12
Okoha꞉ Talona Hegeloeno Komo
Mak 2.23-28; Luk 6.1-5
Yu tawakalubino eta okoha꞉ talona hegelalo Ya꞉suti ebe ta꞉matapa꞉go kona pali ipuwado petolamiya꞉, ba꞉bene baa꞉ kape komote ebe ta꞉matapa꞉tamo da꞉piya꞉, iba꞉te kona nahama꞉ kapiyakapiya kubakubadopo ba꞉bo newakalamiya꞉. Komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉be komo umiti Ya꞉sutamo na꞉ga꞉luya꞉, “Numa꞉, amia꞉no ta꞉matapa꞉te okoha꞉ talona hegela badikanalita.”
Ba꞉bene Ya꞉suti tabo ba huiya na꞉goiya꞉, “Wadiyala Godote ebeno Bukamo da꞉miya꞉tiya꞉, la꞉ ba꞉be komo nemalagidolala꞉. Da꞉ibiditamo kuba tete da꞉piya꞉, ebete ebeno wapata꞉lamepa꞉go baa꞉ma꞉ da꞉kapemitiya꞉, ba꞉bene ebete bada komo kododiya꞉? Ebete Godokono Genamamo nodolote, ba꞉be Genamoeno okopa꞉te Godotamo da꞉miya꞉tenakui ba꞉be talona baa꞉ ebete ebeno wapata꞉lamepa꞉go a꞉nenahuya꞉. Ba꞉be komo ipuwalo iba꞉te aeno tutumu tabo adikanaliya꞉, mabu tutumu tabote a biya꞉tua꞉mena a hiliyonomate ba꞉be baa꞉ naha talonala, Godotamo hawa꞉goeno ikamehopa꞉te ha꞉kiya nahanaka. Huiyatiya numa꞉la꞉, Da꞉ibidia꞉te da꞉nahuya꞉ Godote ba꞉be komo kubama꞉ kagoiya꞉ha꞉. Ba꞉gala Godote ebeno Bukamo Moseseko ipuwado da꞉miya꞉tiya꞉, ba꞉moe eta komo nemalagidolala꞉. Puya꞉te ebetamo hawa꞉goeno ikamehopima꞉ deda꞉hana, iba꞉te okoha꞉ talona hegelalo ebe adikumino genamalo oko dowatihonaka, ba꞉ba tetelo iba꞉te ba꞉be talona hegela dadikanalenaka huiyatiya Godote ba꞉be komo modoboma꞉ goena.
“Ba꞉bema꞉ nale la꞉tamo goemo, Godoko Adikumino Genamoeno talona hibilo bitana, huiyatiya nagodolo ditana ba꞉be talonoeno helote komo hiya꞉hiya꞉ talonoeno helo na꞉gogolena. Godote ebeno Bukalo na꞉goena, ‘La꞉ natamo hawa꞉goeno ilina dito akapikanama꞉la꞉, na ubihinola, huiyatiya na ubila la꞉eno tepo ipuwalo malemale komo umi.’ La꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉moe taboeno ipuwa niya꞉tawahotale, na ta꞉mahenepa꞉te tuputupu komo ba ododi la꞉ ibi kubapima꞉ ba꞉ka꞉ga꞉lana꞉, mabu hibila, na Tawakalubino Naniwiti okoha꞉ talona hegela namutudawama꞉ eda꞉namo.”
Ya꞉suti Kokoto Hapu Hoeme Dubu Da꞉hiduimiya꞉
Mak 3.1-6; Luk 6.6-11
Ba꞉bene Ya꞉suti ibi miya꞉palete ibino baidi ibubulamehole genamamo da꞉nodoluya꞉, 10 kokoto hapu hoeme dubuti ba꞉bolo na꞉lutiya꞉. Komo Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ba꞉bolo da꞉pola꞉nuya꞉, ibi ubila Ya꞉suku kubadawama꞉ koga꞉lama꞉, ba꞉bema꞉ iba꞉te ebe nalatediya꞉, “Okoha꞉ talona hegelalo temetema꞉godawa hiduimima꞉ talona ba꞉kitana?”
