20
Wute God nde yembe mand di ni oyi nindim kin wand
“Wute God nde si nambu yeru kin te wuny kiyi kin pugri. Burane ne ni nyinge nare maket sunyi pe no wute ninge ningg nari mandi ninde wain wuny mbe yembe mand di ni wong nand. Wute ninde yembe mand kin ni nginy iri yembe mand kin wet bidi mat rise kin ngiq mand, dobu di ni tiqi nundom mo wain wuny mbe yembe mand.
“Di 9 kilok pugri pe ni mune maket kin sunyi pe no, wute aye mune yembe segi pu tende yemu nuqond. Muq ni simbe nindim nari, ‘Nungoqi mune pugrine wo nge wain wuny mbe yembe wand, di nge nungoqi tuquine wong guduq ye.’
“Di ni mo. Di 12 kilok mune no pugrine puq nen, di 3 kilok ni mune no pugrine puq nen. Muq 5 kilok yamb tumo rind rind ni mune maket sunyi pe no, wute ninge tende yemu nuqond, di ni simbe nindim nari, ‘Pughe kin ningg nungoqi ren nde segine yequ ruso ruso yuram?’
“Ni oyi mindig mari, ‘Pudi wuti iri beghi yembe ningg wand nuangu segi.’
Ni oyi nindim nari, ‘Nungoqi mune pugrine wo, nge wain wuny mbe yembe wand.’
Di yuram wuny kiyi nandi, wute yembe mand kin te ni yeng nuam kin te simbe nindig nari, ‘Nu wute yembe ye te ngam ram mandi, wong ghand. Dobu pu mandi yembe mand kin te gri ye ghawo wong ghand ruso ruso asi ye mawo mandi yembe mand kin te mune wong ghand.’
Di wute 5 kilok yuram yembe mand kin ni mune wet bidi nginy iri kin pugrine materi. 10 Muq wute asine ye mawo yembe mand kin ni mari ni muqdi wet bidi quan ei mat rise ye. Pudi ni ire ire nginy iri yembe mand kin wet bidi pugrine mat rise. 11 Di ni te materi muqond, ni wuny kiyi wand kumo mindig mari, 12 ‘Wute men nu dobu pu kuari mandi aua irene yembe mand. Beghi burane ne badi yembe bad ruso ruso nginy naghe no, nginy wase mingi tende beghi yembe bad kin te beghi wong gudumu kin te ni wong guad kin ane tuquine.’
13 “Pudi wuny kiyi ni kin iri oyi nindig nari, ‘Mand, nu tungu, nge nu unje kaip segi. Nu nginy iri yembe guad kin wet bidi te ningg asi wand bad di nu ngiq guad pre. 14 Nu wet bidi ghateri di nambu yo. Nge ngeningne wuti dobu nawi kin nen nu wet bidi kew kin pugrine ni mune geg. 15 Te nge te wet bidi. Ngening nde nei pe wet bidi bir kawo nungoqi keuq ye. Nge wute men nde tumb kare ningg te piyi, pughe kin ningg nu te ningg kuari’?”
16 “Te kin pugrine wute dobu mawi kin te otiwo ye mawo, di ye mawo kin te otiwo dobu mawi.”
Jisas nati ye te ningg munene simbe nand
Mak 10:32-34; Luk 18:31-34
17 Di Jisas ni Jerusalem newo no, nikin wute 12-pela pu waghine nitamine no nikinne yemu di simbe nindim nari, 18 “Muq beghi Jerusalem pewo po, di wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni prist mingg yumbui di wute Moses ningg lo wute bei meny ye ninde si pe mi nondo ye. Di ni mari ni nati puq mand, 19 di wute Juda segi kin ninde si pe mi nondo, ei wute Juda segi kin ni wand peq mindig, di yas muang, di kruse pe qungu mi nati. Pudi nginy temi mo pre aye ningg di God ni mune nindingi newo.”
Jems Jon temi yumbui mas ningg mari
Mak 10:35-45
20 Tende dobu Sebedi ningg quayi wo temi ni kumo ane Jisas nde rindi. Di ni rar ngimine sungomyu gure wuwo yimb wughe, di ni yumbo ninge ningg pengu wundig. 21 Di Jisas nari, “Nu yumbo pughe kin ningg kuari?”
Ni oyi wundig wuri, “Nu nge simbe ndigh, nge wo temi men otiwo nu king ningg ghas di ni temi anene nyamb yumbui mare, iri nunde si nganye pe opu nas di iri nunde si qaqi pe opu nas.”
22 Pudi Jisas oyi nand nari, “Nungoqi yumbo pengu wand kin te nei wamb segi. Nungoqi kap nge wuye ke kin te ningg wuye we tuqui bri?”
Ni temi oyi mand mari, “Beghi tuqui.”
23 Ni oyi nindim nari, “Nungoqi nge wuye ke kin kap te ninggne wuye we ye, pudi nge nde si tuan pe o si qaqi pe was kin te nge gri nungoqi sunyi te keuq tuqui segi. Sunyi ren te wute tughe nge wuyi sunyi te nipim ruso pre ye ni te.”
24 Muq Jisas nikin wute aye 10-pela pu wand ren mutungu, di ni Sebedi ningg wo temi te ningg ker mawo. 25 Pudi Jisas ni quan buagine nari mondo di simbe nindim nari, “Nungoqi nei wamb te pugri wute Juda segi kin ni mingg yumbui ningg mas ye ni quan nganye yumbui mas di wute buagi ninde si nambu ris ningg mari. Di ni nikin wute nyamb kin te ni buid map ei wute buagi ni mingg wand irepene rutungu. 26 Nungoqi ni puq men kin pugri puq wen wayequ. Pudi nungoqi kin wuti iri ni yumbui nas ningg nari, te ni nungoqi ningg yembe ye wuti kin pugri ei nas. 27 Di wuti iri ni ye nawo ningg nari, te nungoqi nde taq pu yenu yembe ye wuti te kin pugri ei nas. 28 Te kin pugrine wuti God nde pu nandi wuti nganye nas ye ni wute ni ningg yembe rindig ningg nandi segi, pudi ni oyi wute nde yembe nand ningg nandi, di ni nati ei wute nganye buagi ir pu ris ningg wong nand.”
Jisas wute rar brequ kin temi sabi nindim
Mak 10:46-52; Luk 18:35-43
29 Jisas nikin wute ane Jeriko si miraq mo, muq wute nganye buagi ninde dobu ruru. 30 Di tende puayi wute temi rar brequ kin ngim qunambe tende mas, ni mutungu Jisas te gri nandi, muq ni temi mari, “Yumbui, Devit ningg kuqo, nu beghi yawo tongu.”
31 Wute buagi ni temi ker ruam di simbe rindim ei ni temi wand segi mas. Pudi ni temi mune quan kumo mari, “Yumbui, Devit ningg kuqo, beghi yawo tongu.”
32 Di Jisas yenu di ni temi ningg nari, “Nge nungoqi pughe sin keuq ningg wari?”
33 Ni oyi mindig mari, “Yumbui, beghi rar pat yumbo buqod ningg pari.”
34 Di Jisas ni temi yawo nitom si natekui rar nitim rise di brequne ni temi rar mune oghi rar mat yumbo muqond, di ninde dobu maru.