27
Yesu ogaru Pailotre meo ruabuŋ.
Mak 15.1; Luk 23.1-2; Jon 18.28-32
Kae fufurere akoŋ soriŋ gio siŋaŋ sosowo eru kantrire minebobo (70) yoŋoji tumaŋgaru Yesu qabi komeinde buŋo mimane ebuŋ. Mimane ebi tariko Yesu kiperu ogaru Rom gawana Pailotre meo ruabuŋ. Oŋu.
Judasji ubeine bobogaya.
Apo 1.18-19
Yesu qabi komeinde buŋo mitaribi Judas babae bateya, iŋoji oi maneru mane sembeaku silwa moneŋ koruŋ 30 otebuŋ, oi roru soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoreo raru bokirie yareru iŋi yajiya, * Apo 1.18-19 “Nonji agiburaŋ eku ŋi bakaine tomiri oi babae batebe qabi komeiŋ.” Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji iŋi ojibuŋ, “Oi niŋore ya mata! Oi gogakuŋ manebu!” Oŋu ojibi maneru silwa moneŋ koruŋ oi roru bokeme boji soriŋ maŋineo raya. Rako iŋoyoŋe bokeru raru niginji kiperu ubeine bobogaya.
Soriŋ gio siŋaŋ qoruine yoŋoji moneŋ koruŋ oi roru iŋi mibuŋ, “Moneŋ yo ŋi dariinere furi. Ore eru oi boji sorinde moneŋ rouŋgo ruakimiŋ ore so mata. Oŋu eru Mosesre Kadi buŋo egu odurekimiŋ.”
Oŋu miku mimane eku moneŋ oiji afeji dero bobo ŋi more moreŋ rondiŋine mo furiine babi kotu ŋiŋigo yoŋore jiŋoruŋ fukeya. Ore eru moreŋ rondiŋine ore tinaine oi damaŋ yoo oŋuakoŋ jikigaru “Moreŋ rondiŋ dariineke,” miegobi.
Kajeqouŋ ŋi Jeremaiaji buŋo ronekoŋ miya, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,
“Yoŋoji Israel kufufunde mineboboyaŋuŋ fukeru ŋi oi furiine banimiŋ ore osoeru ruabi silwa moneŋ 30 fukeya, oi robuŋ. Oi ŋire furi.
10 Yoŋoji oi roru oiji afeji dero bobo ŋi more moreŋ rondiŋine mo furiine babuŋ. Oi Ofonji mitiga noreya ore so oŋu babuŋ.” Oŋu. * Zek 11.12-13
Pailotji Yesu weu teya.
Mak 15.2-5; Luk 23.3-5; Jon 18.33-38
11 Damaŋ oo Yesuji Pailotre jiŋo maio dimako iŋi weu teya, “Fofori, go Juda yoŋore kiŋ koito fukege me mata?” Weu teko Yesuji bokirieru ojiya, “Oi gogake mige, oŋu.” 12 Soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo (70) yoŋoji buŋo kokoine Yesure sakigo ruaru mibuŋyoŋ, jibu buŋo tifeine mo so bokirieya.
13 Buŋoine bokeru dimako Pailotji Yesu moke weu teru ojiya, “Mane! Yoŋoji buŋo kokoine gore sakigo ruaru kitiŋgaku migobi, oi manege me mata?” 14 Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji sembene mo so eyayoŋ, jibu buŋo ore tifeine mo so bokirieya. Buŋoine bokeru dimako gawanaji kokoine waragaya. Oŋu.
Pailotji Yesu komeiŋgo mitariya.
Mak 15.6-15; Luk 23.13-25; Jon 18.39–19.16
15 Rom gawanaji gosa so Pasowa jeri damaŋgo witi pigone ŋi moakoŋ aŋiyaŋunde so tinaine oŋgaku weubuŋ, oi pirue yabeeya. 16 Damaŋ oo ŋi mo tinaine Barabas mibuŋ, iŋoji witi pigo ŋeya. Oi sembeneinere mibaafa etebi goya.