11 Ba꞉bene Ya꞉suti iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Amia꞉no sipi-goete talona hegelalo haka gugamo da꞉negamene, ama꞉ tiyolo ebe nowalubiti konuluhukutima꞉na꞉ta, aba꞉ hibila꞉ka꞉? 12 La꞉ ba꞉moe komo iya꞉tawahala, sipi-goeno ka꞉ka꞉ komote koma꞉ keda꞉naha꞉ huiyatiya lumagino ka꞉ka꞉ ba꞉ ko komonomola. Ba꞉bema꞉ aeno tutumu tabote talona kihatea꞉menaha꞉ okoha꞉ talona hegelalo hidohido komo ododilima꞉.” 13 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti kokoto hapu hoeme dubutamo na꞉goiya꞉, “Amia꞉no kokoto na꞉hogamina,” ba꞉bene ebete kokoto da꞉hogaminuya꞉ ebeno kokotote ba꞉bo hiduya꞉, hapulu hidoeno ditama꞉nuya꞉ ba꞉ba ka꞉na. 14 Ba꞉be mabuma꞉ Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te maubahago tolamete tabo ba꞉bo nega꞉luya꞉ Ya꞉suku kanakapumima꞉.
Godote Ebeno Gudu Ya꞉suku Hido Okodawama꞉ Da꞉ka꞉miya꞉
15 Ba꞉ba tetelo Ya꞉suti Pa꞉lisi kapiyuimipino kuba nopo iya꞉tawate ebete ba꞉be haba miya꞉pate ba꞉ dito tuya꞉, ba꞉bene tawakalubi hiliyonomate ebeno komo umiti ebe ba꞉bo ta꞉matuya꞉. Ibi ipuwalo puya꞉te temetema꞉go da꞉pola꞉nuya꞉ Ya꞉suti ibi hiliyonomo hiduilamete, 16 ibi ba꞉ma ka꞉na kiyahalamiya꞉, “La꞉ naeno komoma꞉ tawakalubi akakiyalama꞉la꞉!” 17 Ba꞉bema꞉ Ya꞉sukunu ododi ipuwalo Godokono ukui hawakalimidawa Aisayate da꞉goiya꞉, ba꞉be taboeno hibi komote uluhukuya꞉. Ya꞉lo tetelo ebeno tabo olamagi ipuwalo Godote ba꞉ma ka꞉na goiya꞉,
 
18 “Ba꞉moe ba꞉ naeno hido Okodawala,
nale ebe dopamo a꞉ka꞉miya꞉mo.
Nale ebe malemalelo ba emalagidolona
ebetamo koamo na꞉kalakalanamo,
ba꞉bema꞉ nale naeno Hido-talona Gobogobo
ebe hunamo noemete,
ba꞉bene ebete hiya꞉hiya꞉ hopo tawakaluba꞉tamo
ibino ka꞉ka꞉ mula꞉lelame komoma꞉
tabo kolamagima꞉ne.
 
19 “Ba꞉moe Okodawate olowabeletihui komo a꞉kiya꞉tawale,
ebete naeno tabo ba olamagi a꞉kagaa꞉tepahamene,
ba꞉gala tawakalubino holoholo hapulu
ebete tabo madodo hunamo a꞉kadipata꞉mene.
20 Puya꞉te heloha꞉ma꞉ deda꞉hana
ebete iba꞉tamo malemala꞉go kotoma꞉ne,
ba꞉ba ka꞉na ebete balibali pudu
dito a꞉kadikanala꞉mene,
ba꞉gala wuiki aloeno powa deha꞉potoma꞉ deda꞉na
ebete dito a꞉kaha꞉guma꞉mene.
 
“Ba꞉ hibila, naeno Okodawate
hidohido komo ba ododili
Tuputupu Emede komote Kuboeno
wato kikipo kolawema꞉ne,
21 ba꞉bema꞉ hopo hiliyonomoeno tawakaluba꞉te
ba꞉moe naeno Okodawoeno pe komo belatimina.”
Ya꞉suku Ba꞉gala Biyesibuluku*Biyesibuluku ba꞉ Saitanakono eta nopodawala, ebete Yu tawakalubino hopolo Saitanakono hopodawama꞉ eda꞉nami, atumu Tabo tawakalubino hopolo Galega꞉ko bemedena. Ibino Komo
Mak 3.20-30; Luk 11.14-23; 12.10
22 Ba꞉ba tetelo komo tawakaluba꞉te eta dubu Ya꞉sutamo magatuya꞉, ba꞉be dubuti tabo kolamaginakuiha꞉ ba꞉gala ebe baidi tamihomela, mabu ebe kuba gobogobagoenola. Ba꞉bene Ya꞉suti ebe da꞉hiduimiya꞉, ebete tabo olamagi tupuimiti baidi ba꞉bo a꞉la꞉minaliya꞉. 23 Ba꞉bema꞉ hiliyonomo tawakaluba꞉te ba hanohanohuta na꞉ga꞉lutiya꞉, “Diyala, ba꞉moe dubu Ya꞉suku da꞉ Da꞉ibidikono hogo Kelisotela꞉!” 24 Huiyatiya Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉te ibino tabo uliti na꞉ga꞉luya꞉, “Ao, ebete kubakuba gobogoboeno Kodawa Biyesibulukunu heloamo oelamenako, Godokono heloamoha꞉!”
