14
14:1-5 Kongi Sipisipi Walomonga Yembomane
Pe kelepo kanorundu kinie Kongi Sipisipi Walomo* bokumunge alsena anjokondo “44.3. Pikinini Sipsip Bilong God”. mulu Sayono Kolea awili Jerusalleme mulu Sayono ola lierimu, akumunge paa olakondo Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelemo angilierimu. ola angilipe, mambelena yunge imbimu kinie yunge Lapanga imbimu kinie mambelena molorumu wane anderete poti po tausini 144000 nikimu, akume yema mindi molo ambo mare peanje, naa pilimolo. Inie yakondo 7:4, 7:4* kananila. yu pea angilieringi. Mulu koleana ungu te wendo orumu pilierindu akumu no topa ungu tondolo nilimo mele, molo mulú kilkala tondolo nilimo mele, molo gitama tolemele ungu nilimo mele, aku sipe ungu te wendo orumu pilierindu. Ye nomi kingi polomonga kumbikundu mele konde mololi kise kinie ye nomi wane paono po§ tokapu telu (24) kanumu; inie yakondo 4:4 kananila. kinie, eno moloringimenga kumbikerena enone konana konde te* inie yakondo 5:9. niringi. Wane anderete poti po tausini ou mana moloringi kinie Pulu Yemone ‘Lipu tapondambo.’ nimbe Malonga mememone mindili nolemela aulkena wendo linderimu bokumunge alsena anjokondo “3. baim bek”, “21. kisim bek”. akumene mindi ikonanamo manda pilku niringi. We yembo tene aku konana niringimu manda naa pilieringi. Wane anderete poti po tausini akume ‘Pulu Yemone olio kanopalie ‘Kake tepili molemele.’ nipili.’ ningu yuni kanopa keri kanolemo ulume amboma kinie naa teringi. Sike ambomando nirimu molo we yembomane we melemando ‘Olionga pulu yema’ ningu popo toko ambolko teringi ulumendo nirimunje? Wendo Oringi 34:15, Pe-Korini 11:2, Epesasi 1:4, 5:27; inie 14:8 kananila. Kanume Sipisipi Walomo pulimo koleamanga pali lombili pulimele. Olio Isirele yembomane langi kumbi lepa nou lemoma lipulie Pulu Yemo ‘yunge’ nimbu silimolo mele ma koleana ime§ ou LLipai 23:9-14 langi pulu pulu torumume teringi mele. Pulu Yemone lipe tapondopa Malonga mememone mindili nolemela aulkena wendo lipe ‘Sipisipi Walomo kinie oltonga.’ nirimu. Eno kolo paa naa toringi. Pulu Yemone eno kanopalie kalaro naa molopa kake telime nimbe kanorumu. Konana Konde Te Niringi Temanemo
14:6-13 Angello Yepokone Ungu Niringi Temanemo
Angello te mulu awi suku singine mangopa andopa molorumu kanorundu. Yembo talape awilime kinie yembo talape kangama kinie, ungu lupe lupe lemelema kinie, yembo lupe lupema mana molemele yembo akume pali kanu angellomone temane peanga alieli pepa mindi pumbe temanemo topa simbendo mangopa andopalie, ru nimbelie nimbendo: “Pulu Yemone yemboma kote tendepa apurupe pilimbe walemo kamu wendo omu kene yu pipili kolko yunge imbi liku ola mundundeyo. Mulumu kinie mamo kinie nomume kinie no pikipe wendo olemoma kinie pali terimu yemo popo toko kapi nie.” nirimu.
Kanu angellomo purumu kinie angello te ombalie nimbendo: “Kolea awili imbi paa ola molemo Bepillono* Deniele 4:30, Aisaya 21:9, Jeremaya 51:8; inie anjokondo 16:19, 17:5, 18:2,3,10,21. kamu keri liemu. Sike kamu keri liemu. Kanu koleana moloringi yembomane we koleamanga pali yembo talapema ‘Wa ulu kerinele tenge Sike wa ulu pulu kerinele tengenje, molo Pulu Yemo munduku siye kolko ulu lupema konopu siku amboloringimendo nirimunje. Wendo Oringi 34:15, Kollosi 3:5; inie 14:4 kananila. pelemo no-waene LLuku 22:42. paa tondolomo nangi.’ nimbe karaye terimumunge aku koleamo kamu keri liemu.” nirimu.
Angello talo sipemo purumu kinie angello te altopa ombalie tondolo mundupelie nimbendo: “Mele takeramo kinie mele-takeramo yu mele manda manjiku teko mimi teko anjeringi melemo kinie elonga imbi liku ola mundunduku kapi ningu, yunge imbimu enonga mambelena molo kíne molomba yemboma 10 eno kepe Pulu Yemone eno-kinie mumindili paa kolomba ulu pulumu pelemo no-waenemo “nangi.” nimbé. ⸤Enone aku siku teko kenjingemonga⸥ yuni mumindili kolopa temba pelemo no-waenemo no pange teli te kinie wakamaka yunge mindili kolomba mingine naa mundupe, no-waenemo paa enge nipili kanu yemboma simbe. Pulu Yemonga angello kake telime kinie Sipisipi Walomo kinie kanoko molangi kanu yemboma kou-sallapa tepe nombámone eno nombá kinie paa mindili nongo molonge. 11 Eno mindili simbe tepemonga iliemo pora naa nimbe alieli ilie tepa mindi pemba. Mele-takeramo kinie yu none teli manda manjiku teko mimi teringi melemo kinie popo toko imbi liku ola mundundunge, molo yunge imbimu mambelena molo kíne molomba yemboma múlu naa pilku ipulueli tangoli mindili nongo mindi molonge.” nirimu. 12 ⸤Aku ulumu wendo ombá kinie⸥ Pulu Yemonga yembo yuni “Teaa.” nimbe mane sirimu ungumu pilku liku tenge panjiku, Yesusi tondolo munduku pilimele yemboma konopu tondolo pupili enge ningu molangi.
13 Kanu kinie na ungu te mulu koleana wendo orumu pilierindu kinie nimbendo: “Pepá toko i siku nieni: ‘Kinié kepe pe kepe Awilimunge yemboma molkolie kolemele kolonge yemboma eno malo.’ ningu pepá tou.” nirimu.
Minimuni kepe nimbendo: “Sike, eno malo. Eno ulu pulu peanga telemelema Awilimuni pilipe molombamonga mindili siku telemele kongonoma munduku siye kolko sike múlu pilinge.” nirimu.
14:14-20 Mana Langi Nou Lierimume Liku Maku Toringi Temanemo
14 Kanu kinie kanorundu kinie kupe kake te torumu. Akune ola ye te manie molorumu, akumu Manie Omba Mana Ye A Lierimu Ye§ bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”. none telimu molorumu. Yu ye nomi kingimunge wanie kiraono kou-gollone teli te pakopa, langi nou lielime kolomongo teko limele lou-pulse nee noli te ambolorumu. 15 Kanu kinie angello te ⸤Pulu Yemo popo toringi⸥ ulke tembele mulu koleana angilierimu akune wendo omba kupe polona ola molorumumundu ru nimbelie nimbendo: “Kinié ma koleana langime kamu nou liemu-ne kamu kolomongo teko sukundu linge walemo kamu wendo okomo kene nunge langi kolomongo teli lou-pulsemo liku langime kolomongo teko li.” nirimu. 16 Aku nirimu kinie pilipelie kupe polona ola molorumu yemo manie pupe mana langime kolomongo tepa sukundu lsimu.
17 Kanu kinie angello te ulke tembele mulu koleana angilierimu akune wendo orumu. Yu kepe langi nou lielime kolomongo telemele lou-pulse nee noli te ambolorumula. 18 Kanu kinie angello te lupe, yu tepe nokorumu angellomo, yu Pulu Yemo popo toko melema kaloringi polomo* inie yakondo 8:3-5, 6:10, 9:13. mundupe siye kolopa omba, angello lou-pulsemo ambolorumumundu tondolo ru nimbelie nimbendo: “Nunge lou-pulse nee mololimu likulie unjo-waene tolemo mongoma polo tomu kene inie toko maku tou.” nirimu. 19 Nirimu ungumu pilipelie lou-pulse ambolorumu angellomo manie pupe mana waene-mongo polo torumume inie topalie, waene-no teko mimi tengendo kimbuni kambilku nakele-makele telemele mele Pulu Yemone paa mumindili kolorumu ulumu perimumu lierimune memba pupe suku mundorumu. 20 Kolea awiline ulsukundu waene mongoma mingine kimbuni kambilku nakele-makele teringi kinie mingine meme wendo omba tere anderete killomita mele omba pupe, olando olando omba kongi ote te ola angilimo tenga kumbine mele orumu.