17 Oŋu eko tumaŋgabi iŋi weu yareya, “Barabas me Yesu, tinaine Kristo miegobi, yokoreone mo piruebe ŋoŋoreo wakiiŋgo manegobi?” 18 Siŋaŋ yoŋoji Yesure maŋ aari manebuŋ ore eru oi gawanare meo ruabuŋ. Oi maneru aŋiyaŋunde oŋu weu yareya.
19 Oi maneyayoŋ, mimitarire morumboŋ ŋeŋeineo ŋeko ŋonuŋineji biŋe buŋo mo iŋi ruame wareya, “Noŋ muŋambe ubune pororo mo ŋoneru oo ŋi ore eru joiserereŋ afaine mata manego. Ore eru ŋi posiine oi yobiŋ so eteigoŋ.”
20 Buŋo oŋu wareyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru kantrire minebobo yoŋoji ŋiŋigo kubu maŋ bapakare eyareru iŋi yajibuŋ, “Go Barabas pirueru Yesu maripoŋgo qanimiŋ ore mi. Oŋu weu teniŋ.”
21 Oŋu mibi gawanaji bokirieru weu yareya, “Ŋi yoyoka yokoreone mo piruebe ŋoŋoreo wakiiŋgo manegobi?” Oŋu weu yareme “Barabas!” mibuŋ. 22 Oŋu mibi Pailotji iŋi weu yareya, “Oŋu migobi ore Yesu, tinaine Kristo miegobi, nonji oi uruŋu eru etenobo?” Oŋu weu yareme yoŋoji sosowo oŋgabuŋ, “Oi maripoŋgo qanimiŋ mi!”
23 Oŋu oŋgabi gawanaji miya, “Oi wamore? Iŋoji wamo sembene eya?” Oŋu miyayoŋ, yoŋoji oi maneru yameŋ keku jikigaru oŋga jojoraku iŋi oŋgabuŋ, “Oi maripoŋgo qanimiŋ mi!” 24 Oŋu oŋgabi kajegi qabi oyowoqojibuji moke sogueko Pailotji oi ŋonemane eru jigo oyowo egu fukeiŋ ore obu roru meine ŋiŋigo kubu jiŋoyaŋuŋgo jureru iŋi yajiya, “Ŋi yoore dari kesiebi rakaiŋ, oiji nonde paio matayoŋ, oi ŋoŋo-ŋaŋunde paio ropeine.” * Dut 21.6-9
25 Oŋu miko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji iŋi bokiriebuŋ, “Dariinere geo niŋo eru odu madepunoŋuŋ niŋore paio ropeine!” 26 Oŋu bokiriebi Pailotji Barabas pirueko yoŋoreo wakiyayoŋ, Yesure miko ŋoŋoru joruinekeji qaya baya qabuŋ. Oŋu qabi maripoŋgo qanimiŋ ore Rom mamari ŋi yoŋore meo ruaya. Oŋu.
Yesu nifebubu etebuŋ.
Mak 15.16-20; Jon 19.2-3
27 Meyaŋuŋgo ruako Rom gawanare mamari ŋi yoŋoji Yesu ogaru gawanare morumboŋ pire sa maŋgo ropebuŋ. Roperu mamari kubu sosowo kepore yabebi wareru tumaŋgaru Yesu roregabuŋ. 28 Roregaru iŋoyoŋunde saki komoŋ kemukuru mariku boboroŋ yojuŋ iruine mo ke tebuŋ. 29 Ke teku qiŋambu nigiŋ maŋgeŋgaru hendiŋ oŋuine qoruineo ketebi rakaya. Rakame sabara mo me furoineo ruaru dikanji keteru gogoukerekere eteru iŋi ojibuŋ, “Ohowe ohowe! Juda yoŋore kiŋ koito, ohowe!”
30 Kobeqoqo oŋuine eru tifegaru qaku rau teru sabaraine yaororu oiji qoruineo qabuŋ. 31 Igosisi oŋuine eteru mariku boboroŋ yojuŋ iruine oi qomukuru iŋoyoŋunde saki komoŋ moke ke teku maripoŋgo qanimiŋ ore ogaru rabuŋ. Oŋu.
Yesu maripoŋgo qabuŋ.
Mak 15.21-32; Luk 23.26-43; Jon 19.17-27