25 Ba꞉bema꞉ Ya꞉suti ibino kuba ukui iya꞉tawate iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Numa꞉la꞉, haba kapiya tawakaluba꞉te tetedo dadikanalemena꞉ ba꞉be habate kokubama꞉ne, ba꞉gala genama kapiya tawakaluba꞉te tetedo dadikanalemena꞉ ba꞉be genamanapa꞉te a꞉kemedenamena꞉, ibino genamate ba꞉ atumu kakakubama꞉ne. 26 Ba꞉bema꞉ Saitanakono ukui ba꞉ma ka꞉nala, ebete ebeno kubakuba gobogobo tawakaluba꞉godone a꞉koelama꞉le, mabu ebete ba꞉ba ka꞉na dewagelemene ebeno oko owati helote kowiboma꞉ne. 27 La꞉le naeno komoma꞉ na꞉ga꞉lamata, ‘Ebete kubakuba gobogobo Biyesibulukunu heloamo oelamenako.’ Ba꞉be tabo da꞉ga꞉lama hibila꞉ka꞉? Ao, hibiha꞉. La꞉eno kapiyuimipa꞉te kubakuba gobogobo doelamenaka, ba꞉be helo iba꞉tamo pote kikalamenako? Ba꞉ Godotela, Saitanateha꞉! Ba꞉bema꞉ la꞉eno kapiyuimipino hido ododi komote la꞉eno kuba ukui behawakalimina. 28 Ba꞉moe komo ba꞉ hibila, nale kubakuba gobogobo Godokono Gobogoboeno heloamo oelamenakomo, ba꞉bema꞉ wadiyala la꞉ ba꞉moe komone kiya꞉tawahama꞉nemata, Godokono Ko Gawadubu tetete la꞉tamo ba꞉ a꞉pe.
29 “Numa꞉la꞉, Saitanako ba꞉ eta helo dubu keba ka꞉nala꞉ka꞉ ba꞉ba ka꞉nala, ba꞉gala ebete pilolo duwatiya꞉ ba꞉bi tawakalubi ba꞉ ebeno genamoeno ilinala. Ba꞉bema꞉ tawakaluba꞉te ba꞉mako helo dubuino genamamo ogomote ebeno ilina uwatemema꞉ ubi dihatemena꞉, iba꞉te dopamo ebe hala꞉mo matuhumihote ba꞉bene ebeno ilina ba꞉bo kuwatemema꞉na꞉.
30 “Ba꞉ hibila, kebe lumagiti na owalubinihino ebete naeno alaholodawama꞉ eda꞉na, ba꞉ma ka꞉na ebete tawakalubi kapiya baha꞉mo magahelema꞉ nago oko owatihino huiyatiya ibi hiya꞉hiya꞉ oelamenako. 31 Ba꞉bema꞉ nale la꞉ begoelamemata, tawakalubino hiya꞉hiya꞉ hiliyonomo kuba komo Godote egebolelamete adodohole iya꞉tawala, ba꞉gala kebe lumagiti Godoko ubiha꞉ma꞉ da꞉goemene, ba꞉be kuba tabo komo Godote egebolemete kadodomema꞉ne. Huiyatiya kebe lumagiti Godokono Gobogoboeno ododi komoma꞉ kubama꞉ da꞉goemene, Godote ba꞉be kuba egebolemete a꞉kadodoma꞉mene. 32 Ba꞉bema꞉ kebe lumagiti Tawakalubino Naniwino komoma꞉ duhimi tabo dolamagimini, Godote ebeno kuba egeboleme iya꞉tawala, huiyatiya kebe lumagiti Godokono Gobogoboeno oko owati komoma꞉ duhimi tabo dolamagimini, Godote ba꞉be kuba egebolemete a꞉kadodomenamene, emedena emedena tetelo ebeno kubate bitanamene.”
