11
11:1-10 Pulu Yemone Isirele Yembo Koltalo We Moloringime Kondo Kolorumu Ungu Te
Akumunge nane ⸤eno⸥ walsikiru: Pulu Yemone yunge Isirele yemboma bulu sipe mundupe siye kolorumuye? Paa molo! Na ⸤Pollo⸥ Isirele ye tela, Eporayamone kalopa lsimu ye te, na Benjamininge yembo talapemonga ye te.* ungu pulu te inie yakondo 9:5*. Isirelene kango rurepo merimu aku kangomanga te Benjamini. Aku kangomane Isirele yembo talape rurepo kalko lsingi. Pillipai 3:5-6, bokumunge alsena anjokondo “31.1.pikinini bilong Eporayamo”, “31.2.pikinini bilong Isrel” kinie kananila. ⸤Na bulu sipe mundupe siye naa kolorumu kanumu.⸥ Pulu Yemone yunge yembo pe molonge mele ou pilierimu inie yakondo 8:29. kanu yemboma mundupe siye naa kolorumu. ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Illainjane terimu mele temane Pulu Yemonga bokune molemomo eno naa pilimeleye? Illainjane Isirele yembomane teko kenjeringi mele Pulu Yemondo tondolo mundupe nimbe sipelie nimbendo:
“Awilimu, nunge ungu umbu tondolenoma
pilku andoko ningu silimele yema bokumunge alsena anjokondo “35.profet”. toko kondoko,
nu popo toko kalemele poloma
toko bulsuku teko kenjeringi.
Kinié na telumu mindi ⸤nunge ye⸥ moliomo
toko kondonge tekemelela.”
nirimu kanumu. Nalo Pulu Yemone yundu topondopa nambolka nirimuye? Yuni nimbendo:
“Yembo sepene tausini molemele akume
nane nokoliomonga enone ‘olio nokolemo
pulu yemo’ ningu kolo toli Belenga§ bokumunge alsena anjokondo “13.god giaman”.
kumbikerena tamalu peko popo naa tolemele.”
nirimu.* aku temanemo OuKingime 19:10,14,18. Aku sipela kinié kepe Pulu Yemone ⸤Isirele⸥ yembo mare koltalo we kondo kolopa ‘nanga yemboma molangi.’ nimbe mako torumu-ne molemele. ‘we kondo kolorumu’ nirimu akumu kanu yemboma enono ulu peanga mare teringimunge “nanga yemboma molangi.” naa nirimu. Yuni yuyu konopuni pilipe we kondo kolopa “nanga yemboma molangi.” nirimu. Pe yuni yuyu eno we kondo kolopalie ‘Yunge yemboma molangi.’ nimu liemo enonga kongono telemelamonga uluri naa telka. inie yakondo 4:4, Epesasi 2:8-9. Eno kongono tengemonga yuni kanopalie ‘Nanga yemboma molangi.’ nimu liemo yuni yemboma we kondo kolopalie, ‘Nanga yemboma molangi.’ nilimo aku we kondo kololi ulumu sike we kondo kololi ulumu molo.
Aku liemo kinié olione nambolka nimoloye? Isirele yembomane ⸤Pulu Yemo kinie kapola kapola molko yuni eno ‘yembo sumbi nilime.’ nimbe kanomba ulumu⸥§ inie yakondo 9:30, 10:3. ‘Paa liemiliya!’ ningu kongono mindili siku teringi nalo naa lsingi akumu ⸤Pulu Yemone yuyu konopuni pilipe⸥ mako torumu yemboma lsingi. We ⸤Isirele⸥ yemboma konopu pipi sirimumunge Pulu Yemonga ungumu pilinge aulke te naa lierimu.* inie anjokondo 11:25. Akumunge ungu te ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune toringi molemo, akumu isipe:
“Pulu Yemone eno
‘konopu naa peli yemboma mele molko,
mongone melema naa kanoko,
komuni ungume naa piliengi!’ nirimu akumu
pe kinié kepe yandopa yandopa
aku siku molemele.” UnguManema 29:4, Aisaya 29:10, Mateyu 13:13-15, Jono 12:40, Lipe Mundorumu Yema 28:26-27.
nimbe molemo. ⸤Kanu yemboma Depisini ‘Yunge opa puluema molangi.’ nirimu mele molonge.⸥ Depisini ⸤yunge opa puluema molonge mele⸥ ungu te isipe nimbendo:
“Enonga langi nongo molonge koleamo
kera mamuli anjeli koleamo mele lepa,
yembo tepa atondolemo melte mele lepa,
enone teko kenjilimelemonga
pundu topa umbune simbe mele te liepili.
