ungu molemomane olio alieli konde molopo mindi pumolo ulu pulumu simbe.’ ningu mimi siku kanolemele. Aku mimi siku kanolemele bokumuni na molio mele nimbe silimo 40 nalo ‘Konde molopo mindi pumolo ulu pulumu liemili.’ naa ningu, na moliona ‘naa omolo.’ ningu karaye telemele.
41 “ ‘Yembomane na kapi ningu nanga imbi liku ola mundundunge kinie na awilimu molambo.’ nimbu aku naa telio. 42 Eno molemele mele nane pilio. Pulu Yemo konopu mondoli ulu pulumu eno kinie naa pelemo pilio. 43 Nanga Tatane na namba sipe yunge kongonomo ‘tende-pou.’ nimbe na lipe mundorumu-ne orundu bokumunge alsena anjokondo “28. nem”. nalo nanga ungumu eno naa pilku limele. Nalo yembo tene yuyu namba lipe omba kongono telkanje aku yembomonga ungumu pilku limela. 44 Eno enono anjo yando ‘imbi molopili.’ ningu, Pulu Ye telumu mindi molemo akumuni enonga imbi ‘lipe ola mundundopili.’ naa nilimele liemo namolio mele nimbu silio ungumu ‘Sike nikimu.’ ningu nambeko pilingeye?
45 “Nalo ⸤na-kinie⸥ teko kenjilimelemonga ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinie Tatane kote pilipe molopili nane nanu kote tendemba.’ ningu naa piliengi! ‘Mosisini Mosisini Isirele yemboma kolea Isipi memba ulsu omba, kolea ku lieline Pulu Yemone yu ungu umbu tondorumume pilipe Isirele yemboma mane sirimu ungume kanu ye Mosisindu nirimu. Juda yembomane ‘Yu olionga anda-kolepa ye nomi paa awilimu.’ ningu pilku moloringi. Yunge temanemo Wendo Oringi Bokune molemo kanumu. eno lipe tapondomba.’ konopu lemele yemone enonga kote tendemba. 46 Mosisini na ombo molombo mele boku torumu-ne enone ‘Mosisini nirimu ungume sike nirimu.’ ningu pilimelanje nanga ungumu kepe ‘Sike nikimu.’ ningu pilimela. 47 Nalo yuni nanga temane bokune torumumu ‘Sike nikimu.’ ningu naa pilimelemonga nanga ungu nikirumu ‘Sike nikimu.’ ningu nambeko pilingeye?” nimbe Yesusini nirimu.

*^ Juda yembomanga ungu mane te perimu, akumu isipe: ‘Ponie tenga tenga Juda yema pali wale yepoko Pulu Yemonga kumbi kerena ulu mare tengendo Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembele, Jerusalleme angilierimune wangi.’ nimbe perimu (Wendo Oringi 23:14-19, 32:22-23). Wale tenga Jerusalleme ongo wale yepoko pakera ongo pilku molko, pe wale te altopa wendo orumu kinie altoko ongo wale yepoko pakerala moloringi. Aku te-pou-pou teringi. Walemanga pulume isipe: Wale te: Pulu Yemonga Angellomo kolea Isipi Isirele yemboma Naa Topa Ola We Omba Purumu walemo pilieringi walemo (ungu pulumu boku alsena anjokondo “30. Pasova”). Boku Jono sukundu ponie tenga 2:13,23, ponie tenga 6:4, ponie tenga 11:55, 12:1,12,20, 13:1. Pe walse wale te: Rasi-witi nou lepa pora sirimu kinie sukundu sukundu liku pora sikulie Pulu Yemo “Ange” ningendo oringi (LLipai 23:15-16, Kambu 28:26, Lipe Mundorumu Yema 2:1, 20:16, Ou Korini 16:8). Kanu walemo ‘Pendikosi’ niringi. Pulu Yemonga angellomone Juda yemboma Naa Topa We Omba Purumu mele pilieringi Walemo omba pupe pora sipelie pe wale tu paono nani omba pupe tu paono tene wendo orumu kinie kanu walemo ‘Pendikosi’ niringi. Wale tu paono tene molo pipiti (50) akumu oli telu ape mele; molo koro yepoko pakera kelepa wale telu mele. Pe ponie tenga kamu wale te imu: Langi pulu polopa polo torumumunge langi nou lepa pora sirimu kinie sukundu sukundu liku pora sikulie, Pulu Yemone langi sirimumunge pilku yu-kinie “Ange.” ningendo Jerusalleme ongo ulke takaye takoko koro te akune peko Pulu Yemo popo toko kongi kao sipisipi memema tepena kalko siringi. Ulke takaye takoko peringimunge ungu pulumu isipe: Ou kolea Isipi wendo ongo kolea Kenane punge pukulie kolea ku lieline sele-ulkema takoko peliku andoringi mele pilingendo ulke takaye takoko aku wale yepoko pakera akune peringi (LLipai 23:33-43, Ungu Manema 16:13-15, Jono inie 7:2,8,10,11,14). Ya Jono 5:1 Yesusi aku wale yepokonga wale te pilimbe purumu. Temonje, naa pilimolo.

5:4: Pilipe konginjeli yembo marene ningendo: ‘Pala ( ) sukundu ungumu ou-pulu-pulu Giriki ungune naa torumu, naa molorumu kene naa molopili.’ niringimunge Pisini ungune kinie Ingillisi ungu boku marenga kinie naa tolemele naa molemo.

5:5: akumu tokapu te malapunge talo, Kewa ungune “teti et” (38).

§5:9: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

*5:10: ungu pulu inie yakondo 1:19*.

5:16: bokumunge alsena anjokondo “37. Sabat”.

5:19: bokumunge alsena anjokondo “32.2. Pikinini Bilong God”.

§5:21: inie anjokondo 11:25.

*5:24: bokumunge alsena anjokondo “8. bilip”.

5:32: Yunge Lapando nirimu kanumu.

5:33: Enone teringi kinie No Lindeli Jonone nirimu temanemo inie yakondo 1:7,15,19-20.

§5:34: bokumunge alsena anjokondo “21. kisim bek”.

*5:37: inie yakondo 1:18.

5:43: bokumunge alsena anjokondo “28. nem”.

5:45: Mosisini Isirele yemboma kolea Isipi memba ulsu omba, kolea ku lieline Pulu Yemone yu ungu umbu tondorumume pilipe Isirele yemboma mane sirimu ungume kanu ye Mosisindu nirimu. Juda yembomane ‘Yu olionga anda-kolepa ye nomi paa awilimu.’ ningu pilku moloringi. Yunge temanemo Wendo Oringi Bokune molemo kanumu.