13
Wuti iri wit yi wuny mbe puraq nand kin kopuqu wand
Mak 4:1-9; Luk 8:4-8
Nginy te ningg Jisas ni baj te si nare, di ni no Galili wuye ngamo qunambe nas. Ni nas wand bir nawo kin pe tende bot ire yequ. Di wute nganye buagi nganye rundo rikur ni quir quar rindig, pugri bu ni bot pe newo no nas, di wute buagi ni dabo jiji pe yeru, muq ni wand simbe nand. Muq ni wand nganye buagi te kopuqu wand pene simbe nindiny nari, “Wuti iri nikin wuny mbe no di wit yi puraq nand. Ni puraq nand nand di wit yi ninge ngimne ir ri, di wapi rindi riq. Ninge qi wet kin pe ir ri. Tende qi quan wus segi bu ni wamne ris, pugri bu ni brequne ruwi, pudi nginy nawi, wit te nande namb di quari rimb. Te pugri ni tumuri quan maghe mo segi. Wit yi ninge ruso nyungo quat kin pe ir ri di nyungo quat kin ni nambu wi ruso. Pudi ninge qi oghi ye pe ir ri righe kin te ni mir rise. Ninge 100-pela pu rire, ninge 60-pela pu rire, di ninge 30-pela pu rire. Wuti iri ni nutungu kin tuqui tedi ange nuaq ei wand ren nutungu.”
Pughe ningg bu Jisas ni kopuqu wand pe simbe nand?
Mak 4:10-12; Luk 8:9-10
10 Jisas nikin wute mandi ni pengu mindig mari, “Pughe kin ningg wute ren nu kopuqu wand pe simbe gudiny?”
11 Ni oyi nand nari, “Yumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kin wand suqo pu rise kin te God nungoqi nei neuq di nungoqi nei wumbiny tuqui, pudi ni wute ren bei neny segi ye. 12 Wuti tughe ni nei yuwon ye ninge rise, tedi God ni nei aye mune neng, ei ni nei quan rise. Pudi wuti ni nei yuwon segi, musoqne rise, tedi God mune natevi. 13 Te puate ven ningg bu nge kopuqu wand pe simbe gidiny.
‘Ni rar pe ruqond pudi ruqond rip ruso segi. Ni ange ruaq rutungu pudi nei rimb segi.’
14 Ni ningg propet iri Aisaia puq mindig kin ni simbe nand kin ane tuquine. Ni nari,
‘Nungoqi ange waq wutungu, pudi nei wumbiny tuqui segi. Nungoqi rar wat wat, pudi wuqond tuqui segi. 15 Te pugri wute ren ni nei ghabe rindiny, di ni ange tuq rimbiny, di ni rar imb ruany pre. Eti ni rar pe ruqond, ange pe rutungu, di nei pe nei rimbiny, di ngende tindi rindi di nge ni sabi gidiny oghi.’ [Ais 6:9-10]
16 Pudi nungoqi nge ningg wute nungoqi rar pe wuqond, di ange pe wand wutungu. Te ningg bu nungoqi chumbuai wand. 17 Te nge nungoqi nganyene simbe guduq, asi propet di God ningg wute tuquine mas ye ninge ane nungoqi muq yumbo ur wuqond kin te ni quan nganye ruqond yawo kureny, pudi ni ruqond segi. Di nungoqi muq wand wutungu kin ven ni mune rutungu yawo kureny, pudi rutungu segi.
