5
Ananaias Safaira yokore eadu
Oŋu eru gobuŋyoŋ, ŋi mo tinaine Ananaias ŋonuŋine tinaine Safaira yokoji gio moreŋyakunde mobe furiine banimiŋ ore ruabu. Ruabire furiine wareko ŋiji moneŋ mobeine iŋoyoŋunde sabareku bosoŋgame ŋonuŋineji oi mane foreko mobeine mo roru wareru aposol yoŋore meo ruaya.
Meyaŋuŋgo ruayayoŋ, Pitaji iŋi ojiya, “O Ananaias, go wamore Satan so igogande maŋgo pusega? Iŋoji maŋgo puseko goji esoigaru Moro Tiriine sinefuru eteru gakere morende moneŋ mobe sabareku sumuŋgage? Go ore rauine fukemeŋ, damaŋ oo oi gakere biŋe fukeya me? Gakere moreŋgo furiine babi furiine wareya, moneŋ oi gore biŋe fukeya me mata? Go wamore maŋgoo buŋo kiperu ya yo ege? Go buŋo ikoine miku oŋuine oo ŋiŋigo so eadu enobegeyoŋ, Anutu iŋoyoŋe eadu etege!”
Oŋu ojime buŋo oi maneru rondiŋgaru wakiru moreŋgo rakaru komeya. Oŋu komeko ŋiŋigo sosowo ore biŋeine maneru sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. Komeko ŋi jeŋoŋ yoŋoji waperu qoŋgbuŋine roru komoŋ garu koboru raru yaŋgabuŋ.
Aua yokaomo tariko ŋonuŋineji ya fukeya, oi so maneru wareya. Wareme Pitaji ŋonuŋine Safaira iŋi weu teya, “Ŋoko gio bobo moreŋ-ŋakuŋ mobeine furiine banimiŋ ore ruabire moneŋ wareya, oi ore so me mata? Oi najinde manebemiŋ!”
Weu teme iŋi bokirieya, “Moneŋ oi fofori ore so wareya.”
Oŋu bokirieme ojiya, “Ŋoko wamore maŋmoakoŋ eru Ofonde Moro Tiriine eadu etegobire? Mane, ŋoegoji komeko ŋiji roru raru yaŋgabi, yoŋoji mendi yo bombeŋgakabi fonuŋine manege. Yoŋoji go oŋuakoŋ komoŋ garu kobo garu ranimiŋ.” 10 Oŋu ojime oo akoŋ rondiŋgaru Pitare maŋfuŋgo rakaru komeya. Komeko ŋi jeŋoŋ yoŋoji waperu qoŋgbuŋine bofukeru roru koboru raru ŋoeinere qaŋaŋgo yaŋgabuŋ. 11 Yaŋ gabi maŋkekerisie kubu sosowo yoŋoji maneru waragabi biŋeine saueme sosowo maneru sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. Oŋu.
Aposol yoŋoji ŋiŋigo kokoine bobiaŋ yabebuŋ.
12 Oŋu ruabi Anuture usunji aposol dobe yabeko gio baku meyaŋuŋ ŋiŋigo paiyaŋuŋgo ruabi Anutuji soi mosi qoqowirie fuŋne fuŋne bako botuyaŋuŋgo kokoine fukeya. Ŋiŋigo Yesu manesiŋ gabuŋ, sosowo yoŋoji boji sorinde jokoroŋ maŋgo roperu kiŋ Solomonde kae jiŋo saraŋineo tumaŋgaru kubu moakoŋ fukeru gobuŋ.
13 Oŋu tumaŋgaru gokabi ŋiŋigo goineji kokoiyaŋuŋ maneru ruruine eru moji yoŋoreo so jikigaya. Oŋu matayoŋ, ŋiŋigo kubu yoŋoji araŋ kokoine ba yareku gobuŋ. 14 Oŋu tumaŋgaru gobuŋyoŋ, jibu ŋiŋigo boakoŋ yoŋoji kubuyaŋuŋ jikiga yareru gobuŋ. Ŋi eru ŋigo qokoine qokoine yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebi kubuyaŋunji sogueru saueya. 15 Aposol yoŋoji gio oŋu bakabi ŋiŋigo boakonji fiabuŋ. Oŋu fiabuŋ ore eru goineji jibe ŋiŋigo oga yaberu pepe gbaku koboru kadi qaŋaŋineo oŋuakoŋ ŋeŋe bobiaŋgaru moki ramegaru oo rua yaberu iŋi mibuŋ, “Pitaji wareru nodureiŋ, sasakoineji damaŋ oo yoŋoreone more paio ropeko fiana.”
