11
Kolomongo Awili 10-13 KORINI YEMBOMANGA YE MARENE POLLONGA UNGU BULKUNDU NINDERINGI KINIE WE KORINI YEMBOMANE PILKULIE ‘SIKE.’ KONOPU LIERINGI KULU POLLONE YU MOLOPA NIRIMU MELE ‘SUMBI SIKU PILIENGI!’ NIMBE, NIMBE SIRIMU UNGUMU
Kolomongo Awili 10 Ye Marene ‘Pollone Tepa Kenjilimo.’ Niringimunge Pilipelie Pollo Yu Terimu Mele Pep Torumu Ungu Te
11:1-15 Pollone Kongono Terimu Mele Kinie, Ye Marene Kolo Toko “Kirasini Lipe Mundorumu-ne Kongono Tekemolo.” Niringi Yemane Teringi Mele Kinie “Telu Sipe Molo.” Nirimu Mele Ungu Te
Na ungu te nimbu kenjimbo kinie siye kolonge kinie papu. Ungu te nimbu kenjimbo tekero akumu nimbu kenjembo kene siye kolangi.* nirimumunge inie anjokondo 11:16-33 kamu nirimu. ⸤Nane aku sipu mawa tekeromonga pulumu isipe:⸥ Pulu Yemone yemboma mako topa ‘Yu mindi liku awi siku pilku molko, ye lupe tenga ungume naa pilku lombili paa naa pangi. Ye te lupe lombili punge kinie paa kanopo keri kanopo konopu keri panjimbo.’ nimbe molemo mele na aku sipu pilipu molio. ⸤Korini yemboma,⸥ nane “Eno Kirasinge ambomo mindi molangi.’ nimbu simbo.’ nimbu, nimbu panjerindu. ‘Ambo wenepo te ye te kinie naa pepalie ye pulimo mele eno aku siku ye te kinie naa peko ambo wenepo mele molkolie Kirasi kinie pangi.’ nimbu ‘yu simbo.’ nimbu pilipu molorundu mele molio. Pulu Yemonga ambomo molemolo mele ungu te Osia 2:19-20, Aisaya 62:4-5, Isikiele kolomongo awili 16; Romo 7:4* kananila. ‘⸤Kirasi kinie mindi pangi.’ nimbu molio⸥ nalo nane pilkiru, ‘Wambiye kolo toli ulume pali pilimomone ou ambo Ipu kiyengo nimbe kolo topa kondi topa lipe lou sirimu kinie pilipe lipe lombili pupe lou lierimu mele eno aku siku ye marene kondi toko liku lou singe kinie enonga ungumu pilkulie ningemone, ‘Olio Kirasinge yembo kake telime mindi.’ ningu yu tondolo munduku pilku yunge ungumu mindi pilku liku teko moloringi mele munduku siye kolko konopu alowa tekolie, ye lupemane kondi tongema lombili puku lou lengenje.’ nimbu mini-wale mundupu molio. Ye tene lupe eno molemelena omba, nane Yesusinge temanemo topo silio mele naa topa silimo, yuni ‘Yesusinge temanemo topo sikiru.’ nimbelie ye tenga lupe temanemo topa silimo kinie eno we pilku liku molemele. Molo ‘Mini.’ nilimele akumu te lupe, eno ou Mini Kake Telimu lsingi akumu molo, te lupe, akumu enonga konopune pupe pelemo kinie ‘We pepili.’ ningu kamu limele. Molo ye marene kolo toko “Temane peangamo topo sikimulu.” nilimele kinie nane temane peanga sikemo eno topo sirindu temanemo munduku siye kolko kanu yemane toko silimele temanemo mindi ‘Temane peangamo.’ ningu, taka liku pilku limele nirimu mele inie anjokondo 11:19-20 kamu nirimu. kene ungu te nimbu kenjimbo kinie we niembo siye kolangi⸥.§ pora nimbendo molemo ungumu inie 11:2,1 mele.
Nane pilkiru, ‘Kanu yema eno ‘Sike Kirasini “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yema molemolo.’ nilimele kanu yemando ‘Olionga ungu mane sili ye awilime.’ nilimele, kanu yemanga na maniendopa naa molio.’ konopu lekero.* inie anjokondo 12:11; bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”. Sike na ungu manema mimi sipu simbo mele sukuli te naa terindumunge ⸤Kirasinge ungumu⸥ mane sipu kenjilionje Kirasinge kongono tendeli ye mare pilipe konginjelimu naa perimumunge ungu te Lipe Mundorumu Yema 4:13 molopa, Pollo yu pilipe konginjeli naa peli ye mele molorumumunge ungu mare Ou Korini 1:17*. nalo na ⸤Kirasinge⸥ ungume paa mimi sipu pilio. Eno mane silio kinie ungume mimi sipu pilio mele alieli eno lipu ora silio.