Jisas ni wit yi kin kopuqu wand te raqe nand
Mak 4:13-20; Luk 8:11-15
18 “Nungoqi wutungu, kopuqu wand wit yi puraq nand kin wand puate taq pugri: 19 Wute ninge yumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kin te kin wand ni rutungu, pudi ni nei rimb segi. Wute ren ni wit yi ngimne ir ri kin pugri. Ququ brequ mingg yumbui ni nandi God ningg wand ninde umbo pe vise kin te puaq nand. 20 Muq wit yi ninge qi wet pe ir ri kin taq wuti tughe ni wand ven nutungu di brequne chumbuai ane natevi. 21 Pudi ni tumuri quan maghe mo segi kin pugri, ni wand te kin nei pe nawo vis nganye segi. Ni God ningg wand nutungu, pudi wute ninge wand te ningg brequ mindig ningg mai isis meng kin tende puayi ni brequne ir naghe. 22 Wit yi ninge nyungo quat kin pe ir righe kin te wuti wand nutungu, pudi yumbo qi pe kin yivany nirany, di yumbo quan rise ningg nari. Yumbo ren ni nei imb ruang bu God ningg wand ni nde mir rire segi. 23 Pudi wit yi qi oghi ye pe ir ri kin te wuti iri wand ven nutungu di puate nei nimbiny. Wit te ni yi rise pre, ninge 100-pela pu di ninge 60-pela pu di ninge 30-pela pu rire.”
Nyungo brequ wuwi kin kopuqu wand
24 Jisas ni kopuqu wand aye mune simbe nindiny nari, “Yumbo yumbo buagi God nde si nambu rise kin te pugri, wuti iri nikin nde wuny mbe wit yi oghi kin menare. 25 Pudi wute buagi ruqo rise pre, ni veri nandi wit yi mingi tende ni mune nyungo brequ kin yi te menare pre, di ni no. 26 Otiwo wit yi te ruwi mir rire ningg, ni muqond nyungo brequ mune anene ruwi.
27 “Muq yembe ye wute ni mo wuny kiyi pengu mindig mari, ‘Yumbui, beghi buqod nu wit yi oghi kinne bu wuny mbe mekuare. Pudi nyungo brequ wen muai pu wundi?’
28 “Ni oyi nand nari, ‘Veri ni puq nen!’
“Yembe ye wute ni wuny kiyi pengu mindig mari, ‘Nu nei guab ye beghi po nyungo brequ te bi pawo?’
29 “Ni oyi nand nari, ‘Wayequ. Nungoqi wo nyungo brequ te bi wawo, eti wit ane bi wawo. 30 Rar wuqond teri anene ruwi. Otiwo mir pateri kin tende puayi, muqdi nge wute tende yembe mand kin simbe gidim, ni nyungo brequ te bi mawo wumb muqond wase mande pre, muqdi wit yi materi nge nde mir baj pe mawo ris’.”
Wute God nde si nambu ris kin kopuqu wand
Mak 4:30-32; Luk 13:18-21
31 Muq ni kopuqu wand aye mune simbe nand nari, “Wute God nde si nambu ris kin ni mastet yi kin pugri. Wuti mastet yi nare no nikin nde wuny mbe ni righe. 32 Mastet yi wokuandi nganye ni nyumo aye ninge kin yi pugri segi, ni mowi kin minye ninge wuny mbe mi righe kin ane tuqui segi, ni quan nganye yumbui, ni nyumo kin pugri. Wapi rindi ninde muange pe tende ris.”
33 Muq ni kopuqu wand aye mune simbe nindiny, “Wute God nde si nambu ris kin ni yis kin pugri. Wute ire yis puch wutaqwi di plaua os yumbui pe waq wughe di ane quang wumbiq. Di otiwo yis plaua pe wur ir di plaua te quanene yindiqi.”
Jisas ni kopuqu wand pene simbe nand
Mak 4:33-34
34 Wand ven Jisas ni kopuqu wand pe wute buagi te simbe nindiny. Ni wand ire raqene simbe nand segi, ni pripri kopuqu wand pene simbe nand. 35 Wand ven propet iri ni simbe nand ye ane tuquine. Ni nari, “Nge simbe gad kin kopuqu wand pe ei simbe gad ye, di nge simbe gad kin te God qi yembe nunduw kin tende puayi pune rindi muq God ni yumbo suqo nare pu rise kin te ningg ei simbe gad.” [Sng 78:2]
Jisas ni nyungo brequ kin wand puate simbe nand
36 Muq ni wute buagi te si nare baj pe nar no. Di nikin wute mandi mari, “Beghi wand puate simbe ndug, kopuqu wand pe nyungo brequ wuny mbe ruwi kin te pughe kin?”