16 Oŋuakoŋ taoŋ eru kae Jerusalem siti roregaru ŋeku ragobi, yoŋoreone ŋiŋigo kubu kokoineji poreru warebuŋ. Oŋu wareru ŋiŋigo jibe bayabeya eru gemoji noŋguŋ bayareru* Mutu oi iŋi: Gemoji miine moŋgame buŋo bokeru goga. bapeboriŋ eyarebuŋ, oi oga yaberu wareru wapebuŋ. Wapebi sosowo yoŋoji fiabuŋ. Oŋu.
Mimererenji aposol witi pigone oga yabeme wakibuŋ.
17 Oŋu eru gobi soriŋ gio siŋaŋ qoruineji eru iŋore ogopu Sadusi (Soriŋ giore yameŋyameŋ) pati kitiŋ gabuŋ, sosowo yoŋore maŋ rigaŋgame aari manebuŋ. 18 Aari maneeru aposol oga yaberu kiperu gawmande witi pigo rua yabebuŋ. 19 Rua yabebuŋyoŋ, ubu oo pebi Ofonde mimerereŋ moji witi pi mendiine mendiine roru oga yaberu sakibe wakiru iŋi yajiya, 20 “Maneniŋ, ŋoŋo raru boji soriŋgo roperu ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo dimaku gogo gariinere fuŋne sosowo totogo yajiniŋ.”
21 Oŋu yajime kae fureme boji soriŋgo roperu dimaku Biŋe buŋo qaji yarebuŋ. Oŋu dimaku qaji yarebi soriŋ gio siŋaŋ qoruine eru ogopuine kitiŋ gabuŋ, yoŋoji roperu soriŋ kaunsol kubu eru Israel minebobopuyaŋuŋ kepore yabebi moko tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru dimaku kambanti goine aposol oga yabeiŋ ore sore yabebi witi pigo rabuŋ. 22 Rabuŋyoŋ, oi oo so bofuke yaberu omaine kirieru sunduyaŋuŋ iŋi ruabuŋ, 23 “Niŋo fofori witi pigo roperu mendi sanaŋine kebi dimako ŋi joruyaŋuŋke yoŋoji mendi so dimabi ŋone yabegobeneŋ. Oi ŋone yabegobeneŋyoŋ, mendiine roru roperu oo ŋi mo so bofukegobeneŋ.”
24 Oŋu sunduyaŋuŋ ruabi sorinde sa siŋaŋ qoruine eru soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji buŋo oi maneru maŋyaŋuŋ jibugako mibuŋ, “Opopoŋ! Muŋambe oŋu fukeru jiki moke qoqopuse eko uruŋu egu fukena?” 25 Oŋu mibi moji waperu iŋi yajiya, “Maneniŋ, ŋi witi pigo rua yabebuŋ, yoŋoji boji soriŋgo dimaku ŋiŋigo Biŋe buŋo qaji yaregobi.” 26 Oŋu yajiko sorinde sa siŋaŋ qoruineji kambanti oga yabeme rabuŋ. Raru “Ŋiŋigoji ko bokeru egu nobenimiŋ,” miku kokoi maneru wiriine akoŋ boji soriŋgo roperu aposol oga yaberu warebuŋ.
27 Oŋu oga yaberu wareru soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋoo rua yabebi dimabi soriŋ gio siŋaŋ qoruineji iŋi weu yareya, 28 “Ŋoŋo Yesure tina miku buŋo mo so qaji yareinebi. Niŋoji oŋu miku agi sanaŋine rua ŋarebeŋyoŋ, buŋo ore foriine uruŋu fukeya? Ŋoŋoji jibu jikigaru Yesure binaŋ qaji yarebi Jerusalem siti sosowo saga nobe foreme gogobeneŋ. Eme ŋi oiji komeru dariine keseme ŋoŋoji iŋi nojiegobi, ‘Iŋore buŋoji Juda niŋore paio roperu pega.’ ”* Mat 27.25
29 Oŋu weu yareyayoŋ, Pita eru aposol goineji iŋi bokiriebuŋ, “Niŋoji ŋiŋigo ŋoŋore mimiti reŋgakimiŋ ore eru Anuture buŋo odurebeneŋ so sagaiŋ. Mata! 30 Anutuji noŋunde apa ŋasopure ofoŋ fukega. Ŋoŋo Yesu yo ombuineo gbedigaru qabi komeyayoŋ, Anutuji oi bogboreme pakereya. 31 Anutuji oi kegboreru ogagaru roperu iŋoyoŋunde me furoineo ruame ŋega. Paibe ŋeko Anutuji agiburaŋnoŋuŋ boke noreiŋgo ore igodoŋgame Ofoŋnoŋuŋ eru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukega. Oŋuine fukeru Israel kufufuŋ qowirie nobeko maŋnoŋuŋ kerisiekimiŋ ore manega. 32 Niŋo ya oi ŋoneru buŋo sosowo oi kitiŋgaku miku munaŋ mogeine fukeru dimagobeneŋ. Moro Tiriineji oŋuakoŋ buŋo oi kitiŋgaku miega. Anutuji Moro Tiriine ŋiŋigo miine reŋgateegobi, yoŋore maŋgo ruaru biŋe qa yarega.”
