17
Paulꞌo Silasꞌo Thessalonica amore vaꞌoromo huë vavaeni baejare jöhoje.
Vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo Amphipolis amore vaꞌaroho Apollonia amore vaꞌaroho vaꞌo Thessalonica amore höröjareje. Höröromo gavareje Jew rajehu God rajahijarue osaho ë jiamu. Jew rajehu God rajahijarue osaho jiamu gagorovo Paul-hu amore amore juvoromo God rajahijarue osare vaꞌonövadëhi ëhi ë osare vaꞌadeje. Vaꞌoromo God-are surire jöho adahoromo ë jö hesi bëhoho Jew rajo ariböviohuꞌo gemu mae mevadeje jabesi simane huotovëhoꞌi. Nuho majae niöꞌi gemu rueꞌego ëhi ëꞌonövadeje. Bëhoho röjëhiromo uënövadeje: God-are surire jö urimëꞌi jajivare hesi bëhoho God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aehu rovëꞌiroho huro huë vavaene baeromo guomoromo iꞌovoromo riꞌöꞌaꞌajëjo. Surire jö hesi bëhoho ëhi höjo. Röhu naehu majëhijaje aho Iesu hu iae ë böröme namiromo ajamuijaje aho höjo. Ëhi jiëꞌe jöho majëhijamu Jew rajo a ioroꞌiorohuro uvareje: Iae jö mae höjo. Jö mae hö uvoromo aevoromo Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihareje. Greece rajehu God mae uehorovarue aho ahoꞌobëhe magonaho masijoho ahoꞌobëhe jabuꞌo Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihoruomadeje.
Ae ahoꞌobëhe Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihamu gëgorovo Jew rajoho ëhuni dë vörönëgadeje. Dë vörönëgamu örire ëma jijiharue a sisëhu mu sisë vaejöro gemuoro gagovëvareje. Gemuoro gagovëvoromo muorovo jöho ma-darugoꞌo atamu amo raje ae ahoꞌobëhe heromo muorovoꞌi ëꞌoruomadeje. Muorovoꞌi ëꞌoromo riꞌöromo Jason-are amoho ro juhiromo osare vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo nahëvareje guduamëvoromo amonö baejëvo rueromo ae ahoꞌo jabesi nunire rëmoꞌiro. Jason-are osare vaꞌoromo gavare Paulꞌo Silasꞌo bogojëvamu gagorovo jaburo Jason o Christian agane gö gö guduamoromo jagu ujuoho vaꞌoromo amore a masijo jabesi nunire bamëvoromo ma-darugëremu uëvareje: Majae höꞌöjajire nume bevaꞌajire huë sisë öri röjëhibe jijihaje aribövioho ave nosi amohuꞌo rovëꞌe höjo. Nosi amohuꞌo rovamugo Jason-ro uëvade höjo: Ro nasi osaro arihëjo. Huro ëhi uëvamu hesi osare arijëꞌëro Rome a börömehu bojamuijade jöho ahoromo sareramuiromo uövuarue höjo: A ioroꞌioro iosiramuiromo börömo namijaje aho bogo Rome hiromo böröme namiromo no muebejavuaje aho jioꞌi aꞌi hesi ae gö höjo. Hesi ihoho Iesu höjo. Ëhi majëhijamu hegorovo amore ae ahoꞌobëhe o jabesi masijoho ahoꞌo vöröꞌiraeruomadeje. Vöröꞌiraeromo amore a masijohuro Jasonꞌo Christian a ioroꞌiorohuꞌo uëvamu monioho bojëmijamu ëhuro rëmöꞌöjamu vaꞌareje.
Paulꞌo Silasꞌo Berea amore vaꞌoromo ëꞌare jöhoje.