Keha Ba꞉gala Ebeno Gao
Luk 6.43-45
33 Ya꞉suti tabo moga꞉melo gala na꞉kagoiya꞉, “Naeno gao keba ka꞉nala꞉ka꞉? La꞉ keha hidoma꞉ da꞉ga꞉lanakoma ba꞉be kehoeno gao ba꞉ hidohidoenola, huiyatiya la꞉ eta keha kubama꞉ da꞉ga꞉lanakoma ba꞉be kehoeno gao ba꞉ kubakubala. Iyo, ba꞉ hibila, la꞉ hiya꞉hiya꞉ kehoeno gao ibino holoholamo dulamema la꞉ ba꞉bo kiya꞉tawahama꞉nemata ibi ipuwalo kebe gaote nahama꞉ hidohidoma꞉ keda꞉hana. 34 Pa꞉lisi kapiyuimipa꞉la꞉, la꞉ ba꞉ bu kalulata! La꞉eno tepo ipuwa kubanomoma꞉ ba eda꞉hana hido tabo keba ka꞉na na꞉ka꞉ga꞉loma? Gabohenola! Mabu lumagino tepo ipuwalo kebe komate ka꞉pola꞉na, ba꞉ ba꞉bi komate ebeno tabo olamagi komodo kopikulima꞉na꞉. 35 Ba꞉bema꞉ hido lumagiti ebeno tepo ipuwane hidohido komo buluhukulatelenakomene, huiyatiya kuba lumagino tepo ipuwalo kuba komate pola꞉na, ba꞉bema꞉ ebegodone kuba komate ba꞉pikulinakomena꞉.
36 “Na la꞉tamo na꞉goemo, tawakaluba꞉te ibino hiya꞉hiya꞉ kuba tabo dolamagiminaka, ba꞉bi kuba tabo mabuma꞉ iba꞉te Godokono Ko Hegelalo ebeno dopo hapuamo konikulima꞉na꞉, ba꞉bene ebete ibino hiliyonomo komo ba anagilamelelame iba꞉tamo huiya dikalamemene, ibi ipuwalo eta lumagiti ebe duhimima꞉ eta tabo a꞉kagaa꞉mene. 37 Ba꞉bema꞉ ama꞉ hidamo! Ama꞉le kebe hiya꞉hiya꞉ tabo dolamaginaka, galane tetelo Godote ba꞉bi hiliyonomo tabo ba anagilameleme, ebete ama꞉ tuputupudawama꞉ da꞉ goemene o ama꞉ kubadawama꞉ da꞉ ka꞉mimitamena꞉.”
Pa꞉lisi Kapiyuimipa꞉te Hanohano Komo Umima꞉ Ya꞉suku Da꞉ga꞉lamiya꞉
Mak 8.11-12; Luk 11.29-32
38 Ba꞉bene komo Pa꞉lisi kapiyuimipi ba꞉gala Godokono Tutumu iya꞉tulamepi iba꞉te Ya꞉suku na꞉ga꞉lamiya꞉, “Iya꞉tulamedawa, a ubila ama꞉godolo eta hanohano komo umima꞉.”
39 Ya꞉suti tabo ba huiya iba꞉tamo na꞉goiya꞉, “Kuba ododilipi ba꞉gala hibima꞉ midiha꞉pi, iba꞉te ubi konomola Godokono helo hawakalimino hanohano komo kumima꞉, huiyatiya Godote eta komo a꞉kahawakalima꞉mene. Ba꞉ hibila, ebete ebeno ukui hawakalimidawa Yaonako ipuwado da꞉hawakalimiya꞉, ba꞉be hanohano komo kapiya la꞉tamo ikalamiya꞉ta. 40 Numa꞉la꞉, Yaonate hegela netewa-kapiya ba꞉gala du netewa-kapiya ko dahoeno tepo ipuwalo lutiya꞉, ba꞉bema꞉ ba꞉be atu gabodo Tawakalubino Naniwiti hegela netewa-kapiya ba꞉gala du netewa-kapiya bobo ipuwalo kolutama꞉ne. 41 Ba꞉gala eta komo. Godote tawakalubino komo danagilamelelamemene, ba꞉be Ko Hegelalo Niniba habanapa꞉te mahila꞉halete la꞉ Yu tawakalubi kubapima꞉ koka꞉lamima꞉na꞉ta, mabu ba꞉bi Yuha꞉ tawakaluba꞉te Yaonakono tabo duliya꞉ iba꞉te ibino kubane Godotamo ohobiliya꞉. Ba꞉ba tetelo ibi ubila Godokono tabo Yaonagodone lawe, huiyatiya la꞉ tetelo Godote Tawakalubino Naniwino komo la꞉tamo ba hawakalimina, la꞉ ba꞉be komo ubihinola. La꞉ numa꞉la꞉, Tawakalubino Naniwino helote Yaonakono helo na꞉gogolona!