Pulu Yemonga temane peangamo eno topo simbondo ‘Nanga imbi manie molopili.’ nimbu “Aku tekero kongonomonga mele kalangi.” naa nirindu. ‘Nanga imbi lipu ola naa mundembo. Enonga imbi lipu ola mundundembo.’ nimbu aku terindu. Nane aku sipu terindu ulu akumu ulu pulu keri te terindu molo ungu mane te pulue torunduye? Eno lipu tapondopo Kirasinge kongono tendepo molorundu kinie Kirasinge yembo talape bokumunge alsena anjokondo “43. sios”. marene kou mone liku tapondoko siringi akumu ‘Kirasinge yembo talapemanga kou mone wa lipu eno Korini yemboma lipu tapondorundu none tekemo.’ nilke. Na eno kinie molopo kongono terindu kinie na melte molo torumu kinie nanga angenupili kolea Masedonia poropinji molko oringi kanumene mindi na liku tapondoko mele molo torumume pali mengo ongo na siringimunge§ Pillipai 4:15. eno Korini yembomando “Na liku tapondoko melema sie.” nimbu eno umbune te naa sirindu. ‘Na enondo “Liku tapondaa.” nimbu umbune te paa naa simbo.’ nimbu pilierindu mele kinié kepe aku sipu pilipulie ‘Eno na liku tapondangi.’ nimbu umbune te pe pe kepe paa naa simbo.
10 Na aku sipu “Sike telio mele tembo.” nimbu tondolo mundupu nimbu panjikiru mele paa mi lepo Kirasinge ungu sikemo na-kinie pelemomonga paa sike nikiru. ‘Nane ⸤eno Korini yemboma molemele⸥ kolea Akaya poropinji koleamanga pali andopo temane peangamo topo simbo kinie “Kou monene topo toko liee.” naa nimbo.’ nikiru akumu paa sike nikiru. Aku sipu na nanu kapi nikiru mele manie naa pumbe. 11 ⸤‘Enonga kou mone naa limbo.’ nikiru akumu nambemune nikiruye⸥? Nane eno konopu naa mondoliomonga aku sipu nikiruye? Paa molo! Na eno paa konopu mondolio mele Pulu Yemone pilimo. 12 ⸤“Mele kalaa.” paa naa nimbo akumunge pulumu isipe:⸥ Ye mare enonga imbi liku ola munduku ‘Yembomane olionga ungume pilkulie ‘Olione kongono telemolo mele kinie Pollone kongono telemo mele kinie telu sipe. ⸤Yu kinie olio kinie pea Kirasini lipe mundorumu yema molopo, kongono telemolomonga mele kalolimu limolo.⸥’ ningu kanangi.’ ningu telemele mele ‘Paa naa teangi. Yembomane kanu yemanga ungu kolo tolime paa naa piliengi!’ nimbulie ‘Aku siku ningu pilinge aulkemo pipi siembo.’ nimbu ⸤kanu yemane “Kongono tekemolomonga mele kalaa.” nilimele mele nane paa naa tepo, na yemboma lipu tapondopo Kirasinge kongono tendeliomonga⸥ mele kalolimu naa lio mele pe kepe paa naa limbo.
13 Aku siku telemele yemane ‘Yembomane ‘Olio Kirasini lipe mundorumu yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu kolo toko andoko Kirasini lipe mundorumu yemane kongono telemele mele eno aku siku manda manjiku andoko kongono teko molemele. 14 Aku telemele mele kanokolie konopu kimbu siku naa molangi. ⸤Kurumenga nomi⸥ Setenene* bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”. kepe ⸤yemboma kondi tombando⸥ yu sike molemo mele alowa tepa ‘Mulu koleana angello te pa teline molemo mele molambo.’ nimbe aku sipe manda manjipe telemo kanumu. Wale mare lopa-posi llayono mele manda manjilimola (Ou Pita 5:8). 15 ⸤Setenene aku sipe telemo liemo⸥ yuni telemo mele yunge kongono tendeli kendemande yema ‘Yembomane olio kanokolie ‘Ye sumbi nilimunge kongono tendeli kendemande yema molemolo.’ ningu kanangi.’ ningu aku siku manda manjiku kolo toko tenge kinie kanokolie konopu awisili kimbu naa siengi. Pe enonga aku telemelemonga mele kalolimu lingemo papu linge.
11:16-33 Pollo Kirasini “Kongono Tende-pou.” Nimbe Lipe Mundorumu Kongonomo Tendembando Mindili Norumu Mele Ungu Te aku mele ungu ponjili mare inie yakondo 4:8-9, 6:4-5, 7:5, Ou-Korini 4:9-13. (11:1 pulu polko kanani.)
