9
Saul-hu aevoromo Christian vaejade jöhoje.
Ëhiꞌamu Saul-ro bogo vuonugoꞌi Badare aribövioho muoꞌamoꞌi ma-vöröëremu jövonövadeje. Ma-vöröëremu jövëꞌëro Jerusalem ajiomoromo vaꞌoromo Jew rajo priest börömoho uavadeje: Na negajëjo jero surire jajivoromo iꞌimemego na Damascus amore ujuoho vaꞌoromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare iꞌimëmego jaburo garomo uvoꞌiröhego: Nörö priest börömo hesi ihoro rovëꞌe höjo. Jabuhu ëhi uvëꞌoho ueꞌiramu naro gëꞌirode ae o magonahe Iesuare örire jijihamu gavëꞌoho naro guduamëvoromo Jerusalem amore vuonoröꞌö ujuoho rueꞌejöjo.
Ëhi ëꞌëꞌëro iae vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Damascus amore höröꞌi gavade ajoho ma-majioho öꞌidöre jioromo ruvebiromo hu ajivamu gavëꞌi saꞌare behumorovoromo hejadeje ëhi uvavamu: Asëꞌe Saul ja rabëni sisë vaejevanue höjo.
Sisë vaejevanue höjamu uavadeje: Bada ja rahuo javajëjo. Rahuo javajëjamu uavadeje: Jaehu sisë vaejevanue aho Iesu na jevajëjo. Röhu riꞌöromo vaꞌoromo rue Damascus amoro hinëjo. Hiromo heꞌaꞌanuëjo ae gemuëro uaꞌiramu: Jero ëhi ëhi ëꞌëjo.
Ëhi uavamu Saulꞌo vaꞌare ariböviohuro aho bogo gaꞌi ma-huëhemu heromo ma-jörume riravareje. Ma-jörume riravamu Saul-ro saꞌare raromadohuro riꞌöromo nune dadovoꞌi röhu öri ariꞌoho bogo gavadeje. Öri ariꞌoho bogo gavamu gagorovo rueho jaburo övëro maꞌeno bavaꞌoromo Damascus amore suorovareje. Suorovonugoromo Saul-ro öri ariꞌoho bogo gavëꞌe ioho jovoho bogo ijëꞌe ma-hijuvo majae niöꞌi gemu barëjadeje.
10 Majae niöꞌi gemu barëjamu Iesuare ae gemu hesi ihe Ananias Damascus amore hiromo niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Badaro rueromo uavamu: Ananias-ajo. Ëhi uavamu ruehuro uavadeje: Bada na aviae jevajëjo. 11 Na aviae jevajëjamu Badaro uavadeje: De riꞌöromo öri ihe Ahorirehu Vaꞌarue Öroro vaꞌonëjo. Vaꞌoromo Judas-are osaro höröromo uënëjo: Tarsus amo rajo a ihe Saul na ëho jiajëjo. Na hu gaꞌi rovode höjo. Ëhi uënëjo. Iae hu parie vaejajëjo. 12 Urimëꞌi huro niaꞌovoꞌiraeromo gavade höjo ae gemu Ananias-ro rueromo hesi övoho sinore bamamu nunoho marëjöro. Ëhuni vaꞌoromo gavëjo. 13 Ëhi uavamu hegorovo Ananias-ro uavadeje: Bada iae mae höjo röhu na hejode höjo ae ahoꞌobëhe Saul-are jö sisëho uevamu hejode höjo. Jaburo uevare höjo: Huro Jerusalem amore hiromo jasi aribövioho mu sisë bëhe vaejëvoꞌi hijade höjo. 14 Mu sisë vaejëvëꞌëro Jerusalem priest masijo jabesi darugoho baeromo aviae rovëꞌe höjo ëhuro ae rahu ja uehorovavëꞌoho guduamo ujuoho vaꞌo barëröhëro. 15 Ëhi uavamu Badaro uavadeje: O-ajo. Vaꞌëjo. Ëhesi bëhoho naro ë iaho baejëꞌe jevajëjo huro nasi muoho vaeröhego. Huro nasi jöho bavaꞌoromo saꞌa ioroꞌioro rajo aribövioho jabesi a masijoho Israel rajo aribövioho huruoho majëhibe juvego ae ahoꞌobëhe heruomoröhego ëhuni na Saul baejode höjo. 16 Baejëꞌëro naro hu röjahiꞌejöjo huro garöhego huhu nasi jöëni viꞌehe huë vavaene rabe baeꞌiröhoho diehi jiëꞌe jiego garöhego.
