16
Timothy-hu aevoromo Paulꞌo Silasꞌo gemu mae juvade jöhoje.
Vaꞌoromo Paul-ro vaꞌadoho vaꞌo Derbe amore ro hiromo vaꞌadoho Lystra amore rovadeje. Röhu Keriso uehorovaje ae gemuëro ë hijadeje. Hesi ihoho Timothy jiadeje. Hesi vëmoho Jew raje Iesu mae uehorovaje magonahe jiadeje. Aꞌi hesi vavuoho Greece raje jiadeje. Christian agane Lystra amore Iconium amore raromaruohuro uvoruomadeje: Timothy hu mu mae vaejaje ae höjo. Paul-ro nimadeje Timothy huꞌirae vaꞌego huꞌo juvoröhego. Hu ëhi nimoromo röhu uvadeje: Jew raje ave saꞌare röhu diröꞌe göre göre raromaruohuro garomo uvaruëjo: Timothy-are vavuoho bogo Jew rajoho jiëꞌëro sinoho bogo tariojahëꞌe höjo. Ëhi uvoromo Timothy-are sinoho bogo tariojahego Jew rajëro hesi jöho bogo ejahojöëni Paul-ro uëvadeje Jew rajehu ëꞌaruëhi Timothy-are sinoho tariojahojöro. Ëhi ëꞌëꞌëro huꞌirae baeromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo amore amore jöe majëhibe vaꞌareje. Majëhiromo Keriso-are aribövioho uënövareje: Apostle-ho jabuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëhi jiëꞌe jögoroho uehorovëꞌëro bojëmijare höjo jemëro ejëhonövoꞌirarijego. Ëjöho ejëhonövorëjo. Ëhi jiëꞌe jöho majëhibe vaꞌego ekaresia ariböviohuro biririvoromo Keriso mae uehorovobe vaꞌareje. O majae ëhi ekaresiae ahoꞌobëhe marohëvobe vaꞌadeje.
Paul-hu Troas amore vaꞌoromo niaꞌovoꞌiraeromo gavade jöhoje.
Paulꞌo Silasꞌo jöho majëhibe vaꞌamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro jabumë tugohëvadeje Asia saꞌaroho jöho bogo majëhiröhego. Tugohëvëꞌego Phrygia saꞌaꞌo Galatia saꞌaꞌo birorohade ënire ë jireho vaꞌareje. Vaꞌaroho vaꞌo Mysia saꞌa viture vaꞌaroho Bithynia saꞌare vaꞌiaꞌamu Iesuare Aruꞌahohuro uëvadeje: Nadi ë saꞌaho vaꞌohëjo. Ëhi uëvamu Bithynia saꞌaroho bogo vaꞌi Mysia saꞌaremu rovaꞌoromo abuejaroho abo Troas amore höröjareje. Troas hörönugoromo vahiromamu Paul-ro niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Macedonia raje ae gemuëro namiromo dinamiromo uavamu: Macedonia saꞌaro rueromo ajamuinëjo. 10 Niaꞌovoꞌiraeromo ëhi ganugoromo Paul-ro Silas-ro naro evare uvareje: God-ro uöromo ëꞌajëjo: Macedonia saꞌa rajoho Iesuare jö maho majëhihë uövuajë uvoromo ma-burëro vaꞌiro bövioho biseꞌoho avohareje.
Paulꞌo hesi ariböviohuꞌo Philippi amore ro jö atamu hegorovo Lydia-hu mae uehorovade jöhoje.
11 Ëhiꞌonugoromo Troas jioromo boat-re iojiomoromo ma-ahorirëro jovo döre vaꞌaroho vaꞌo Samothrace saꞌare suorovëꞌëro nëröho jovo döre vaꞌaroho Neapolis amore suorovareje. 12 Neapolis suorovonugoromo örëro vaꞌaroho Philippi amore suorovareje. Ëamoho Macedonia saꞌare jiadeje. Macedonia saꞌa börömoho röhu ë saꞌaho taritarivëꞌe ihe gö gö jiadeje. Röhu saꞌa diröꞌe gemu börömoho jiadeje. Ëdiröꞌore saꞌare Philippi amoho jiadeje. Rome amo rajohuro rueruomoromo ë amoho aevoꞌi ioromo raromobe rovëꞌe jiareje. Amo noro ro Philippi amore suorovoromo majae gemu niöꞌi ë raromareje.