10 Enonga mongomane ‘melema naa kanangi.’
nimbe pipi sipe, sumbulu topa,
alieli eno umbune awili teko mengemonga
enonga bulume langopa olkondo sukundu opili
molko mindi pangi.” Konana 69:22-23.
nirimu.
11:11-24 Pulu Yemone Yembo Talape Lupema ‘Nanga Yemboma Molangi.’ Nirimu Ungu Te
11 Akumunge na ungu te pea walsikirula:§ Ungu pulu te inie yakondo 10:19. ⸤Isirele yemboma⸥ molko kenjeringi kinie kamu molko kenjeringiye? Paa molo! Isirele yemboma Pulu Yemo kinie teko kenjiku bulu siringimunge Pulu Yemone yembo lupemando lipe tapondopa ‘Mindili nolemela aulkena wendo ongo, na-kinie pea molko kondonge aulkena pangi.’ nimbe lipe mondorumu. ‘Na yembo lupema lipu tapondombo kinie Isirele yemboma kanokolie konopu keri panjiku ‘olio yu-kinie kapola kapola molemelanje papu.’ niengi.’ nimbe aku terimu.* Isirele yembomane ‘eno enono Pulu Yemonga yemboma. Pulu Yemone eno mindi tepa kondolemo kondomba. Yembo lupema yembo kerime. Pulu Yemone kanume tepa naa kondomba.’ konopu lieringi. Pollone akumu pilipelie aku sipe nimbe pep torumu. LipeMundorumuYema 13:46-47, 22:18,21. 12 Nalo Isirele yembomane Pulu Yemo kinie teko kenjiku bulu siringimunge Pulu Yemone ma koleana pali yemboma paa tepa kondorumu, Isirele yembomane Pulu Yemonga ulu peangama munduku siye koloringimunge yembo lupema-kinie ulu peangama terimu. Aku liemo Isirele yemboma Pulu Yemo molemona kelko ongo yunge talapena sukundu molonge kinie yemboma-kinie pali ulu peanga awisili olandopa olandopa temba.
13-14 Eno Isirele yemboma naa molko yembo lupe molemelema, nane kinié enondo nikiru. Na yembo lupemanga nimbe Kirasini lipe mundorumu yemo bokumunge alsena anjokondo “1.aposel”. moliomonga yembo lupema ⸤ungu peangamo⸥ nimbu silipu andolio mele ‘Nanga Isirele yembomane kanokolie “Eno malo.” ningu kumu panjikulie mindili nolemela aulkena wendo ongo Pulu Yemo kinie pea molko kondonge aulkena pangi.’ nimbu Yesusini na ‘yembo lupemanga’ nimbe lipe mundundorumu yemo molio mele yemboma pali nimbu silipu andolio. 15 Pulu Yemone Isirele yembomando “Naa ongo anjo paa.” nirimu kulu mana yemboma pali yu molemona sukundu puku molko kondoko mindi punge aulkemo wendo orumu. Aku sipe Isirele yemboma molko kondonge aulkemo manie purumumunge yembo lupema molko kondonge aulkemo wendo orumu kulu nanga Isirele yemboma eno Pulu Yemone altopa sukundu limu liemo kololi ulu pulumu manie pupelie molopa mindi puli ulu pulumu paa kamu-kumu wendo ombá. 16 Pillawa kalongendo pillawa topele tolemelemonga mare ou wendo liku Pulu Yemo popo toko silimele akumu Rasi-witi kepe langime kumbi lepa polo torumu kinie mare ou liku Pulu Yemo siringi ungu manema Kambu 15:17-21, LLipai 23:10,17. Ya ungu iko topalie Isirele yembomando nirimu. Pulu Yemonga pillawa kake telimu lemo liemo pillawa we lemoma pali kepe Pulu Yemonga pillawa kake telime lemola. Unjo tenga pulkinioma Pulu Yemonga kake telime liemo unjomo pali Pulu Yemonga unjo kake telimula.§ Unjomo Isirele yemboma. Unjo pulkinioma Isirele yembomanga pulu pulu anda-kolepama.
