21
Jisas king kin pugri Jerusalem nar no
Mak 11:1-11; Luk 19:28-40; Jon 12:12-19
Muq ni Jerusalem tumo mondo di ni tiqe Betpage tende mondo. Di ni nyumo oliv yemu kin rand qunambe tende yemu, di Jisas nikin wute temi yeri nindim pre tiqi nundom mo, di simbe nindim nari, “Nungoqi tequ tiqe tumo te yequ kin tende wo. Nungoqi tiqe te ningg warne wondo di donki ire wuq muaw pu wo ane tende yeru wuqond ye. Sare bure wand di teri wutari nge nde wandi. Wuti iri nungoqi segi puq nunduq, nungoqi simbe wundig wari, ‘Yumbui ni yembe rise.’ Puq wand di ni brequne ngiq nand di wutari wandi ye.”
Yumbo ur ren kin ruwi kin asi propet iri ni simbe nand kin ane tuquine. Ni nari, “Wand ven wute Jerusalem kin simbe ndiny, ‘Wuqond, nungoqi king nungoqi nde nandi. Ni nandi kin wuti nyamb segi kin pugri, donki pe nas di nandi, di donki wo pe nandi’.” [Sek 9:9]
Jisas nikin wute mo, di Jisas nari kin pugrine puq men. Di ni temi donki kumo di wo ane mitari mandi, chongo dobui donki wam mawo pre, Jisas newo nas. Wute nganye buagi nikin chongo dobui ngimne ruwo ruwo rire ruso di ninge nyumo muange ngimne ruwo rise. Wute ninge ye ruwo, ninge Jisas nde dobu ruwi, quan buagine pugri riri,
“Devit ningg kuqo Hosana puq wundig. God nu wuti Yumbui nde nyamb pe nandi kin nen yuwon wang. Yumbui wam nganye nas kin ni nyamb wundivi viyo.” [Sng 118:25-26]
10 Jisas ni Jerusalem nar no, wute buagi tiqe yumbui tende ris kin ni puyene rind, ni kin kin pengu rind riri, “Wuti nen tughe?”
11 Di wute buagi riri, “Wuti nen propet iri, Jisas puq mindig kin, tiqe Nasaret Galili opu kin.”
Jisas wute God ningg baj pe maket muaq kin te bub nare mo
Mak 11:15-19; Luk 19:45-48; Jon 2:13-25
12 Di Jisas ni God ningg baj imb wabe nar no, di wute God ningg baj pe yumbo wong mand di maket muaq kin te bub nare mo. Wute ninge mas wet bidi kantri aye kin materi di ni mingg wet bidi te oyi mem. Di Jisas nandi wute men ni tebol te groq nindim ruso, di wute wapi mabri mawo mas wong mand kin ni mas kin komboiq te pombri nipim ruso. 13 Ni simbe nindim nari, “God ningg wand rise kin buk pe God pugri puq nand, ‘Nge ningg baj te wute nge ane wand ye baj puq munduw ye.’ Pudi nungoqi wute nyungu kin suqo mo ye sunyi kin pugri puq wew.” [Ais 56:7; Jer 7:11]
14 Di wute rar rit segi kin di wute nyinge brequ kin ritari rindi God ningg baj pe, di Jisas ni sabi nindiny oghi. 15 Pudi prist mingg yumbui di wute Moses ningg lo wute bei meny kin ni yumbo ur oghi ye Jisas yembe nindiny kin te muqond, di wokuandi God ningg baj pe pugri riri, “Nungoqi Devit ningg kuqo Hosana puq wundig!” Pugri bu ni Jisas ningg ker mawo, 16 di ni simbe mindig mari, “Nu kutungu wo ren pughe puq rind?”
Di Jisas oyi nindim nari, “Nge kutungu ye! Nungoqi God ningg buk te wundoq segi bri? God ningg buk pugri puq wund wuri, ‘Wokuandi di wo kumo miny reny riq kin nikin mim pe Yumbui nyamb rindivi viyo’.” [Sng 8:3]
17 Di Jisas ni si nare, tiqe ire Betani puq munduw kin tende no, bur ire te nas.
Jisas ni nyumo fig ningg nari ni yi namb segi
Mak 11:12-14,20-26
18 Burane Jisas mune Jerusalem no, ni no no ngimi mir gureg. 19 Di ni nyumo fig ngim qunambe yenu nuqoind, be ni nondo tumo nuqond di fig yi segi, raqene rise. Di ni nyumo te ningg nari, “Nunde gidaqi pe yi mune riyi segi ye!” Di nyumo fig te brequne quari namb. 20 Jisas nikin wute te muqond, ni nei kumo mamb mari, “Pughe gri ate nyumo fig nen brequne quari namb?” 21 Di Jisas oyi nindim nari, “Nge nganyene nganye simbe guduq, nungoqi Yumbui nei wumbig di nungoqi nei tevi tevi vise segi, tedi nge nyumo fig puq geg kin pugrine nungoqi mune puq wen ye tuqui. Di ren ne segi, pudi nungoqi rand nen ningg wari, ‘Nu yo gherim pe ir yaghe,’
tedi yumbo nungoqi wari kin pugrine puq ren. 22 Nungoqi Yumbui nei wumbig, tedi yumbo pughe kin ningg ni pengu wundig di nungoqi wateri.”
Jisas pengu mindig ni gre muai pu nateri
Mak 11:27-33; Luk 20:1-8
23 Di Jisas ni God ningg baj kin imb pe nar no, wute wand bei neny neny yenu, prist mingg yumbui di quayi kiyi ane mandi ni muqoind di mari, “Nu beghi simbe ndug, nu gre pughe ye pe yumbo ren yembe gudiny? Tughe nu ngiq nunduw bu nu yembe ren guad?”