42 “Ba꞉gala Godokono Ko Hegelalo Siba hoponapi Ko Gawa Kamenate mahigate la꞉ atumu kubapima꞉ koka꞉lamima꞉na꞉ta, mabu ba꞉be Yuha꞉ kamenate muhulu hoponomone piya꞉ Isalaela hopamo Ko Gawadubu Solomonokono mulu tabo kopulihoma꞉. Ba꞉ba tetelo ebe ubila Godokono mulu Solomonogodone lawe, huiyatiya la꞉ tetelo Godote Tawakalubino Naniwino komo la꞉tamo ba hawakalimina, la꞉ ba꞉be komo ubihinola. Ba꞉ hibila, Tawakalubino Naniwino muluti Solomonokono mulu na꞉gogolona!”
Kuba Gobogobote Lumagitamo Gala Da꞉kapemene Ba꞉be Komo
Luk 11.24-26
43 Ba꞉bene Ya꞉suti na꞉goiya꞉, “Kuba gobogobote eta lumagigodone duluhukumini, ba꞉ba tetelo ebete gagale hopamo tote eta emede bahi kohowadinatoma꞉ne. Huiyatiya ebete hido emede bahi numihino 44 ebe ha꞉kiya ebetamo kogoema꞉ne, ‘Nale da꞉miya꞉puimo ba꞉be atu emede baha꞉mo gala kakatoma꞉nemo.’ Ebete gala kapete ba꞉be emede genamalo etate emedenaheno, hidamo moda꞉midala ba꞉gala ilina hidamo miya꞉tela, ebete ba꞉be genama ba꞉ba ka꞉na kakapumima꞉ne. 45 Ba꞉bene ebete gala katote komo sa꞉ba꞉ni kuba gobogobo kanadabuiliti kakamagahelema꞉ne, iba꞉te ba꞉be genamamo a꞉pa꞉la꞉hate ba꞉bolo kemedehonama꞉. Numa꞉la꞉, galane da꞉pelamemena꞉ ba꞉bi kuba gobogobate koko kuba ba꞉pododilinakomena꞉, dopamo demedenami ba꞉be kapiya kuba gobogoboeno emede huiyaha꞉. O ba꞉be lumagi niliya! Ebe dopamo nanekela꞉mo kubadopola, huiyatiya ba꞉ma tetelo ebete ba꞉ kubanomoma꞉ eda꞉. Ba꞉bema꞉ ba꞉ma teteno kubakuba tawakaluba꞉la꞉, la꞉ hidamo, mabu la꞉ ba꞉ ba꞉ma ka꞉na kewagelema꞉nemata!”
Ya꞉sukunu Menoko Ba꞉gala Ebeno Ekaki
Mak 3.31-35; Luk 8.19-21
46 Ya꞉suti tawakaluba꞉tamo tabo ba olamagita, ebeno menoko ba꞉gala ekaki iba꞉te pelamete genama tamelo pela꞉mota꞉hanuya꞉ eba꞉go tabo kopega꞉lama꞉. 47 Ba꞉bema꞉ tawakalubi ipuwalo etate Ya꞉suku na꞉kiyamiya꞉, “Numa꞉, amia꞉no menoko ba꞉gala ekaki iba꞉te genama tamelo ba꞉pela꞉mota꞉hana. Ibi ubila ama꞉go tabo koga꞉lama꞉.”
48 Ya꞉suti ba꞉be lumagitamo na꞉huiyuya꞉, “Naeno menoko potela꞉ka꞉, ba꞉gala naeno ekaki puya꞉tela꞉ka꞉?” 49 Ba꞉bene Ya꞉suti ebe ta꞉matapi ebeno kokotamo mida꞉lamelo na꞉goiya꞉, “Ba꞉moi ba꞉ naeno menokobila ba꞉gala naeno ekakila, 50 mabu pote naeno Hunu Haboeno Nabiwino ubi komo dododimini, ba꞉be lumagi naeno menokola ba꞉gala naeno ekawila.”

*12:21: Biyesibuluku ba꞉ Saitanakono eta nopodawala, ebete Yu tawakalubino hopolo Saitanakono hopodawama꞉ eda꞉nami, atumu Tabo tawakalubino hopolo Galega꞉ko bemedena.