17-18 Unjo ollipi peanga poniena angilimomonga kola mare* aku unjo kolama Isirele yembo mare yu mele mele kanume ungu pulu te 11:16**. Pulu Yemone langopa ltepalie, eno yembo lupema lamana unjo ollipi keri angilimomonga kolama mele moloringimunge kola mare langopa unjo ollipi peangamonga lipe waka-maka suku panjerimumunge enone ‘Unjo peangamonga kola maniendopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopuni naa piliengi! Kola peangama kinie unjo peangamonga langi norumu langime eno-kinie pea nolemelemonga enone ‘Unjo peangamonga kola maniendopa, olio olandopa molemolo.’ ningu konopumuni naa piliengi! Aku siku konopu lieringi liemo i siku piliengi: ‘Eno unjo kolamane unjomonga pulkinioma langi naa silimele. Unjomonga pulkiniomane eno kolama langi silimo.’ konopu leayo. Iungumu lipe tapondolemo ungu te Jono 4:22 molemola. Pulu Yemone Eporayamo-kinie nimbe panjerimu ungumu kananila (OuPuluPulu 18:18). 19 Nalo pe eno ⸤Isirele yembo naa molemelemane⸥ ningendo: “Pulu Yemone ‘Olio kola kerime lipu unjo peangana panjembo.’ nimbe unjo peangamonga kola mare langopa lterimu.” ninge. 20 Aku sikela. Nalo unjo peangamonga kola langopa lterimu akumene ⸤Pulu Yemone ‘Eno nokopili.’ nimbe lipe mundorumu ye nomi Kirasimu ‘Yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku naa pilieringimunge Pulu Yemo yuni eno langopa lterimu; eno unjo kerimunge kolama enone ⸤‘Yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimelemonga bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”. aku siku angilku kondolemele. Aku sike nalo ‘Olio peanga.’ ningu enonga imbi liku ola naa munduku kara puku naa molangi. Pipili kolko pilku konginjiku molayo. 21 Pulu Yemone unjo peangamonga kolama ⸤kondo naa kolopa⸥ we angiliepili siye naa kolopa, langopa lterimumunge eno kepe aku sipe we angiliepili siye naa kolomba kene kara puku naa molayo.
22 Imu konopuni pilku molayo: Pulu Yemone yemboma-kinie ulu peangama tepa mindili silimo ulume tepa peaselo telemo. Yu munduku siye koloringi yemboma mindili sirimu, nalo enone yu kanopa peanga kanopalie eno tepa kondomba ulume teko molongi liemo yuni eno-kinie ulu peangama terimu mele sike aku sipe temba. Aku naa tengi liemo eno langopa ltembala.§ Ipuru 10:26-31. 23 Pe unjo kola ou langopa lterimume konopu alowa teko altoko ⸤‘Ye nomi Kirasimu yu sike orumu.’ ningu⸥ tondolo munduku piliengi liemo unjo langorumune kelepa topa mondomba. Pulu Yemone kanu kolama aku sipe manda temba. 24 Eno pilimele, eno lamana unjo ollipi kerimunge kolama Pulu Yemone langopa unjo ollipi peanga poniena umbu topa nokorumu, kanumu enonga unjomo molo, akumunge eno panjerimu. ‘Aku sipe mele kapola naa temba.’ ningu naa telemele kanumu. Aku terimu kinie kapola orumu liemo unjo peangamo yunge kolama kelepa lipe topa mondomba kinie paa kapola naa angilimbeye?
11:25-32 Pulu Yemone Yunge Kondo Kololi Ulu Pulumu ‘Yemboma Pali Kanangi.’ Nimbe Terimu Ungu Te Kinie Pulu Yemone Isirele Yemboma Pali ‘Mindili Naa Nangi.’ Nimbe Lipe Tapondomba Ungu Te Kinie
25 Angokeme, Pulu Yemonga ungu pulu te ou lopi tepa perimumu eno naa pilinge kinie kapola naa temba. ‘Enone ‘Olio pilipe konginjeli yemboma molopo ungume pali pilimolo.’ ningu naa piliengi!’ nimbu kanu ungu pulu lopi tepa perimumu piliengi nimbu siembo. Akumu isipe: Isirele yembomane pali Pulu Yemonga ungumu ‘Sike.’ ningu pilku linge aulkemo kamu-kumu pipi naa silimo. Pulu Yemone yembo lupe mako torumu yemboma pali yunge talapena sukundu sukundu olemele kinie mindi Isirele yembomanga konopume isili-ou pipi silimo.* inie yakondo 11:7. 26 Yembo lupema Pulu Yemonga talapena sukundu ongo pora singe kinie Pulu Yemone yunge Isirele yemboma pali lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molko kondonge aulkena lipe mondomba. bokumunge alsena anjokondo “21.2.kisimbek”. ⸤Pulu Yemonga⸥ bokune ungu te aku sipe nimbe molemo, akumu isipe:
‘⸤Pulu Ye Yawene nimbendo:⸥
“ ‘Isirele yemboma kamu molko naa kenjengi!’ nimbe
lipe tapondomba yemo Jerusalleme Imbi Jerusallemenga ungu pulu te inie yakondo 9:33*molemo. “Kanu lipe tapondomba yemo yu Isirele ye te molomba.” nimbelie nirimu. Bokumunge alsena anjokondo “23.Krais”. molopalie ombá.
Kanu yemone
Jekopone kalopa lsimu yembo talapemo
Pulu Yemonga ungumu naa pilku
bulu siku molemele mele ‘munduku siye kolko
konopu alowa teangi.’ nimbe lipe tapondomba.
27 Nane ‘enonga ulu pulu kerime manie pupili.’
nimbo walemonga
aku sipu aku ungumu nimbu panjipu mi lembo.” ⸤nirimu⸥’§ Aisaya 59:20-21, 27:9, Jeremaya 31:33-34; bokumunge alsena anjokondo “22.kontrak”.
nimbe molemo.
28-29 Pulu Yemone yembo tendo “Yu nanga yembomo molopili.” nimbe mako topalie kelepa konopu alowa naa telemo. “Yu tepo kondombo.” nimbe panjilimo ungume konopu alowa naa tepa siye naa kolemo akumunge Isirele yembomane ⸤Yesusinge⸥ temane peangamo naa pilku liku bulu siringimunge Pulu Yemo Isirele yemboma-kinie opa pulue molemele akumunge eno yembo lupema lipe tapondopa Pulu Yemonga yemboma molonge aulkemo akisinderimu. Nalo Pulu Yemone Isirele yembomanga pulu pulu anda-kolepalime konopu mondopa ‘Enone kalko linge yemboma ‘nanga yemboma molangi.’ nimbo.’ nimbe mako torumu mele pilipelie kinié Isirele yemboma konopu mondopa molemo. 30 Eno yembo lupemane ou Pulu Yemone “Teaa.” nirimu mele pilku liku naa teko su siringi nalo Isirele yembomane Pulu Yemone “Teaa.” nirimu mele su siringimunge Pulu Yemone eno yembo lupema we kondo kolemo. 31 Aku sipela Pulu Yemo eno yembo lupema we kondo kolemomonga Isirele yembomane Pulu Yemonga ungu naa pilku liku su silimele. Nalo we molo. Pulu Yemo yuni Isirele yemboma we kondo kolombala. Eno yembo lupema Pulu Yemone we kondo kolemo mele aku sipe yuni Isirele yemboma kepe we kondo kolombando Isirele yemboma eno yunge ungumu liku su silimelela. 32 Yemboma pali Pulu Yemone ‘We kondo kolambo.’ nimbelie ‘Eno pali ou ungu ta niengi.’ nirimu.
11:33-36 Pollone Pulu Yemo Kapi Nimbe Imbi Lipe Ola Mundundorumu Ungu Te
33 Olionga Pulu Yemo paa molopa kondolemo.
Yu molemo mele olione pilipu sundulimolo.
Mulúmu* Kewa-ungune “nomu-kusa mele” nilimo nalo umbu yembomane naa pilimele. paa olandopa lemo olione
yu kapola naa manda manjimolo mele aku sipela
Pulu Yemo yunge ulu peanga telemoma kinie
yunge konopumu kinie
yunge pilipe konginjelimu kinie
paa awisili pelemo,
olione manda pilipu naa limolo. Konana 92:5.
Yu konopumuni pilipe nilimomanga pulume
olionga yembo tene paa manda naa pilipu nilimolo;
yu aulke pulimoma
paa manda naa kanopo lendelemolo. Jopo 5:9, 11:7, Konana 139:6.
34 “Nawene Awilimu konopu lemo mele pilimoye?
Molo nawene ungume kinie, ulume kinie,
Awilimu lipe ora simbeye?Ӥ Aisaya 40:13.
35 “Molo nawene ‘Yuni na mele pundu topili kene
nane yu-kinie elou teambili.’ nimbe
yu melte we sirimuye? ⸤Yembo te molo.⸥”* Jopo 41:11.
36 Yu melema pali terimu Pulu Yemo;
yu melema pali enge sipe nokopa molemo;
melema pali yunge mindi.
Kinié kepe pe alieli kepe olione
‘Yu paa olandopa yemo. Yunge imbi
melemanga pali paa olandopa molemo.’ nimbu
yu kapi nimbu
imbi lipu ola mundundulipu mindi pamili.
Sike aku sipe tepili.