13 Raromoromo iae Jew rajo nuho majaho rovamu noro uvareje: Nani Jew rajo ariböviohuro God-are örire jöe atoꞌi nume jovo riröre abo raromarue höromo amore jioromo ë abuejareje. Abueromo ë raromoromo gagovoromo raromarue magonaho ömoꞌömoho Iesuare jöho majëhijareje. 14 Jöe majëhijamu magonahe gemu hesi ihoho Lydia-ro ë hiromo hejadeje. Lydia hu Thyatira amo rajo magonahe jiadeje. Hu kavuëꞌe niögu maho imoꞌamaje magonahe jiadeje. Hu bogo Jew rajo magonahehu jiadeje röhu Jew rajo ariböviohuꞌo gemuore God rajahinövadeje. Röhu Badaro Lydia-are dë vövöbajoꞌoho jiovahëꞌëro huro hejade Paul-ro Iesuare jöho majëhijamu hegorovo jöho ejahadeje. 15 Ejahoromo huꞌo hesi osare raromarue ariböviohuꞌo bapataeto vaejareje. Vaenugoromo ë magonahohuro uövuadeje: Jemë uvarujoho: Iae mae-ëjo. Nöröro Bada mae uehorovajë uvarujoho jemëro rueromo nasi osaro raromohëjo. Ëhi uöromo dinamuijamu ejahareje.
Philippi amo rajo jabesi a masijehu Paulꞌo Silasꞌo savoji gagore baꞌamëvare jöhoje.
16 Ëhi ëꞌëꞌëro iae noro God-are örire jö ataruire vaꞌi vaꞌamu gavëꞌi magonaho aboride gemuëro örire birohavuadeje. Ëmagonahoho hesi ma-a masijo jabesi muemu vaejëhaje magonahe jiadeje. Röhu Satan-are aruꞌaho sisë gemuëro hesi dë vövöbajoꞌere abuejamu simanoho sisërëjëꞌëro ëhuꞌëro rabe rabe ijonö jioröhe jöho iae hu ae huruoho majëhinövadeje. Majëhiromo monie mana baenugoromo hesi a masijo ömoꞌömoho iꞌimëmiꞌego rueho jaburo moni börömo mae baenövareje. 17 Amo ë magonahohuro simanoho sisërëjëꞌëro Paulꞌo noꞌo rihiromavuoromo darugoꞌo uvobe rovadeje: Ëaribövioho jabumë God dö mare hijaje hesi mu aribövie jëvajëjo. Jemëhu sisëroho bogo vaꞌi maro vaꞌirarije öroho röjëhijarue höjo. 18 Ëjöe gemuoho majae ahoꞌo rihiromavuoromo uvobe ruenövadeje. Ëhiꞌojuvo Paul-ro heꞌi hiromo vörönimamu hegorovo huotorovoromo magonaho hesi dëre aruꞌaho sisëho uavadeje: Iesu Keriso-are ihoro naro ja uavajëjo: Aruëre magonaho hesi dë vövöbajoꞌeroho hörö vaꞌëjo. Vaꞌëjamu gavëꞌi evare höröromo vaꞌadeje. 19 Höröromo vaꞌamu ë magonaho hesi a masijohuro garomo uvareje: Aruꞌahoho magonaho hesi dëre rarovöꞌöjahëꞌëro jiëꞌëro ë magonahoho rabe rabe ijonö jioröhe jöho bogo majëhiromo ëhuro monie göꞌo bogo baeromo bojamuiꞌiramu baeꞌejarëromo Paulꞌo Silasꞌo guduamëvoromo amo ririre jagu baejëvo rovareje amore a masijo jabesi nunire rëmoröhëro. 20 Jagu baejëvo rueromo Rome rajehu court mevarue a jabesi nunire rëmonugoromo Paulꞌo Silasꞌo jabesi jö sisëho majëhiromo uëvareje: Ave aho Jew raje aëro jëvëꞌëro nosi amore mu sisë barueromo ijumavuaruëjo. 21 Ëhesi bëhoho Rome nosi jögoroho ahoromo jabesi muoho röjahuijaruëjo. No Rome rajëro javuëꞌëro jabuhu röjahuijarue mu ejëhoromo vaejëꞌoho bogo maehu höjo. 22 Bogo maehu höjamu hegoro rue amo raje ae ahoꞌobëhe gemuore gagovoromo ajëmiromo anëgoꞌiëꞌareje. Anëgoꞌiaꞌamugo amore a masijohuro Paulꞌo Silasꞌo jabesi niögoho maꞌeno dadovëhoromo jijövëhoromo police uëvareje: Hisuebijëvohëjo. 23 Hisuebijëvohëjamu hisuebijëvoꞌi arijuvo hisuebijëvonugoromo baejëvo vaꞌo savoji gagore baꞌamëvoromo savoji muebejaje aho uavareje: Ave ae niöꞌioho avoho muebejëvonëjo. Juꞌebiꞌaruëjo. 24 Ëhi uavamu hegorovo baejëvo vaꞌoromo savoji osa ririro avoho baꞌamo rëmoromo höroho ijo diröꞌore bahijëhoromo evare iꞌuꞌe ijo haꞌosi göho baro havoromo muoho taemëvamu ëhi ariemu arijareje.