17 Ëhi uavamu hegorovo Ananias-ro vaꞌadoho osare rumo vaꞌoromo övoho Saul-are sinore bamoromo uavadeje: Öho Saul-ajo. Badaro remöꞌöjamu rovode höjo. Ja ave amore rueꞌirögoro örire gavane aho Iesuro remöꞌöjade höjo naro rueromo ajamego jasi nunoho marëꞌi God-are Aruꞌahohuro jasi dë vövöbajoꞌere abueromo rarovavoꞌiröhego. 18 Ëhi uavamu gavëꞌi hiobaro ginioru nu anoꞌo vaꞌënoho Saul-are nunire jioromo saꞌare rireromo rovamu nunoho marëjadeje. Marëjamu riꞌöromo bapataeto vaejadeje. 19 Bapataeto vaenugoromo ie inugoromo röhu maho biririvoromo mae hijadeje.
Saul-hu Damascus amore hiromo Iesuare jö majëhijade jöhoje.
Mae hijëꞌëro Iesuare ariböviohuꞌo Damascus hijamu majae ma-gemu niöꞌi barëjadeje. 20 Hiromo ma-burëro aevoromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare Iesuare jöho majëhibe juvadeje. Majëhiromo uënövadeje: Iesu iae God-are Harihe höjo.
21 God-are Harihe hö uëvamu heromo tiöromo uarovareje: Asëꞌe ë aho Saul na ae gemuoho höjo o ae gö höjo. Ëhesi bëhoho Saul Jerusalem hiromo bogo ëhioho ëꞌonövade höjo. Aꞌi Iesu uehorovarue aribövioho muoꞌamonövade höjo. Muoꞌamëꞌëro huhu ave rovade hesi bëhoho Iesuare aribövioho guduamo ujuoho vaꞌoromo Jew rajo priest masijoho iꞌimëmego baejëvoꞌiröhego ëhuni rovade höjo. Ëhi jiëꞌoho hu diehiꞌoromo Iesuare jöho majahuijajëjo.
22 Ëhi uarovamu Saul-ro biririvo avohoromo jöho jövobe vaꞌoromo majëhiromo uënövadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho Iesu höjo. Ëhi uëromo ë jö bëhoho avoho garomo hejëꞌëro darugoꞌo majëhijamu hegorovo Jew raje Damascus amore raromaruoho jabuhu Saul-are jö ahoꞌiröhoho bogo eni jioruomadeje.
23 Bogo eni jioruomamu ëhiꞌojuvo majae ahoꞌobëhe barëjamu Jew rajohuro gagovoromo Saul anoꞌi atareje. 24 Anoꞌi atamu ë jöho heromo ae göëro Saul majahijadeje. Röhu jene vöꞌöe majae vahie Jew rajo ariböviohuro Damascus amo rejo ojore ojore atovo raromareje Saul hörö rovego anoꞌiro. 25 Ëhiꞌobe vaꞌojuvo hujeji vahie gemu evare Saul-are aemoꞌaemohuro uavamu niomoniomo bojö gagore abo hijadeje. Abo hijamu öꞌëro beromo ma-saginiëri öꞌire maꞌenëꞌi rejo sigagure öꞌoho aꞌohöꞌöjëꞌi ma-uꞌemu baꞌamamu jeꞌonö ruvebi saꞌare ravoꞌamoromo vaꞌadeje.
Saul-hu Jerusalem amore vaꞌoromo ëꞌade jöhoje.
26 Vaꞌoromo Jerusalem höröjadeje. Höröromo Iesuare ariböviohuꞌo gemu mae juvoꞌi ëꞌo gavadeje. Juvoꞌiaꞌamu gagorovo rue ariböviohuro uvareje: Nani Saul bogo Iesuare aehu jioꞌi ma-sareramuijajëromo juhuonamiruomadeje. 27 Juhuonamijamu gagorovo Iesuare ae gemu Barnabas-ro Saul ajamiromo huꞌirae baeromo apostle jabesi örire rovadeje. Rueromo uëvadeje: Saul urimo mu sisë vaenövadëhioho bogo ëhioho vaeꞌi aꞌi Damascus örire vaꞌihö gavade höjo Badaro birohoromo jöe ëhi ëhi majahijamu. Jöe ëhi ëhi majahijamu hegorovo Damascus vaꞌoromo darugoꞌo maëro Iesuare jöho majëhibe juvade höjo. Ëhuni jaruvoho Saul hu a mae höjo. 28 Ëhiꞌamu gagorovo Saul-ro Iesuare ariböviohuꞌo gemu mae hi juvadeje. Hi juvoromo biririvoromo Badare jöho Jerusalem ame bövioho majëhibe juvadeje. 29 Majëhibe juvoromo Jew rajehu Greece huëhu atarue ariböviohuꞌo Iesuare jöho jövoromo jö ahoꞌahamirovareje. Jö ahoꞌahamirovoromo rueho jaburo Saul anoꞌirögoro ëꞌareje. 30 Anoꞌiaꞌamu gagorovo Iesu uehorovarue ö muenoꞌo ömoꞌömohuro Saul huꞌirae baeromo Caesarea amore abuejaroho abo nugöꞌöjamu hesi amëro Tarsus vaꞌadeje.