*11:1: ungu pulu te inie yakondo 9:5*. Isirelene kango rurepo merimu aku kangomanga te Benjamini. Aku kangomane Isirele yembo talape rurepo kalko lsingi. Pillipai 3:5-6, bokumunge alsena anjokondo “31.1.pikinini bilong Eporayamo”, “31.2.pikinini bilong Isrel” kinie kananila.

11:2: inie yakondo 8:29.

11:3: bokumunge alsena anjokondo “35.profet”.

§11:4: bokumunge alsena anjokondo “13.god giaman”.

*11:4: aku temanemo OuKingime 19:10,14,18.

11:5: ‘we kondo kolorumu’ nirimu akumu kanu yemboma enono ulu peanga mare teringimunge “nanga yemboma molangi.” naa nirimu. Yuni yuyu konopuni pilipe we kondo kolopa “nanga yemboma molangi.” nirimu.

11:6: inie yakondo 4:4, Epesasi 2:8-9.

§11:7: inie yakondo 9:30, 10:3.

*11:7: inie anjokondo 11:25.

11:8: UnguManema 29:4, Aisaya 29:10, Mateyu 13:13-15, Jono 12:40, Lipe Mundorumu Yema 28:26-27.

11:10: Konana 69:22-23.

§11:11: Ungu pulu te inie yakondo 10:19.

*11:11: Isirele yembomane ‘eno enono Pulu Yemonga yemboma. Pulu Yemone eno mindi tepa kondolemo kondomba. Yembo lupema yembo kerime. Pulu Yemone kanume tepa naa kondomba.’ konopu lieringi. Pollone akumu pilipelie aku sipe nimbe pep torumu. LipeMundorumuYema 13:46-47, 22:18,21.

11:13-14: bokumunge alsena anjokondo “1.aposel”.

11:16: Rasi-witi kepe langime kumbi lepa polo torumu kinie mare ou liku Pulu Yemo siringi ungu manema Kambu 15:17-21, LLipai 23:10,17. Ya ungu iko topalie Isirele yembomando nirimu.

§11:16: Unjomo Isirele yemboma. Unjo pulkinioma Isirele yembomanga pulu pulu anda-kolepama.

*11:17-18: aku unjo kolama Isirele yembo mare yu mele mele kanume ungu pulu te 11:16**.

11:17-18: Iungumu lipe tapondolemo ungu te Jono 4:22 molemola. Pulu Yemone Eporayamo-kinie nimbe panjerimu ungumu kananila (OuPuluPulu 18:18).

11:20: bokumunge alsena anjokondo “8.bilip”.

§11:22: Ipuru 10:26-31.

*11:25: inie yakondo 11:7.

11:26: bokumunge alsena anjokondo “21.2.kisimbek”.

11:26: Imbi Jerusallemenga ungu pulu te inie yakondo 9:33*molemo. “Kanu lipe tapondomba yemo yu Isirele ye te molomba.” nimbelie nirimu. Bokumunge alsena anjokondo “23.Krais”.

§11:27: Aisaya 59:20-21, 27:9, Jeremaya 31:33-34; bokumunge alsena anjokondo “22.kontrak”.

*11:33: Kewa-ungune “nomu-kusa mele” nilimo nalo umbu yembomane naa pilimele.

11:33: Konana 92:5.

11:33: Jopo 5:9, 11:7, Konana 139:6.

§11:34: Aisaya 40:13.

*11:35: Jopo 41:11.