37 Ni oyi nindim nari, “Wuti tughe ni wit yi oghi ye kuan nawo kin te wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye. 38 Wuny te qi. Di mir yi oghi kin te wute God nde si nambu ris ye. Nyungo brequ te wute Satan nde si nambu ris ye. 39 Di veri ni nyungo brequ wuny mbe meniraq kin te Satan. Mir nguan materi kin te ngeri pre kin tende puayi. Wute wuny mbe yembe mand kin te angelo buagi. 40 Nyungo brequ taq mamb wase pe memare riwo namb kin te otiwo ngeri pre kin tende puayi. 41 Wuti God nde pu nandi wuti nganye nas kin ni angelo tiqi nundom wute God nde si nambu ris kin tende mingi mo di yumbo wute nei brequ rindiny kin te di wute yumbo ur brequ rind kin te puaq mand ruso, 42 di wase yumbui pe memare righe namb. Di wute ni quan nganye mari di sawo mat ki. 43 Muq wute yumbo ur tuquine yembe rindiny kin ni wute kiyi nde si nambu ris kin tende nginy kin pugri ti nase. Wuti iri ni wand nutungu kin tuqui tedi ni ange nuaq ei wand ren nutungu.”
Wet bidi wuny mbe wus kin di mitani kin kopuqu wand
44 “Wute God nde si nambu ris kin ni wet bidi bokis ane wuny mbe suqo miraq pu wuse kin pugri. Wuti iri nundoq di mune but niraq, di ni quan nganye chumbuai nand, di ni no yumbo buagi te wute nem wong mand pre, di ni nandi wuny vise kin qi puch te wong nindiq.
45 “Wute God nde si nambu ris kin te wuti iri mitani yuwon nganye meri nand kin pugri. 46 Wuti te mitani quan nganye yuwon kin te nundoq, ni no yumbo buagi te wute nem wong mand, pre di ni nandi mitani te wet bidi yumbui pe wong nindiq.”
Yawi kin kopuqu wand
47 Jisas ni mune simbe nand, “Wute God nde si nambu ris ye te yawi kin pugri ni gherim pe memeri naghe no di umo isis materi. 48 Yawi te bre, tedi wute umo qo mamb rindi dabo, di ni mas umo te ir mawo. Umo oghi kin te materi imbi pe mawo righe, di brequ kin te memare ruso. 49 Te kin pugrine otiwo ngeri pre kin tende puayi di angelo mandi wute ir mawo brequ kin opu di tuquine puq ren kin opu, 50 di wute brequ kin te memare wase yumbui pe tende righe ruso, di quan nganye riri riri sawo rit ki. 51 Nungoqi wand puate ven nei wumbiny bri?”
Di nikin wute oyi pugri puq mindig, “Beghi nei bab.”
52 Di ni simbe nindim nari, “Wute Moses ningg lo wute bei meny kin ninge ni God nde si nambu mas ningg mari kin, ni wuti iri baj kiyi kin pugri. Ni yumbo baj pe nawo ris kin te nare nandi, ninge urupui kin di ninge asi kin.”
Wute Nasaret kin Jisas dob reng
Mak 6:1-6; Luk 4:16-30
53 Muq Jisas ni kopuqu wand te simbe nand pre, di ni tiqe te si niraq, 54 mune nikin nde tiqe pe nandi, di no God yumbui nyamb mirang kin baj pe nar no, wand bei neny. Muq ni wand nand kin te ni rutungu nei kumo rimb, kin kin pengu rind riri, “Wuti nen ni quan kumo nei namb di yumbo ur gre ye bei nand kin ren muai pu nateri? 55 Ni kiyi kapenta iri. Di ni kumo te Maria. Di ni kiqam Jems di Josep di Saimon di Judas. 56 Di ni kunyumbu beghi ane ren nde pas. Ni quan kumo nei namb di yembe gre ye ren muai pu nateri?” 57 Di muq ni yambu rireng.
Pudi Jisas ni simbe nindiny nari, “Propet iri nikin tiqe pene di nikin nde baj pene wute ni nyamb rindivi viyo segi. Wute buagi aye ni nyamb rindivi viyo.”
58 Ni God nei rimbig segi, bu Jisas yumbo ur gre ye quan tende yembe nindiny segi.