10 Ëhiꞌoromo vahiromamu gavëꞌi Christian aganohuro Paulꞌo Silasꞌo Thessalonica amore jëvamu rëmöꞌöjëvareje Berea amore vaꞌiröhego. Rëmöꞌöjëvamu vaꞌoromo Berea amore höröjareje. Höröromo Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Iesuare jöho majëhijareje. 11 Jöho majëhijamu Berea amo rajohuro Thessalonica amo rajoho iosirëmiromo simano mae uehorovëꞌe aribövie jioruomadeje. Simano mae uehorovëꞌëro God-are jöho heꞌi nimo avohareje. Heromo God-are surire jöho adahoꞌi arijareje gaꞌiro Paul-hu majëhijade jöho jö mae o sareri jöe jiego. 12 Mae o sareri jöe jiego gaꞌi adahonugoromo Jew raje ae ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovareje. Jew rajëro mae uehorovoꞌi Greece rajo magonaho masijohuꞌo Greece rajo amaꞌiꞌo ae bogo biseꞌo vaduꞌoho Iesu mae uehorovoruomadeje. 13 Ëhiꞌamu Jew raje rue Thessalonica amore raromaruoho jaburo hejare uvavamu: Paul-ro God-are jöho Berea amore majëhijëꞌe jiajëjamu hegoro Berea rueromo amo raje ae ahoꞌobëhe jabesi dëho iëhareje jaburo vöröꞌiraeromo Paulꞌo muorovoꞌiröhego. 14 Ëhiꞌamu gavëꞌi Christian aganohuro Paul nugöꞌöjamu abuejadoho abo sö jovore höröjadeje. Ëhiꞌoꞌirögoro Silasꞌo Timothyꞌo Berea amore ëhi arijareje. 15 Arijamu Paul namijaho vaꞌare ariböviohuro huꞌirae bavaꞌoromo Athens amore suorovoromo ë nugareje. Paul ë nugoromo Berea vuonoröꞌö vaꞌiaꞌamu gagorovo Paul-ro uëvadeje: Vaꞌirarijoho Silasꞌo Timothyꞌo uërego ma-burëro rueꞌirarëjo. Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌareje.
Paul-hu Athens amore hiromo Iesuare jö majëhijade jöhoje.
16 Vaꞌamu gagorovo iae Paul-ro Athens amore hiromo Silasꞌo Timothyꞌo muebejëvadeje. Hiromo muebejëvoromo gavade aruꞌahoꞌe höromo uvene aho röjahiꞌamarue inömoho ahoꞌobëhe amore jiorovamu gagorovo uvadeje: Amo rajoho God-are jöho bogo hejarue höromo ëhuni dë vövöbajoꞌe ahoꞌo vavaenimadeje. 17 Vavaenimoromo Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajehu God mae uehorovarue ariböviohuꞌo Iesuare jöho mevoromo jabesi simane huotovëhoꞌiro vae majae imoꞌamarue öri ariꞌere vaꞌo namiromo ganövade ae rueꞌego jabuꞌo Iesuare jöho mevonövadeje jabesi simanohuꞌo huotovëhoꞌiro. 18 Jöho mevoꞌego Epicurus-are jö hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuꞌo Stoic jö hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuꞌo ëhi jiëꞌe ariböviohuro God-are jöho bogo hejaruëro jiëꞌëro Paul-are örire rueromo jö ahoꞌahaminövareje. Jö ahoꞌahamiromo a ioroꞌiorohuro uarovonövareje: Simano bogojiëꞌe aho rahuro rajahijöro jöho jövajëjo. Rabu jöe jövoꞌi ëꞌajëjo. A ioroꞌiorohuro uarovonövareje: Nani saꞌa gö rajehu böröme hö uehorovarue aruꞌaho jabesi jöho huro majahuiromo ëꞌajëjo. Jabuhu ëhi uarovare hesi bëhoho Paul-ro Iesuare jöhuꞌo aehu vuovoromo riꞌöjarue jöhuꞌo majëhijamu hejëꞌëro ëhuni uarovareje: Saꞌa gö rajo aruꞌaho jabesi jöho majahuijajëjo. 19 Ëhi uarovoromo Paul uavareje: Rovego no Areopagus dahorure ajiomarëjo ëhuro ë gagovarue a masijo jabesi nunire jasi jöho jövego heröhe höjo. Ëhi uanugoromo huꞌirae bavaꞌoromo Areopagus a masijo jabesi nunire nugoromo uavareje: Jö iꞌe jaehu baeromo rovanuoho no heꞌi naguajëjo. 20 Jaehu jövanue jöho bogo hejaruëro jiëꞌëro ëhuni no naguajëjo avoho heꞌiro. 21 Ëhi uavare hesi bëhoho Athens amo rajohuꞌo saꞌa ioroꞌiorore jioromo ro Athens raromarue ariböviohuꞌo ëho jaburo jö iꞌe ëhemu atemu atoromo hemu henövareje. Ëhi jiëꞌe muohemu uehorovonövareje.
