A Nuverei Ne
Iosua
A Nita Vakalohoka
E Iosua i herea a puhu na hinere iea na tahuna e huriki a Israel ri bolea pali a robo e Kenan. Pali a viri tara i vakaloboa a puhu ne Iosua i taki a matene Iosua.
Ni luhoi e Iosua i herea muga na pida e 1375 BC, muga ne Kristo ni poda, ra pida ni luhoi ta i mate vona.
Ni luhoi e Iosua i herea na tahuna e huriki a Israel ri made na robo e Kenan.
I here ne huriki a Israel, i tuverei a vabinga ne ria ri rata ne huriki a pile, a tanga ne ria ri bole.
E huriki a Israel ri laho viliha na tabeke i ngeki, ri dava tabaka hateka ni bolena a malala e Bakovi Dagi i taki ria vona ri gi bolea. E Iosua i bole a murine Moses, i matakari e huriki a Israel. A puhu ne Iosua i tuverei e huriki a Israel ri tulupoloa a naru e Iordan, ri vano ri vaubi turane huriki a Kenan, ri bolea a malala. A maka ngava na vabinga i kupo i tabuli vona a puhu iea. Ri vaubi, ri ramaia a vinara i tabuli na puhu na vinara ne sapta 20. A Vure i tuhori ria ri bolea ra malala, i takia ne huriki a gare ne ria hosi ge habia ne ria.
A puhu ne Iosua i tahoka a tabekena i tolu:
1) Ne sapta 1–12 e huriki a Israel ri bolea a malala e Kenan.
2) Ne sapta 13–22 ri vaveru vona a malala.
3) Ne sapta 23–24 e Iosua i tarulu mule e huriki a Israel ri gi vakatorea a ngava dagi.
Na nilobona ngava ne Iosua, i luhoi tabu a maka maki lobo a Vure i rata, ge vakatorea a nita muholi i ratea ne Abraham, ge habia ra malala iea ne huriki a hamona. E Iosua i puka tala a ngava i ta maea, “Mua, i uka ma mu ngaru ni ramai e Bakovi Dagi, mu luhoi kamumu. E rei ngane mu gu ramaia? Mu gu kavurike a maka vure ranga ne huriki a gare ne mua o Mesapotamia? O mu gu kavurike a maka vure ranga ne huriki a Amor, ra mu made na malala ne ria ngane? Pali iau, turana a kabu nau, mete ge ramaia mete ge kavurike kunanea e Bakovi Dagi” (24:15). Ra ngava iea a burena a nita na puhu iea.
1
E Huriki a Israel Ri Dili o Kenan
Muri ne Moses a vora ne BAKOVI DAGI i mate, e BAKOVI DAGI i takia e Iosua, e tune Nun, a bolekori ne Moses i ta maea, “A vora nau e Moses i mate pali, ngane mu kisi puru a maka maki ne mua. Ioe turane huriki a Israel mu tulu poloa a naru e Iordan, mu vano, mu bele vona a malala ga habia ne mua. * Vin 11:24-25A ta muholi vona pali ne Moses, a malala mu laho vona ga habia ne mua. A nagi na malala mu gu bolea ge tubu mule puru na tabeke i ngeki, ge sike lakea na lolo e Lebanon. Muri ge kaogo vonga ge lakea mai a nirikena haro na naru dagi e Iupretis. A malala ne huriki a Hiti, ia tara mu bolea. Ge kaogo vonga ge lakea mai a nirolona haro, ge harena na Dari na Kurukuruna Malala.* A Dari na Kurukuruna Malala re Mediterenian Sea. * Vin 31:6,8; Hib 13:5O Iosua na tahuna o matakari e huriki a Israel, i uka tara kabu ge rangi mua na vabinga. Iau ga made turamu ge manga a hini a made turane Moses. Iau i uka ma ga pe ioe.
* Vin 31:6-7,23“O pesi tora, naha ni mangenge. O bole e huriki nga, o taparaki ria lakea na malala a ta muholi vona ne huriki a gare ne mua ga habia ne mua. O pesi tora kunana, naha ni mangenge, naha ni loho paepae. O matakari, o ramai kamumu a maka vinara e Moses a vora nau i habi vomu. Naha ni longotaro tara. Ioe bara o ramai kamumu a maka vinara nga, e rei a tabeke o lakea vona, i uka ma go bole a vuranga, bara o made kamumu kunana. Naha ni lohopile vona a puhu na vinara. Na haro na rodo o tovo kamumu a maka vinara. O matai kamumu, o ramai muholi a maka nita ri tabuli na vinara. Ioe bara o rata mavonga, a maka maki ranga o rata bara ri bele kamumu. A taki ioe pali, o pesi tora, naha ni mangenge, naha ni loho paepae. A vuhuna iau e BAKOVI DAGI a Vure vomu, ga laho turamu na tabeke lobo.”
10 Lakea e Iosua i taki e huriki a matakari ne Israel i ta maea, 11 “Mu dili na mada, mu taki e huriki ri gi kisi puru a maka maki ni kani, a galesi ne ria. Ge lobo a parava ge tolu, si gi tulu poloa a naru e Iordan, si gi bolea ra malala e BAKOVI DAGI a Vure ne hita ge habi ne hita, ga malala ne hita liu.”
12  * Gi 32:28-32; Vin 3:18-20; Ios 22:1-6Lakea e Iosua i taki a kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase i ta maea, 13 “Mu luhoi kamumu a maka ngava e Moses i taki mua vona pali, i ta maea, ‘E BAKOVI DAGI a Vure ne mua ge habia ne mua a malala iea, mu gu made vona.’ 14 Ngane mu bolea pali a tabekena malala ne mua i manga a ngava e Moses i taki. E huriki a ngatavine, a koma, a maka sipsip a bulmakau ne mua ri gi made koea na malala e Moses i habia ne mua, na tabeke mule valai na naru e Iordan. Pali e huriki a nugumaheto ne mua ri gi muga, ri gi tulu poloa a naru, ri gi tagari, ri gi tuhori na vabinga e huriki a viri mua, 15 ge harena na tahuna e BAKOVI DAGI a Vure ne hita, ge habia ne hita a malala, ge made kamumu vona e huriki a viri mua. Muri mu hamule valai na malala e Moses i habi ne mua pali, na tabeke koea ne Iordan na nirikena haro.”
16 E huriki a bakovi ri longototo a nitane Iosua ri koli, ri ta maea, “I kamumu mi gi ramai a ngava o taki. I vai a hini o ngaru go rudu lakea mia vona, mi gi lokovonga kunana. 17 Mi gi ramai a ngavamu ge manga a hini mi ramai a nitane Moses. E BAKOVI DAGI, a Vure vomu, ge made turamu ge manga a hini i made turane Moses. 18 A viri i tagege, i longotaro a ngavamu na a ra maki o vakuku ria vona ri gi rata, pali i uka ma ri rata, bara ni rabalaki. Pali ioe o pesi tora, naha ni mangenge.”

*1:3: Vin 11:24-25

*1:4: A Dari na Kurukuruna Malala re Mediterenian Sea.

*1:5: Vin 31:6,8; Hib 13:5

*1:6: Vin 31:6-7,23

*1:12: Gi 32:28-32; Vin 3:18-20; Ios 22:1-6