25 Ariromo vahi ririꞌe jiamu Paulꞌo Silasꞌo God-are örire jöe majahiromo hu rajahiromo jöe iareje. Rajahiromo jöe iavavamu savojire a ioroꞌiorohuro heruomadeje. 26 Ëhiꞌamu gavëꞌi saꞌaho ma-majioho hijiohijiovamu savoji gagoho ahoꞌobëhe ë javu vaejare munë saꞌa uhure jioꞌamajohuꞌo sisë maro hijiohijiovadeje. Hijiohijiovamu gavëꞌi evare oje ahoꞌobëhe jiororovoromo ae ahoꞌobëhe tövëvare öꞌoho jiororovoꞌamadeje. 27 Jiororovoꞌamamu iae savoji muebejaje ahuro niavëꞌëro riꞌöromo gavade ojoho ahoꞌo jiororovoꞌamëꞌe jiamu gagorovo uvadeje: Huruomëꞌe höromo kaejö ëgoho jijöromo hesi arijoꞌarije anorovoꞌiëꞌadeje. 28 Hesi anorovoꞌiaꞌamu gavëꞌi Paul-ro ma-darugoꞌo uavadeje: Ëhi jiëꞌoho vuonugëjo. No ae ahoꞌobëhe aviae javuajëjo.
29 Aviae javuajëjamu uvadeje: Iroho gae ujuoho ruehego gavöromo ma-burëro rovadeje. Rueromo juhuonivoromo butubutumoromo Paulꞌo Silasꞌo jabesi bëhire behumorovadeje. 30 Behumorovëꞌëro huꞌirae ömëvoromo amonö vaꞌoromo uëvadeje: Na diehi ëꞌejöjo ëhuro maja ijoho na sisëroho bogo vaꞌi maro vaꞌirode.
31 Diehi ëꞌejöjamu uavareje: Bada Iesu mae uehorovonëjo. Mae uehorovëꞌoho God-ro ja manö bamavoꞌiramu maro vaꞌaꞌanuëjo. Jaꞌo jasi osare raromaruohuꞌo ëhi jëvoꞌajëjo. 32 Ëhiꞌonugoromo Badare jöho majëhijamu rue savoji muebejaje ahuꞌo hesi osare raromaruohuꞌo jaburo hejareje. 33 Henugoromo evare majaroho vahiromëꞌiro Paulꞌo Silasꞌo huꞌirae ömëvo vaꞌoromo sinore nemoꞌamadoho uꞌovëhoꞌamoromo huꞌo hesi osare raromaruohuꞌo ma-burëro bapataeto vaejareje. 34 Bapataeto vaenugoromo Paulꞌo Silasꞌo huꞌirae ömëvoromo osare ajiomoromo ie iꞌimëmijadeje. Ie iꞌimëmiromo huꞌo hesi osare raromaruohuꞌo God mae uehorovëꞌëro nimoroho avohareje.
35 Ëhi ëꞌëꞌëro sisonuvamu gagorovo Rome rajehu court mevarue a masijohuro police-oho jöe bojëmiromo rëmöꞌöjamu vaꞌoromo savoji muebejaje aho uavareje: Savoji gagore arijarue ae niöꞌioho ojoho jiovëhego vaꞌirarëjo. 36 Vaꞌirarëjamu hegorovo savoji muebejaje ahuro Paul uavadeje: Court mevarue ariböviohuro jöe nugöꞌöjëꞌe höjo naro rëmöꞌöjego Silasꞌo jaꞌo höröromo vaꞌirarijego. Ëhuni höröromo mae vaꞌorëjo.
37 Mae vaꞌorëjamu Paul-ro riꞌöromo police-oho uëvadeje: Röhu nosi sisë bogo birohëꞌe a nuniro ëma hisuebijavuare höjo. Ëho bogo maehu höjo no Rome rajëro javuëꞌëro. Ëhiꞌoromo savoji gagore baꞌamavuare höjo. Ëhi ëꞌare höjo röhu jaruvoho jabumë diehiꞌoromo saginiëri ramuöꞌöꞌiëꞌaruëjo noro vaꞌojöro. Bogo ëhioho höjo. Nadiꞌego court mevarue ariböviohuro rueromo jabesi övëro baejavuego höröromo vaꞌirarëjo.
38 Ëhi uëvamu hegorovo police-ohuro jöho bavaꞌoromo court mevarue aribövioho majëhijareje. Majëhijamu hegorovo hejare Paulꞌo Silasꞌo Rome raje ae jëvamu hegorovo juhuonivareje. 39 Juhuonivoromo rueromo Paulꞌo Silasꞌo sanuëmiromo savoji gagore jëvamu huꞌirae ömëvo rueromo uëvareje: Jemëro nosi amoho vuonugoꞌi vaꞌorëjo. 40 Vaꞌorëjamu Paulꞌo Silasꞌo jaburo savoji gagore jioromo höröromo Lydia-are osare vaꞌareje. Vaꞌoromo Christian agano ömoꞌömoho gëromo jögore mëmiromo vaꞌareje.