22 Ëhiꞌamu Paul-ro ë a masijo jabesi nunire riꞌö namiromo uëvadeje: Athens amo rajomë na jö harihe majëhiꞌiëꞌajëjo. Na gëvajoho jemë aruꞌahe gö gö mae uehorovëvaruje aribövie jëvajëjo. 23 Ëhesi bëhoho na jemesi amore juvode höjo. Juvoromo jemëhu aruꞌaho rajëhijaruje öri ariꞌoho gabe juvoꞌi gavode höjo munë maratue hitavoromo sehoromo jajivoromo uvëꞌe jiamu: Ave maratu hesi bëhoho hesi iho bogo hejarue aruꞌahohuni ave maratuoho ëma hitavo nugaruëjo. Ëhi uvëꞌe jiamu gavëꞌëro jemë hesi iho bogo hejëꞌe ëma rajahijaruje aruꞌaho hesi jöho iae na röjëhiꞌirögoro ëꞌajëjo. 24 Ëaruꞌahoho iae God höjo. God-hu saꞌa bövi biseꞌo bamade aho höjo. Huro böröme namiromo öꞌidörohuꞌo saꞌarohuꞌo muebejavuaje höjo. Ëhuni ma-aehu hu rajahiꞌi vaeꞌamare osaroho hu bogo ëho hijaje höjo. 25 Hu eni jiëꞌe aego no bogo hunioho vavaenimoromo bövioho biseꞌoho avohoromo hu iꞌimamiꞌejarëjo. Ëhesi bëhoho huro gemuëro no ae ahoꞌo birire bojamuego nue ahoromo daruge bövie biseꞌe baeromo raromarue höjo. 26 Huro ae gemu bamade höjo. Bamoromo ë aho baeromo ëhuro saꞌae ahoꞌobëhe raje avohëvobe rovëꞌe höjo jaburo saꞌae dinöꞌe dinöꞌe vaꞌoromo raromoröhego majae höꞌöjajire bevaꞌajire. A bogo bamadevare evare huro uvade höjo: Aribövioho ë majare raromoꞌi ë majare rireromobe vaꞌoromo ë saꞌare ë saꞌare raromobe vaꞌaꞌajëjo. 27 Huhu bamëvade hesi bëhoho aëro God gaꞌi nahobe vaꞌiröhego. Nahobe vaꞌojuvo nani birohoröhego. Röhu God bogo ëgoroho jioꞌi ae gemu gemu noꞌo hi juvaje höjo. 28 Ëhesi bëhoho noro hesi darugoro raromo jijihoꞌe vaejarue höjo. Ëjöe gemuoho jemesi gavëꞌe ariböviohuro jajivoromo uvëꞌe höjo: Iae no ae ahoꞌobëhe hesi aboji harihuꞌe javuajëjo. Ëhi uvare höjo.
29 No God-are aboji harihuꞌëro javuëꞌëro ëhuni no bogo uehorovoromo uvoꞌejarëjo: God hu aehu gold silver munë gö gö ujuohoromo övo sasohoromo simano sasohoromo sehoromo avohoꞌamare inömoho vaꞌëne höjo. No bogo uvoꞌejarëjo: God hu ëhi höjo. 30 Urimoho aehu God-are jö bogo hejare majare God-ro gëvade aëro ëhi jiëꞌe inömoho aruꞌahoꞌe höromo uvene aho röjëhiꞌego gëromo ma-gë taemonövade höjo. Aꞌi avevejöꞌoho ae ahoꞌobëhe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromaruje aribövioho uëvajëjo: Uehoro sisëho vuonugoꞌi nasi öroro ruehëjo. 31 Ëhi uëvaje hesi bëhoho huro majaho bamëꞌe höjo saꞌare ae ahoꞌobëhe hesi court-re riravoꞌiröhego. Riravoꞌiramu huhu uavade ahuro hesi ihore court vaejëvoromo ae ahoꞌo jabesi jöho avoho mevoromo gëꞌaꞌajëjo gëꞌi ae mae o sisë jëvego. Aëro ma-samaro uvoröhego: Ëahuro mevo göꞌaꞌajë uvoröhego ëhuni hu ajamamu guomoromo riꞌöjade höjo.
32 Guomoromo riꞌöjade jöho heruomoromo a ioroꞌiorohuro sivareje. A ioroꞌiorohuro uavareje: Jasi jöho röhu maho uꞌemu heꞌejarëjo. 33 Ëhiꞌamu Paul-ro gagovaruire jioromo vaꞌadeje. 34 Vaꞌamu a ioroꞌiorohuro aevoromo huꞌo gemu mae jijiho vaꞌoromo Iesu mae uehorovareje. Areopagus dahorure gagovaje a böröme gemu hesi ihe Dionysius o magonahe gemu hesi ihe Damaris o ae gö gö ëho jaburo mae uehorovareje.