32 Raru kadi yasogoo ŋi mo tinaine Saimon bofukebuŋ. Iŋoji Afrika siti tinaine Sairini ore ŋi. Bofukeru yoiŋgabi Yesure maripoŋ roru koboya. 33 Yesu oŋu ogaru moreŋ mo tinaine Golgota oi noŋunde buŋoo Qorusia, oo raru ropebuŋ. 34 Roperu wain obu eru marasiŋ tinaine mor oi qodureru bojiqojibu baku noiŋgo ore otebuŋyoŋ, Yesuji oi noku maneru takigaya. * Kiki 69.21
35 Takigako dimaku maripoŋgo qabuŋ. Qabi dimako Yesure saki komoŋinere qosa qabi jare fukeko ore so botuyaŋuŋgo boroiŋgaru robuŋ. * Kiki 22.18 36 Oi roru ŋeku Yesu ru ba tebuŋ. 37 Qoruineo paibe qabunde fuŋne oi iŋi quraŋgaru qabi dimaya, ‘Juda yoŋore kiŋ koito yo.’ 38 Suroŋqoqo ŋi yoyoka oi iŋoke maripoŋgo yapebuŋ. Mo me furoineo, mo kijoineo mobemobe oŋu yapebuŋ.
39 Ŋiŋigo odureru ra wareru nifebubu eteku igosisi eru qotikeru iŋi mibuŋ, * Kiki 22.7; 109.25 40 “Yei! Go boji soriŋ soine ketotiende moreŋgo wakiko una yokaomore maŋgo moke romaeŋgaru baiŋgo mimeŋ. O, go ŋi tinabiŋeke! Go Anuture Made fukege ine, soine gake babapi eku maripoŋgone waki.” * Mat 26.61; Jon 2.19
41 Soriŋ gio siŋaŋ, Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oŋuakoŋ igosisi eteku iŋi mibuŋ, 42 “Goine bapi yaberu goyayoŋ, iŋoyoŋe babapi eiŋgo embimbiŋgaga. Iŋoji Israelre kiŋ koito fukega ine, muŋambemeŋ yoo maripoŋgone wakiko ŋoneru oi manesiŋ ganobeŋ. 43 Iŋoji Anutu manesiŋ gaku kobiineke goku iŋoyoŋere ‘Anuture made fukego,’ miko manebeŋ. Ayo, Anutuji oi damaŋ yoo bomuku teiŋgo manega me mata, oi soine ŋonekimiŋ.” Oŋu mibuŋ. * Kiki 22.8 44 Suroŋqoqo ŋi iŋoke maripoŋgo yapebuŋ, yokoji oŋuakoŋ maŋqoqo buŋo fofoine mitebu. Oŋu.
Yesuji komeya.
Mak 15.33-41; Luk 23.44-49; Jon 19.28-30
45 Una botuine 12 kilok fukeko oo akoŋ qisiriji wakiru moreŋ sosowo sagaru peko raru aua yokaomore so eya. 46 Yesuji 3 kilok oo iŋoyoŋere buŋoo iŋi buŋo soguine oŋgaya, “Eli, Eli, lama sabaktani?” Oi noŋunde buŋoo: Anutune, Anutune, wamore ŋadi nuge? * Kiki 22.1
47 Oŋu oŋgako ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoreone goineji oi maneru mibuŋ, “Oi Elaijare oŋgaga.” 48 Oo akoŋ yoŋoreone moji giniŋgaru raru yaŋgbuŋ mo yaga oŋuine oi roru wain obu jajainekeo igokurugaru yo didi tifeineo kiperu itigaru Yesure bibi sisiineo paibe ruame noya. * Kiki 69.21 49 Noyayoŋ, goineji mibuŋ, “Oi bokebi iŋoyoŋe akoŋ dima. Elaijaji wareru bomukuko wakiiŋ me mata, oi ŋonekimiŋ.”
50 Oŋu ebi Yesuji moke buŋo soguine oŋgaku nakafe rombuŋ tatariine poreru komeya. 51 Komeko oo akoŋ boji sorinde maŋgo kambaŋ* Kambaŋ oi boji sorinde maŋine tiriine eru maŋine mokiine yobu ore botuyakuŋgo dimaya. dimaya, oiji paibeone botuineo sugaru wakiru yoyoka fukeya. Oŋu wakiko komeŋ yasogo bako ko soguine soguine bomukuya. * Eks 26.31-33 52 Jiŋorunde ko kounde kimboŋ yoŋoyaŋekoŋ aŋgabi ŋiŋigo gbagbataeŋine komebuŋ, yoŋoreone kokoineji gboreru pakerebuŋ. 53 Pakereru jiŋorunde ko kouŋyaŋuŋ bokeru Yesuji komegone pakereya, ore ŋadio Jerusalem siti tiriine oo wareru ŋiŋigo kokoine fuke yarebi ŋone yabebuŋ.