*14:1: bokumunge alsena anjokondo “44.3. Pikinini Sipsip Bilong God”.

14:1: Kolea awili Jerusalleme mulu Sayono ola lierimu, akumunge paa olakondo Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelemo angilierimu.

14:1: 144000 nikimu, akume yema mindi molo ambo mare peanje, naa pilimolo. Inie yakondo 7:4, 7:4* kananila.

§14:3: tokapu telu (24) kanumu; inie yakondo 4:4 kananila.

*14:3: inie yakondo 5:9.

14:3: bokumunge alsena anjokondo “3. baim bek”, “21. kisim bek”.

14:4: Sike ambomando nirimu molo we yembomane we melemando ‘Olionga pulu yema’ ningu popo toko ambolko teringi ulumendo nirimunje? Wendo Oringi 34:15, Pe-Korini 11:2, Epesasi 1:4, 5:27; inie 14:8 kananila.

§14:4: ou LLipai 23:9-14 langi pulu pulu torumume teringi mele.

*14:8: Deniele 4:30, Aisaya 21:9, Jeremaya 51:8; inie anjokondo 16:19, 17:5, 18:2,3,10,21.

14:8: Sike wa ulu pulu kerinele tengenje, molo Pulu Yemo munduku siye kolko ulu lupema konopu siku amboloringimendo nirimunje. Wendo Oringi 34:15, Kollosi 3:5; inie 14:4 kananila.

14:8: LLuku 22:42.

§14:14: bokumunge alsena anjokondo “32.3. Pikinini Bilong Man”.

*14:18: inie yakondo 8:3-5, 6:10, 9:13.