15
E Isu i Pesi na Matane Pilato
(Mateo 27:1-2,11-14; Lukas 23:1-5; Ioanes 18:28-38)
* Luk 22:66Na hatelanga pokopoko e huriki a prister dagi turane huriki a bakovi dagi, a mari na vinara, a tara na Sanderin, ri vata vona a maki ri gi ratea ne Isu. Muri ri kolo tatea, ri vano ri habia ne Pilato.
Lakea e Pilato i nanea, “Ra ioe, i muholi ioe a hariki ne huriki a Iuda?”
E Isu i koli i ta maea, “A ngava o takia pali.”
Muri e huriki a prister dagi ri padi virihia na ngava i kupo. Lakea e Pilato i nana tabua, “O longo e huriki ri padi virihi ioe na ngava i kupo. I navai i uka ma o taratoto a ngava?”
* Ais 53:7; Mrk 14:61Pali i manga a hini muga, e Isu i uka ma i taratoto, lakea e Pilato i turutu.
E Pilato i Taki e Isu Ge Mate
(Mateo 27:15-26; Lukas 23:13-25; Ioanes 18:38–19:16)
Na parava na Habu na Nipagepolo na pida lobo, ri muri mai a vilo hosi, bara ri bole talea na bavi a bakovi hale tara i ngarua e huriki. Na tahuna iea, a bakovi a rana e Barabas i made na bavi turane huriki ri putu puru a vinara. Ia a bakovi ni vaubi, ni rabalaki e huriki. Lakea e huriki ri lakea ne Pilato ri nanea ge bole talea na bavi tara bakovi hale, ge muri mai a vilo ni rata vakaroro.
Lakea e Pilato i nana ria, “Mu ngaru iau ga bole talea a hariki ne huriki a Iuda, ge vano?” 10 I nana mavonga a vuhuna i mata­kilaka vona e huriki a prister dagi i madihi a hatene ria ne Isu, lakea ri bole lakea vona. 11  * Apo 3:13-14Pali e huriki a prister dagi ri piurike e huriki ri gi ngarua e Barabas ni gi bole tala na bavi, pali e Isu ge nahea.
12 Lakea e Pilato i nana ria, “Pali ga rata navai ngane a viri mu takia ta ia a hariki ne huriki a Iuda?”
13 Ri magulu ri ta maea, “O paditatea na kai tavalavala!”
14 Lakea e Pilato i nana ria, “I navai ge mavonga? A ra naro hale i ratea?”
Ri magulu rike hateka tabu ri ta maea, “O paditatea na kai tavalavala!”
15 E Pilato i ngaru ni ramai a ningaru ne huriki, lakea i bole talea na bavi e Barabas. Pali e Isu ni lagu, muri ni habi lakea ne huriki a nugumaheto, ri gi paditatea na kai tavalavala.
E Isu Ni Padikede
(Mateo 27:27-31; Ioanes 19:2-3)
16 E huriki a nugumaheto ri tulia e Isu i lakea na roho ne Pilato, ra ni gale a Praetorium,* A ngava e praetorium a nita Latin. I manga a roho dagi na gavana. lakea ri gale palupu e huriki a tara na nugumaheto. 17 Ri vakarodoa na varakia kuakua, muri ri vakatamea na tama ni rata na barakau. 18 Muri ri vaka­tubu ni padikedea ri ta maea, “Ge made vakaroro a hariki ne huriki a Iuda!” 19 Ri ubia a gina na lebo balaka kupo. Ri kalupe tahoa, ri turume puru na ngalana, ri kavurikea. 20 Ri padikede loboa, muri ri kali talea a varakia kuakua, ri vaka­rodo mulea vona a varakia vona. Muri ri turari talea ri gi paditatea na kai tavalavala.
E Isu Ni Paditata
(Mateo 27:32-44; Lukas 23:26-43; Ioanes 19:17-24)
21  * Rom 16:13A bakovi tara na tanga e Sirene a rana e Simon; e tamane Aleksander e Rupus, i valai polovavo na tanga dagi. Ta ge laho polo ne ria, ge dili na tanga, pali ri vakukua ge kaloho poloa a kai tavalavala. 22 Ri turaria e Isu i lakea na tanga e Golgota. A rana tanga iea, ni vunu muri mai a tuhana gina bakovi. 23 Muri ta ri gi habia vona a vain ni pulo turana naru ni gale a mert, pali e Isu i marikoi ni ninu. 24  * Sng 22:18Muri e huriki a nugumaheto ri paditatea na kai tavalavala. E huriki a nugumaheto ri vaveru vona a varakia vona. Ri rehi, ri varangi vona tara rihiva, pali e rei a viri i mulangi, bara i bolea tara varakia vona.