16 Nane ou nindu mele altopo nikiru. ‘Nane nimbu kenjimbo kinie, nimbu kenjembo siye kolangi.’ nindu kanumu.§ ungu akumu inie yakondo 11:1 mele ya kamu nimbe terimu. Pe 11:21-33 paa sike kamu nirimu. ⸤Aku sipu ya kamu nimbo kinie⸥ ‘Pollo yu ungu aroma topa nimbe kekelepa tokomo.’ ningu naa piliengi! Molo nane nanga imbi nanu lipu ola mundupu nimbu kenjimbo kinie ‘Pollo yu kekelepa tokomo.’ sike ningu piliengi liemo, kapola, ⸤andi kapi ningu enono imbi liku ola mundulimele yemanga ungume taka liku pilku liku molko ‘Kekelepa tokomele.’ naa nilimele mele⸥* inie anjokondo 11:18-19. Giriki ungune “nala” molo “na kepe” nimbe molemomonga ungu pulumu ya molemo. nanga ungume aku siku taka liku pilku molko ‘Kekelepa tokomo.’ naa laniengi. 17 Nane ‘Na ye awili peangamo.’ nimbu aku sipu nimbu kenjimbo kinie Awilimunge kongono tendeli yembo tene nilke mele naa nimbo. Kekelepa toli ye tene nilke mele na nanu imbi lipu ola mundupu nimbu kenjimbo. 18 Ma koleana yembomane enonga imbime liku ola mundulimele mele ye awisilini aku siku telemelemonga na aku sipu nanga imbimu nanu lipu ola mundupu kapi nimbo. 19 Eno ‘kekelepo naa topo pilipu konginjeli peli yemboma molemolo.’ ⸤konopu lemele nalo⸥ kekelepa tolemele yema ‘kekelepa we tangi.’ ningu siye kolko taka liku pilku molemele. kumbi lepa molemo mele te inie 11:4. 20 Ye marene eno ka mele siku mindili siku nokolemele, molo enonga kongono “tendaa.” nilimele, molo eno ningu pangu siku enonga melema we limele, molo eno liku lou siku kolo tolemele, molo ‘Olio ye peanga awilime molemolo. Eno yembo kerime molemele.’ nilimele, molo ⸤‘Olionga ungume paa piliengi! Olio paa lombili wangi.’ ningu tondolo munduku kara puku⸥ eno larauwe tolemele kinie kepe, Yembo marene pilkulie ‘ “ungu taka tondolemele” nimbendo ya ungu iko topalie “larauwe tolemele” nirimunje.’ ningu pilimele. Sikenje, molo Mateyu 26:67, Lipe Mundorumu Yema 23:2, Ou Timoti 3:3, Taitasi 1:7 kinie ye marene toringi melenje? eno ⸤Korini yembomane⸥ aku siku telemele yema pali ‘Aku siku teangi.’ ningu siye kolko ‘Ye peangama. Papu telemele.’ ningu enonga ungume taka liku pilku molemele. 21 ⸤Kanu yema⸥ enone telemele mele na eno ⸤Korini yemboma⸥-kinie molorundu kinie aku sipu telka nalo na enge naa perimu-ne ‘Aku sipu teambo.’ naa nirindu akumu lawa terindu mele kinié aku sipu tepo kenjerindu mele paa pipili kolopo nimbu para sikiru.§ Pollone yemboma iri tombando ungu iko mele topalie aku sipe nirimu.
Nalo ye tene yu molemo mele kinie yu-kinie ulume wendo olemo mele kinie pipili naa kolopa tondolo mundupe nimbe para silimo liemo na kepe molio mele kepe na-kinie ulu wendo olemoma kepe pipili naa kolopo tondolo mundupu sumbi sipu nimbu simbola. Kinié ya nikiru ungumu kekelepo úngu langopo nikiru.* Pollone ya yuyu kapi nirimu mele ungumunge pulumu inie 11:18. ⸤Ye marene enono kapi ningu, teko molemele mele yemboma ningu silimele mele nane eno-kinie kere-kuru lipu na nanu kapi nimbu tepo molio mele nimbu siembo.⸥
22 Andi ye kanume Ipuru yemaye? Na Ipuru yemola.
Kanu yema Isirele yemaye? Na Isirele yemola. Pillipai 3:5.
Kanu yema ⸤pulu pulu anda-kolepa⸥ Eporayamone kalopa
lsimu yemaye? Na Eporayamone kalopa lsimu yemola.
23 Kanu yema Kirasinge kongono tendeli kendemande yemaye?
Eno Kirasinge kongonomo tendelemele maniendopa mele;
na Kirasinge kongonomo paa olandopa tendeli yemo molio. Ou Korini 15:10.
(Ya ⸤na nanu imbi lipu ola mundupu kapi nimbu⸥ nikiru mele na konopu naa peli ye te kekelepo topo nikiru.)
Na Kirasinge kongonomo mindili sipu olandopa terindula.
Na wale olandopa ka ulkena perindu.§ Lipe Mundorumu Yema 16:23.
