2
Ġenatu Yesu Kerisi Yi Hur-beġö-yi Nivesa
Om naluġ-e! Gweḳo semusën sën Kerisi Yesu nevo vu hil nyëmasën lo in doḳ vu honġ beġebare niwëëk. Log ġaġek pin sën senër ranġah vu mehönon nġahiseḳë meġenġo lo, og ġenanër vu alam nijvesa vahi sën su rëḳ dekeyëh ayem rë lo, in mëm na denanër na vu alam vahi geving. Ġenatu Kerisi Yesu yi mehö-beġö-yi nivesa ti meġekwerë maggin los kwam vesa nabë sa. In mehö-beġö-yi og su yah nejom huk agga ngwë ving rë, gaḳ netahu yi loḳ beġö mu, in bë mëm ala sën ḳo arë in bë natu yi mehö-beġö-yi lo kwa vesa in yi. Gekwam bo mehö sën neseröġ in bë kesuu alam vahi lo rë! Nabë su sepa doḳ horek sën denenër bë alam desepa doḳ medekesuu sir lo rë, og su yoh vu bë rëḳ kesuu megeḳo madub rë.
Log mehö sën nevaroh nos loḳ huk anon benevonġ huk böp in lo, rëḳ geḳo nos nyë namuġin mega. Kwam bo sa ġaġek sënë nivesa rë, loḳ mëm Mehöböp rëḳ tateḳin pin degwa vu honġ meġejaḳ ni. Log kwam bo Yesu Kerisi sën yi degwa vu Davit* lo, nabë diiḳ, rëḳ kedi raḳ yah vu bedub yoh vu sën sa nanër loḳ Bengö Nivesa lo. Yiḳ sa nanër Bengö Nivesa sënë ranġah, om sën sa neḳerë maggin raḳ agi. Yönon, deduu sa ahon raḳ sëng nebë sën sa mehö niġ paya ti, rëḳ mu su deyoh vu bë denaduu Anutu yi ġaġek rë. 10 Om sën sa niġ wëëk meneḳerë maggin pin sën netöḳ vu sa lo, in bë sedoḳ vu alam sën Anutu ggooin sir raḳ bë denatu yi alam lo. In Kerisi Yesu geḳo sir nah bedemedo geving Ama medemedo nivesa rot los vuneḳ vuneḳ yaġek yi degwata los degwata. 11 Ġaġek sënë og yönon:
Nabë hil dahun hil bayod na timu vu yi,
og yiḳ nebë sën hil adiiḳ ving yi.
Om nabë hil ġevonġ nabë saga yönon,
og hil rëḳ medo malad-tumsën geving yi geving.
12 Log nabë hil ḳerë vanë bebare nidwëëk,
og hil rëḳ natu alam los bengöd meġeġin nġaa pin geving yi.
Gaḳ nabë hil nanër nabë hil duġin yi,
og rëḳ nanër nabë yi duġin hil geving nabë saga.
13 Hil mehönon su nehevonġ yoh vu hil ġaġek rë,
rëḳ Kerisi og yö nesepa loḳ yi ġaġek menevonġ yoh vu.
Gaḳ su yoh vu bë rëḳ pekwë yi besepa doḳ aggata ngwë rë.
Hur Soġek Arëj Neggëp Nivesa Raḳ Anutu Mala
14 Om ġebër kwaj in ġaġek sagi, geġenanër niwëëk vu sir nabë su dengis beġö jaḳ ġaġek meris meris, in nġaa nebë saga og su neloḳ vu mehönon rë. Gaḳ nevonġ paya vu alam vahi sën vare denenġo lo benevasap sir. 15 Gegwëp ġenatum in nġaa sën ġevonġ bAnutu kwa vesa in honġ lo. Gwevonġ huk nivesa beġetateḳin Anutu yi ġaġek anon niröp in lob su nim namum in Anutu mala. 16 Gaḳ ġenajul in ġaġek meris meris sën su nesepa loḳ Anutu yi ġaġek rë lo, los ġaġek kwamasën sën anon nema lo, in nġaa nebë saga neli alam yah gedeneruu demij vu Anutu. 17 Ġaġek nebë sënë nevasap hil nebë sën pegges böp nevonġ behil vahad lu nġaa nediiḳ lo. Lob Humenaius luho Piletus deloḳ ya nġaa sënë. 18 Luho devuu ġaġek anon ya gedenenër bë hil ḳedi raḳ yah ggovek ya, gaḳ hil su rëḳ ḳedi jaḳ vu bedub gökin nah rë. Lob dekepë alam vahi raḳ ġaġek tetuhinsën saga bedeggërin sir yah gedevuu Kerisi ya. 19 Rëḳ mu mudeng sën Anutu varah luḳ ya lo nare niwëëk beġaġek neggëp raḳ bë, “Mehöböp yö raḳ yi alam nij.” Log ġaġek ngwë neggëp ving bë, “Alam pin sën denenër bë Mehöböp yi alam sir lo, og degevuu nġaa nipaya na gesu degevonġ!”
20 Log loḳ mehö-los-bengö yi begganġ, og ġabum su goor los seriva yö meris nedo rë, gaḳ vahi og desemu raḳ ḳele los nġaġek. In vahi og denevenah in nos böp yi, gevahi og denegga nos loḳ raḳ buk. 21 Om nabë mehöti gevuu nġaa nipaya sën sa nanër agi na, og yi rëḳ nabë ġabum malanġeri sën nos böp yi lo beyoh vu bë Mehöböp benah bemedo in rëḳ gevonġ huk nivesa vesa pin jaḳ.
22 Log ġebeya in nġaa nipaya paya sën maġëm los avö ayoj nevu nevu in lo, gaḳ ġesepa doḳ nġaa niröp. Gwevonġ noh vu honġ ġaġek sën ġenenër lo. Ahëm geving mehönon, geham los alam sën denejom raḳ ya vu Mehöböp los ayoj niröp lo medo jevuh ti. 23 Ġenajul in alam sën denevengwënġ raḳ ġaġek meris meris los kwamasën lo, in ġeraḳ ni bë nġaa nebë saga nevonġ balam deneggök sir in ġaġek. 24 In Mehöböp yi hur og su neggök alam in ġaġek rë, gaḳ nemala yes vu alam pin. Netateḳin ġaġek vu sir nivesa genejom yi ahon gesu nevo loḳ yah nipaya vu sir rë.
25 Log bë mehö la demehoo yi ġaġek, og netateḳin ġaġek degwa niröp vu sir los ahë yes, in Anutu maḳ rëḳ gevonġ bedegërin ayoj medejaḳ ġaġek anon ni nivesa. 26 In Satan ḳo sir loḳ yi ġegweeng in bë degevonġ noh vu kwa, rëḳ mu nabë denakah sir vër in, og mëm rëḳ kwaj bo nġaa niröp mu gökin.