31 Vaꞌamu Judea saꞌare Galilee saꞌare Samaria saꞌare jioruomaje ekaresia ariböviohuro huë vavaeniꞌe raromaroho barëꞌi mae raromareje. Mae raromamu God-are Aruꞌahohuro ekaresiaho ajëmamu Bada mae uehorovoromo biririvobe vaꞌamu ae ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌadeje.
Peter-hu Lydda amore Joppa amore vaꞌo hiromo ëꞌade jöhoje.
32 Ëhiꞌego Peter-ro amore amore juvonövadeje. Juvoromo iae God-are aribövioho gëꞌiro Lydda amore abueromo ë hijadeje. 33 Hiromo gavadeje ae gemu hesi ihe Aeneas övo höruꞌe vuovahëꞌëro maratuoremu raromamu. Mamiꞌe aevoromo raromobe rovadoho vadune ahoꞌobëhe 8 barëjëꞌe jiadeje. 34 Raromamu gagorovo Peter-ro uavadeje: Aeneas Iesu Kerisoro jasi sinoho avohahajëjo ëhuro mae javojöro. Ëhuni riꞌöromo jaehu raromanue maratuoho avoho bamëjo. Ëhi uavamu hejëꞌi ma-burëro riꞌöjadeje. 35 Riꞌöromo juvamu Lydda amo rajohuꞌo Sharon saꞌa rajohuꞌo ae ahoꞌobëhe Aeneas garomo aevoromo Badare ijore ijore jijihadeje.
36 Ëhiꞌamu Iesuare magonahe gemu hesi ihe Tabitha Joppa amore hijadeje. Hesi ihoho Greece huëhu uvaruoho Dorcas-je. Dorcas iho bëhoho mi ihe deer-je. Huro hiromo huë baejëꞌe muoho vaeromo ae ajëminövadeje. 37 Ae ajëmiromo ijonö guomo guome baeromo guomadeje. Guomamu hesi sinoho uꞌoromo baeromo javu döre osare ajio bamareje. 38 Bamamu Iesuare ariböviohuro hejareje uvavamu: Peter-ro Lydda amore hijajë uvamu hegoro öroho bogo ëgoho jiëꞌego ae niöꞌi uëvareje: Vaꞌirarijoho Peter uavego ma-burëro rueꞌirajo. Rueꞌirajamu vaꞌo majahijareje. 39 Majahijamu hegorovo Peter-ro riꞌöromo jabuꞌo rovamu huꞌirae baeromo döre osare iojiomareje. Iojiomamu magonaho doru ömoꞌömohuro nierusuburuꞌe bamëꞌi Peter-are bëhire ro ruë numë gagovo rovaꞌo rojomoromo Dorcas-hu jabuꞌo hijëꞌi sigohiꞌamade niögoho Peter-ro gajöro röjahijareje. 40 Röjahijamu huro jabumë ahoꞌobëhe ë döre osare jëvamu rëmöꞌöjamu vaꞌo barëjadeje. Vaꞌamu Peter-ro ague aho hiromo God-are örire ëninamiromo huotorovoromo sinoho garomo uavadeje: Tabitha riꞌöjëjo. Riꞌöjëjamu Tabitha-ro nune dadovoromo Peter garomo riꞌöromo döre hijadeje. 41 Hijamu gagorovo Peter-ro öve nugöꞌöromo maꞌenoromo nigemamu namijadeje. Namijamu Peter-ro uvëvadeje magonaho doru ömoꞌömohuꞌo Iesuare ae magonaho ioroꞌiorohuꞌo ruejöro. Rovamu Peter-ro uëvadeje: Ave magonahoho iꞌovoromo mae hijaje gahëjo. 42 Ëhiꞌade jöho Joppa amoho ahoꞌo uarovo barëjadeje. Jöho uarovamu hegorovo ae ahoꞌobëhe Bada aevoromo mae uehorovoruomadeje. 43 Mae uehorovamu Peter-ro majae ahoꞌobëhe Joppa amore baeromo mi sino mae avohaje a hesi osae gemuore hijadeje. A ihoho Simon jiadeje.