Na wale paa awisili kopene toringi mindili norundu mele kanu yema topo manie mundulio.
Wale awisili na nondopo kolorundu.
24 Juda ye nokolimene na ⸤walse walse ningu ka siku
na ‘Olandopa llo tepili.’ ningulie⸥
ka pulsene wane paono tene nani ningu toringi,
aku walema lipe tere lepa kise pakera.* Aku teringimunge ungu pulumu Ungu Manema 25:1-3 molemo. ‘Yembo tene paa kamu tepa kenjimbe kinie pilkulie mane singendo kanu yembomo ka pulse tu paono tangi.’ niringi nalo ungu manemone tupaono (40) mako torumu mele ‘olandopa tongi liemo ka pulse tonge yema eno kelko pundu toko ka pulsene tangi.’ nirimu kulu pilkulie te munduku siye kolko wanepaono tenenani (39) mindi toringi.
25 Wale yepoko ⸤Romo yemane⸥ na kopene toringi;
walse ⸤Juda yembomane⸥ na kouni toringi; Lipe Mundorumu Yema 14:19.
wale yepoko na sipine andorundu kinie topa bulsupe
kamu keri lierimu; walse sipi te aku terimu kinie
na nomu kusana sukundu
ipulueli tangoli wale talo perindu; Lipe Mundorumu Yema 27.
26 ulke tenga wale awisili naa pepo,
kolea lupe lupemanga awisili pelipu mindi andorundu;
andorundu kinie wale marenga pondeanga
na nona purundula;
wale marenga wa noli yemane na toko
melema wa linge teringila;
wale marenga nanga ⸤Juda⸥ yembomane na tonge teringi;
wale marenga Juda yembo talapena ulsukundu yembomane na tonge teringila;
wale marenga taonomanga na tonge teringi;
wale marenga na kolea ku lieline andorundu kinie
na pondeanga koleane nombá terimu;
wale marenga nomu-kusana na no wangorundula;
wale marenga ye marene kolo toko ‘Olio Kirasinge yema molemolo.’ ningulie nanga kongonoma pipi sindinge teringila.
27 Mindili sipu umbunema pepili kongonoma andopo tepo,
kongono terindumunge wale awisili uru naa pepo,
wale awisili engele tepa no waka lepa tepili molopo,
wale awisili langi naa nombo we pepo,
wale awisili ali terimu kinie wale pakoli pakombo te
naa lierimu kulu alini paa kolorundu.
28 Akumu mindi molo. Umbune mare pea na-kinie wendo olemo. Alieli nane Kirasinge yembo talapema nokombondo konopu paa awisili lipu munduliomonga na konopune umbune awisili pepili molio. 29 ⸤Kirasinge⸥ yembo te yu enge nimbe molemo mele pora nilimo kinie na kepe ⸤yu-kinie kondo koliomonga⸥ konopu tondolo pupili naa molio. Meltene ⸤Kirasinge⸥ yembo te kondi tolemo kinie yuni tondolo mundupe pilimo mele mundupe siye kolopa tepa kenjilimo kinie na paa kamelena mindili telemo.
30 Na nanu imbi lipu ola naa mundumbo kinie enone nanga ungumu naa pilku linge liemo, kapola, nanga imbimu kapi nimbu lipu ola mundembo! Nalo ‘Nanga imbimu kapi nimbu lipu ola mundembo!’ nimbulie mele marene na topa manie mundulimo kinie na enge te naa pelemo mele lipe ora silimo kanu melemanga nanga imbimu lipu ola mundumbo.§ ungu pulu mele te inie anjokondo 12:9. ⸤‘Na enge paa pelemo. Na imbi paa molopa, pilipe konginjeli paa pelemo.’ nimbu pilipulie nanu kapi naa nimbo.⸥ 31 Awili Yesusinge Lapa Pulu Yemo, yunge imbi alieli lipu ola mundundumolo kinie paa papu, yuni ungu ya nikirume ‘Kolo tokomo.’ manda naa nimbé.* inie yakondo 1:23. 32 Kolea awili Damasikasi ⸤na purundu kinie⸥ ye nomi kingi Aretasinge kolea nokondorumu ye awilimuni ‘Ami yemane na ka siengi. Damasikasi pala kerepulune nokoko angiliengi.’ nirimu-ne nokoko angilieringi. 33 Nalo ⸤pala kerepulune nokoko angilieringimunge⸥ nanga angenupili marene na wale basiketena lakilkulie palana ka moko toko liku ulsu mundoringi. Lipe Mundorumu Yema 9:(19b-22,)23-25. Aku teringimunge kanu ye awilimuni na ka simbe terimumu ‘Ka naa sipili.’ nimbu talopa lepo purundu.