24 Jisas oyi nindim nari, “Muq nge oyi mune pengu ire nungoqi pengu guduq, di nungoqi nge simbe wundigh tedi nge oyi simbe guduq tughe nge ngiq nindigh bu nge yembe ren gad. 25 Jon ni tughe nde gre nateri di ni wute wuye nap? God nde pu nateri o wute nde pu nateri.”
Di ni kin kin wand mand mari, “Beghi pari God nde pu nateri, tedi ni beghi ningg nari, ‘Pughe kin ningg nungoqi Jon ningg wand te wutungu di nganyene puq wand segi?’ 26 Pudi beghi pari, ‘Wute nde,’ tedi beghi wute buagi te wune bibiny. Te pugri wute buagi riri Jon ni propet iri.” 27 Te ningg di ni oyi mand kin mari, “Beghi nei bab segi.”
Jisas nari, “Nge mune pugrine, nge tughe nde gre pe yumbo ren yembe gidiny kin te nungoqi simbe guduq segi.”
Wo temi kin kopuqu wand
28 “Nungoqi pughe gri nei wamb? Wuti iri ni quayi wo temi mas, di ni no wo kiseyu te simbe nindig nari, ‘Nge wo, nu muq yo wain wuny mbe yembe ghand.’ 29 Di ni oyi nand nari, ‘Nge ko yambu kari.’ Pudi dobu pu ni nei nare nitinde di ni no. 30 Di kiyi ni no wo kiqam nde te mune pugrine puq nen, di oyi nand nari, ‘Yumbui, nge ko ye.’ Pudi ni no segi. 31 Nungoqi pughe gri nei wamb, wo pughe ye bu kiyi ningg wand nutungu?”
Ni mari, “Ni wo kiseyu.”
Jisas ni wute te simbe nindim nari, “Nge nganyene nganye nungoqi simbe guduq, wute takis materi kin di ngimne nyumbueg ane ni ye ruwo God nde si nambu ris di nungoqi oyi dobu waru. 32 Jon ni nandi kin ngim tuquine ye bei neuq, pudi nungoqi ni wand te wutungu segi. Pudi wute takis materi kin di ngimne nyumbueg ane ni ningg wand rutungu. Di muq nungoqi ren wuqond, pudi nungoqi nei ware witinde di ni ningg wand wutungu segi.”
Wute wain wuny mbe yembe mand kin kopuqu wand
Mak 12:1-12; Luk 20:9-19
33 “Nungoqi kopuqu wand aye ven mune wutungu. Wuti iri ni wain wuny ire yembe nindiny. Ni undaw nipiq, wain yembe mindig kin sunyi ire tende wabe gri ngamo nuaq, di baj dobui wute mas wuny yeng muany kin iri tende yembe nindig. Ni pre nand di wute aye nem di ni ber manyine wong maind maind mas, di ni wonji tiqe aye pe no. 34 Wain yi uri mand kin tende puayi ni yembe ye wute ninge tiqi nundom mo, wute ni wuny yeng muany kin te muqond di wain yi ninge map. 35 Pudi wute wuny yeng muany kin ni yembe ye te iri pug mindig, iri mi nati, di iri wet memirang. 36 Muq ni wute yembe ye aye mune tiqi nundom mo, asi kin quan segi muq quan nganye. Di ni mune pugrine puq mem. 37 Tende dobu nikin wo nganye tiqi nundog ninde no, ni nari, ‘Ni nge wo ningg wand mutungu ye.’ 38 Pudi wuny yeng muany kin ni wo te muqoind, ni kin kin wand wand mare mari, ‘Wuti nen ei ni kiyi ningg yumbo yumbo buagi nateri ye. Beghi pi nati, ei ni ningg yumbo yumbo te beghi oyi pateri.’ 39 Pugri bu ni mait nase, mitanyi mo wuny dabo memeri nar no di mi nati. 40 Nungoqi pughe gri nei wamb? Wuny kiyi nandi di wute wuny yeng muany kin pughe sin bri nem?”
41 Ni oyi mindig mari, “Ni wute brequ kin te suquan moyi gri ni mati, di wain wuny te wute aye nem yeng muany, di otiwo mir rise uri rind kin tende puayi di ni mir materi wuny kiyi meng rir.”
42 Jisas ni oyi nindim nari, “Nungoqi God ningg wand buk pe vise kin ven wuqond segi bri? Wand ven te:
‘Wet te asi wute baj yembe mand ye mari brequ di kring maip no kin wet te muq baj mingine nas di baj nare. Yumbui ni ren kin puq nen di beghi nde rar pe yuwon nganye.’ [Sng 118:22,23]
43 “Pugri bu nge nungoqi simbe guduq, nungoqi God nde si nambu yequ kin te ningg God ni segi puq nunduq, di ni oyi wute aye ni wand rutungu kin te ngiq nindiny. 44 Di wuti tughe ni wam pu ir ni naghe wet pe yenu, tedi ni bir nas puch puch yenu. Pudi wet oyi ir ni wuti dang naind, tedi wuti te binye nase.”
45 Prist mingg yumbui di Parisi ane ni kopuqu wand ven mutungu, ni nei mamb Jisas ni mingg bu simbe nand. 46 Ni mait nase ningg nei mamb, pudi ni wute buagi wune mimbiny. Te pugri wute ni riri Jisas ni propet iri.