33 Pitaji buŋo oŋu bokirieme soriŋ kaunsol kubu yoŋoji manebi maŋyaŋuŋ siqoji keketi oŋu ketigaya. Ketigako maŋyaŋuŋ jo jako aposol yabebi komenimiŋ ore manebuŋ. Oŋu.
Gamalielji ogopuine mi bomunaŋ yabeya.
34 Oŋu manebuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) ŋi mo tinaine Gamaliel iŋoji soriŋ kaunsol kubu yoŋore botugo ŋeya. Iŋoji Kadi buŋore qaqaji ŋi goko ŋiŋigo sosowo araŋ ba tebi mineboboyaŋuŋ fukeya. Oŋu fukeru pakereru aposol oga yabebi sakibe rakaru kokiine mo odiganimiŋ ore mitigaya.
35 Oŋu mitigako rakabi minebobo ogopuine iŋi yajiya, “Israel ŋipune, ŋoŋo ŋi yo uruŋu eyarenobuŋ, ore eru fiine akoŋ kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ-ŋaŋuŋ einebi. 36 Rone yukube ŋi mo tinaine Teudas iŋoji pakereru ‘Nonji soguneŋaŋuŋ fukego,’ miko muŋambe gosa goine tariko gogobeneŋ. Teudasji oŋu miko ŋi 400 ore so iŋoke jikigaru kikipe eku gobuŋyoŋ, moji oi qame komeko goineji ŋipuine qotike tebuŋ, oi bapakare yabebi totiekabi rowareyaŋunji jaŋgaru matae foreya.
37 “Iŋore ŋadio Galili ŋi mo tinaine Judas fukeya. Iŋoji takis roninde ŋiŋigo tinayaŋuŋ quraŋgaru burugabuŋ, (sensus) damaŋ oo fukeya. Fukeru ŋiŋigo kepore yaberu bomunaŋ yabeya oyowo enimiŋ ore ogo babapipuine fukebuŋ. Oŋu fukebuŋyoŋ, oi oŋuakoŋ qabi komeko eru ogopuine qotike tebuŋ, goineji oi igodoŋgabi kokoi maneru totiebuŋ. 38 Oŋu fukeko nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo ŋi yo yoŋore sakio ya kosa so einebi. Yoŋoji gio yo babi roware fukega, oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore mamane buruyaŋuŋ akoŋ fukega ine, oi jibugaru jaŋgaru mataeiŋ. Ore eru oi boke yabebi wakinimiŋ. 39 Oi mataeiŋyoŋ, Anuture mamane buruone fukena ine, ŋoŋoji roware oi kipeiŋgo ore embimbiŋganimiŋ. Ŋoŋo Anutu iŋoyoŋe igogaru kiso eteru egu gonimiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne oŋuine egu bofukenimiŋ ore kokoiŋaŋuŋ maneru sisiŋaŋ-ŋaŋuŋ einebi.”
40 Gamalielji oŋu yajime kajeqouŋ buŋoine roru sabareku boyobebuŋ. Oi boyoberu aposol rua yabebi wapebi kambantire mibi ŋoru yabebuŋ. Ŋoru yabebi soriŋ kaunsol kubu yoŋoji aposol oi Yesure tina miku buŋo mo jikigaru egu miniminde agi sanaŋine rua yareru “Wakiru raniŋ,” mibuŋ.
41 Oŋu mibi soriŋ kaunsol kubu bokeru rabuŋ. Kadio raru iŋi mibuŋ, “Yesure tinare eru tinabiŋenoŋuŋ oŋu bojibugagobi, oi Anutuji manega. Iŋoji niŋo joiserereŋ oŋuine manekiminde so maneru ŋone nobeko soine sagaga.” Oŋu miku maŋyaŋunji ore eru fiame jeriebuŋ. 42 Jerieru gio jikigaru baku una so boji soriŋgo ropebi eru piine piine oo raru Biŋe buŋo qaji yareru gobuŋ. Yesuji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega, yoŋoji ore Bobiaŋ Biŋeine miku oo ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru gobuŋ. Oŋu.

*5:16: Mutu oi iŋi: Gemoji miine moŋgame buŋo bokeru goga.

*5:28: Mat 27.25