14
Jon wute wuye nap kin mi nati
Mak 6:14-29; Luk 9:7-9
Tende puayi Herot ni Galili king ningg nas, ni Jisas yembe nand kin wand te nutungu. Di nikin yembe ye wute te ningg nari, “Wuti nen, Jon wute wuye nap kin teneqa nen, ni nati pre mune nes newo, pugri bu yumbo ur gre ye yembe nindiny kin gre ninde rise.”
3-4 Herot ni asi Jon ni nati kin taq pugri: Asi Herot ni kiqam Pilip ni Herodias nitaqi, muq Herot kiqam ngam Herodias puaq nindiq nitaqi. Te ningg bu Jon ni pugri simbe nindig nari, “Nu Herodias kutaqi kin te lo segi puq wund.” Pugri bu ni Jon nait nase, sare pe taq naimb, taq yemu kin sunyi pe ni nar no. Herot ni Jon ni nati ningg nei nimbiq, pudi ni wute buagi wune nimbiny, te pugri ni nei rimb Jon ni propet iri.
Pudi Herot ni asi kumo wuri wundi kin nginy tende puayi. Herodias ni wonyumbu wundi wute buagi ris kin tende yuwo nyinge wuwo. Herot ni yuwo nyinge wuwo kin te nundoq yawo nare righe. Muq ni simbe nunduw nari, “Nu yumbo pughe kin ningg nge pengu ndigh, tedi nge kew ye.” Di ni Yumbui nde rar pe wand te gre neny. Herodias ni kuwonyumbu pugri simbe wunduw bu kuwonyumbu wuri, “Jon wute wuye nap kin ni ngawu nyeng pe ven nde ghowi naghe nge yegh.” King ninde nei pe yuwon rind segi. Pudi ni asine wute ni ane mir rind kin ni nde rar pe wand gre neny pre, pugri bu ni ngiq nand, ngawu new ye. 10 Ni wuti iri tiqi nundog no wute taq yemu kin baj pe no Jon gibe pend nuang. 11 Di ni ngawu nyeng pe nowi naghe neri nandi, wo te new di ni mune wuri wuso kumo wew. 12 Di Jon nikin wute mandi, Jon meti nowi ngamo pe mowi yenu, di ni mo Jisas simbe mindig.
Jisas wute 5 tausen pela mir bag namb
Mak 6:30-44; Luk 9:10-17; Jon 6:1-15
13 Muq Jisas ni wand ven nutungu, ni nikin wute ane sunyi te si mare, at pe mewo mo mas, mong wute segi ye pe tende mo. Pudi wute buagi ni wand rutungu, tiqe si rire ni nande kin tende nyinge rire dobu ruru. 14 Jisas ni at si niraq nyinge nare no, wute nganye buagi nganye ris nuqond di ni yawo nitony, di ni num kin te sabi nindiny.
15 Tende yuram Jisas nikin wute mandi, Jisas simbe mindig mari, “Mong ven nde opu te wute segi, nginy yabe quan naghe no. Wute buagi ren tiqi ndony tiqe manyi te ruso ei mir ni kinne wong rind riq.”
16 Jisas ni oyi nand nari, “Ni ruso wayequ, nungoqi ei mir weny riq.”
17 Ni oyi mindig mari, “Beghi bret 5-pela pune di umo terine rise.”
18 Di ni oyi nand nari, “Nge nde ware wandi.” 19 Muq ni nari wute buagi te nyungo pe tende ris, di ni bret 5-pela pu di umo teri te nateri, di ni wam rar neq wiyo, God chumbuai nindig pre di bret te bir nawo. Pre muq nikin wute nde ni rundo, di ni mare mo wute buagi te meny. 20 Di ni buagi ane mir rind ruso ruso mir rimbiq, di Jisas nikin wute mo mir cham te materi imbi pe mawo righe ruso imbi 12-pela pu bre mand. 21 Di wute tende ris mir rind kin te quayine 5,000-pela pu, nyumbueg di wo buagi te manyi mand segi.
Jisas wuye wam nyinge nare no
Mak 6:45-52; Jon 6:16-21
22 Te pre di brequne Jisas nikin wute simbe nindim at pe mewo mo ye mawo mo, wuye ngamo pe opu gri mo ningg, di Jisas ni tene yenu wute buagi te tiqi nundony nikin tiqe ruso. 23 Ni wute buagi tiqi nundony ruso pre dobu nikin irine rand pe newo no yenu di God pengu nindig. Ruso nginy naghe no yuram pudi ni irine rand pe tende yenu. 24 Muq tende puayi at te wuye ngamo mingine yequ pre, pudi nyumurighi naghe gherim seme te at choch nipiq niraq nandi.
25 Di yambgriq tumo Jisas rand pe pu nati ni, di wuye wamne nyinge nare nikin wute nde nondo. 26 Muq nikin wute ni muqoind, ni wuye wam nyinge nare nandi, ni quan nganye wune mamb, ni mari, “Nen wuye wariwo!” Ni wune mamb bu quan mari.
27 Pudi brequne ni simbe nindim nari, “Nungoqi gre pu yequ. Wune wamb wayequ, ngene bu gadi.”
28 Muq Pita Jisas simbe nindig nari, “Yumbui, nganyene nganye nunonne ate nge gig ghari nge mune wuye wamne nyinge kare nunde godo.”
29 Ni nari, “Be ghandi.” Muq Pita ni at pe pu newo naghe wuye wamne nyinge nare Jisas nde nondo. 30 Pudi ni nyumurighi quan gre nand kin te nuqoind, wune namb, di wuye pe naghe no yamb. Muq ni Jisas ningg nari, “Yumbui, nge gheti kowi.”
31 Muq Jisas ni brequne si neq wondo nait nase, di ni ningg nari, “Nu nge musoqne nei gubigh! Pughe kin ningg nu nei tevi vise?” 32 Di ni temi mandi at pe mewo maghe, di nyumurighi opu prene. 33 Di wute at pe mas kin te ni yumbui nyamb mirang di mari, “Nganyene nganye nu God ningg wo.”
Jisas ni wute num kin Genesaret kin sabi nindiny oghi
Mak 6:53-56
34 Di ni opu gri mowi mati, Genesaret nde qi pe mandi. 35 Di wute buagi tiqe te kin ni Jisas ruqoind rip no, di wand ri viso tiqe manyi Genesaret yeru kin te rutungu di wute num kin buagi rire Jisas nde rindi. 36 Di ni Jisas pengu rindig ei wute num kin ni rindi Jisas ningg chongo cheq te riting wuse ei ni num oghi ningg. Di wute buagi rindi chongo riting wuse kin te ni num oghi.