*11:1: nirimumunge inie anjokondo 11:16-33 kamu nirimu.

11:2: Pulu Yemonga ambomo molemolo mele ungu te Osia 2:19-20, Aisaya 62:4-5, Isikiele kolomongo awili 16; Romo 7:4* kananila.

11:4: nirimu mele inie anjokondo 11:19-20 kamu nirimu.

§11:4: pora nimbendo molemo ungumu inie 11:2,1 mele.

*11:5: inie anjokondo 12:11; bokumunge alsena anjokondo “1. aposel”.

11:6: Kirasinge kongono tendeli ye mare pilipe konginjelimu naa perimumunge ungu te Lipe Mundorumu Yema 4:13 molopa, Pollo yu pilipe konginjeli naa peli ye mele molorumumunge ungu mare Ou Korini 1:17*.

11:8: bokumunge alsena anjokondo “43. sios”.

§11:9: Pillipai 4:15.

*11:14: bokumunge alsena anjokondo “42. Seten”.

11:14: Wale mare lopa-posi llayono mele manda manjilimola (Ou Pita 5:8).

11:15: aku mele ungu ponjili mare inie yakondo 4:8-9, 6:4-5, 7:5, Ou-Korini 4:9-13.

§11:16: ungu akumu inie yakondo 11:1 mele ya kamu nimbe terimu. Pe 11:21-33 paa sike kamu nirimu.

*11:16: inie anjokondo 11:18-19. Giriki ungune “nala” molo “na kepe” nimbe molemomonga ungu pulumu ya molemo.

11:19: kumbi lepa molemo mele te inie 11:4.

11:20: Yembo marene pilkulie ‘ “ungu taka tondolemele” nimbendo ya ungu iko topalie “larauwe tolemele” nirimunje.’ ningu pilimele. Sikenje, molo Mateyu 26:67, Lipe Mundorumu Yema 23:2, Ou Timoti 3:3, Taitasi 1:7 kinie ye marene toringi melenje?

§11:21: Pollone yemboma iri tombando ungu iko mele topalie aku sipe nirimu.

*11:21: Pollone ya yuyu kapi nirimu mele ungumunge pulumu inie 11:18.

11:22: Pillipai 3:5.

11:23: Ou Korini 15:10.

§11:23: Lipe Mundorumu Yema 16:23.

*11:24: Aku teringimunge ungu pulumu Ungu Manema 25:1-3 molemo. ‘Yembo tene paa kamu tepa kenjimbe kinie pilkulie mane singendo kanu yembomo ka pulse tu paono tangi.’ niringi nalo ungu manemone tupaono (40) mako torumu mele ‘olandopa tongi liemo ka pulse tonge yema eno kelko pundu toko ka pulsene tangi.’ nirimu kulu pilkulie te munduku siye kolko wanepaono tenenani (39) mindi toringi.

11:25: Lipe Mundorumu Yema 14:19.

11:25: Lipe Mundorumu Yema 27.

§11:30: ungu pulu mele te inie anjokondo 12:9.

*11:31: inie yakondo 1:23.

11:33: Lipe Mundorumu Yema 9:(19b-22,)23-25.