25 Na kilala i polova na hatelanga ri paditatea e Isu. 26 A kilakilana ni here ni gi matai, a ra vuhuna i mate, i ta maea, “A Hariki Ne Huriki A Iuda.” 27-28 A bakovi ru panaho ru rabalaki a viri, rua ranga ni paditata. I tavore na limana kanena tara, na maurina tara. 29  * Sng 22:7; 109:25; Mrk 14:58E huriki ri laho polo ri mapakulu, ri harogia e Isu ri ta maea, “Ra ioe o taki ta go pukea a roho na Vure, muri go hae tabua na parava ge tolu. 30 O vakakori ioe na kai tavalavala, o puru valai!”
31 E huriki a prister dagi, e huriki a mari na vinara ria ranga ri padikedea, ri ta maea, “I korimule e huriki ranga, pali i keri ni korimule ia! 32 Ra viri ta ge korimule e huriki, a hariki ne Israel, ge pea a kai tavalavala ge puru valai, pali bara si masia si luhoi tora ia.” Ra bakovi ni paditata rua turane Isu, rua ranga ru harogia.
E Isu i Mate
(Mateo 27:45-56; Lukas 23:44-49; Ioanes 19:28-30)
33 Na kuru haro a uvo i puru, i kavitagu a tabeke lobo, i vano i harena na kilala i tolu. 34  * Sng 22:1Na kilala i tolu na malunga, e Isu i gale dagi i ta maea “Eloi, Eloi, lama sabaktani?” Ra i maea, “Vure nau, Vure nau, i navai o lohopile iau?”
35 E huriki ri pepesi tabukoi ri longoa, ri ta maea, “Mu longo lakea, i galea e Elaisa.”
36  * Sng 69:21Lakea a bakovi tara i nunu, i bolea a niduvi, i lutu puru na ulo na vain, i kolotatea na kai, i toto rikea, i habia ne Isu ge damea. Lakea i ta maea, “Naha ni ngere. Si gi masia e Elaisa ge valai ge bole puru vilia, o ge uka.”
37 Muri e Isu i gale dagi, i mate. 38 Na tahuna iea, a lavalava dagi na roho na Vure i mavida valai meli i puru, i bale rua. 39 Na tahuna e Isu i mate, a ubu na tara na nugumaheto i pesi tabukoi. Na tahuna i longoa e Isu, i masia a nimatena, lakea i ta maea, “Muholi hateka, ra bakovi iea a Tuna Vure!”
40  * Luk 8:2-3E Maria Magdala, e Maria kinane Iakop kiroko rua e Ioses, e Salome, to pesi basi popote turana ngatavine ranga, ri matanono. 41 Hosi, ri ramaia e Isu o Galili, ri tuhoria, ri valai turana o Ierusalem. Ria ranga ri pesi, ri matanono.
E Isu Ni Tanu
(Mateo 27:57-61; Lukas 23:50-56; Ioanes 19:38-42)
42 A parava muga na Parava Nimalo, a parava ni gutu puru a maka maki ni kani. I malunga ngane a hini. 43 A bakovi tara, e Iosep o Arimatea, a tara na Sanderin, e huriki ri togoa. I hatenono vona a harikianga na Vure ge valai. I kinigao, i lakea ne Pilato i nanea vona a podane Isu. 44 E Pilato i turutu ni longo e Isu i mate pali. Lakea i gale vilia vona a ubu ne huriki a nugumaheto ge nanea vona e Isu i mate muholi o i uka. 45 Na tahuna e Pilato i longo na ubu i takia e Isu i mate muholi, lakea i takia e Iosep ge bolea a podana. 46 Lakea e Iosep i konea a lavalava keakea, i parua a podane Isu na kai tavalavala, i bunua na lavalava. Muri i rua a podana na babe ni keli tala na kedo, i kule karia a ngavana babe na kedo dagi. 47 E Maria Magdala, e Maria kinane Ioses, ru masia a babe ni ru a podane Isu vona.

*15:1: Luk 22:66

*15:5: Ais 53:7; Mrk 14:61

*15:11: Apo 3:13-14

*15:16: A ngava e praetorium a nita Latin. I manga a roho dagi na gavana.

*15:21: Rom 16:13

*15:24: Sng 22:18

*15:29: Sng 22:7; 109:25; Mrk 14:58

*15:34: Sng 22:1

*15:36: Sng 69:21

*15:40: Luk 8:2-3