54 Mamari siŋaŋ eru mamari ŋi iŋoke Yesure ru bobo eku gobuŋ, yoŋoji komeŋ bako ya goine sosowo fukeya, oi ŋoneru popureru gburugburu afaine mata yabeko sombu eru iŋi mibuŋ, “Iŋoji fofori Anuture made fukega.”
55 Ŋigo kokoineji taitai dimaku ya oi oŋuakoŋ ŋonebuŋ. Yoŋoji Yesu boyoberu Galilione wareru kiŋaŋ qateku gobuŋ. 56 Yoŋore botugo Maria Magdalane eru Maria Jeims eru Joses yokore maŋgo eru Zebedire madeyoka yokore maŋgo. Oŋu. * Luk 8.2-3
Yesure qoŋgbuŋ yaŋgabuŋ.
Mak 15.42-47; Luk 23.50-56; Jon 19.38-42
57 Iŋande fukeko Arimatia ŋi biŋeroroineke mo tinaine Josef wareya. Iŋoji oŋuakoŋ Yesure kiŋariŋ mo fukeya. 58 Iŋoji Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋ roiŋgo ore weuya. Weuko mamari ŋiji oi Josef oteninde mitiga yareya.
59 Mitiga yareme Josefji raru Yesure qoŋgbuŋ roru wakiru kambaŋ yagaŋineji komoŋ gaya. 60 Komoŋ garu roru jiŋoruŋgo raru iŋoyoŋere kouŋ gariine kogo gufubi dimaya, qoŋgbuŋine oi oo ruaya. Oŋu ruaru ko yasogo mo romaeŋgako ko kounde kimboŋ kejigako bokeru raya. 61 Maria Magdalane eru Maria ogoine mo yokoji oo ko kouŋ maigaku ŋebu.
Mamari ŋi jiŋoruŋ siŋaŋ babuŋ.
62 Sabat kombaŋ ŋeŋere ya bomogaru peru pakereru oo soriŋ gio siŋaŋ eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Pailotreo raru tumaŋgaru iŋi mibuŋ, 63 “Sogunenoŋuŋ, bojiqojibu maŋbapakare ŋi iŋoji sakike goya, damaŋ oo iŋi miko manebeŋ, ‘Nonji una yokaomo tariko moke gboreru pakerebemiŋ.’ Niŋoji buŋo oi manesugobeneŋ. * Mat 16.21; 17.23; 20.19; Mak 8.31; 9.31; 10.33-34; Luk 9.22; 18.31-33
64 “Ore eru goji soine mamari ŋipugo yajinde jiŋoruŋgo raru oi poretiŋ ru bobo eku gobi una yokaomo tariko bokenimiŋ. Oŋu so siŋaŋ ganimiŋ ine, kiŋariŋpuineji raru qoŋgbuŋine kamiine roru sumuŋgaru ŋiŋigo iŋi yajinimiŋ, ‘Yesuji komegone pakereya.’ Oŋu mibi eadu bojiqojibu buŋo tatariine oiji bojiqojibu buŋo fuŋfuŋgaine odureko egu sembeqombeaiŋ.” 65 Oŋu mibi iŋi yajiya, “Mamari ŋi yo soine oga yaberu raru igodoŋ yabebi jiŋoruŋ ko kounde kimboŋ oi poretiŋ siŋaŋ ga yobugainebi.”
66 Oŋu yajime jiŋoruŋgo raru ko kounde kimboŋgo ko yasogo ruabi kejigaru dimaya, oi sopuine bakatoru mamari ŋi igodoŋ yabebi ru bobo sanaŋine ebuŋ.

*27:3: Apo 1.18-19

*27:10: Zek 11.12-13

*27:24: Dut 21.6-9

*27:34: Kiki 69.21

*27:35: Kiki 22.18

*27:39: Kiki 22.7; 109.25

*27:40: Mat 26.61; Jon 2.19

*27:43: Kiki 22.8

*27:46: Kiki 22.1

*27:48: Kiki 69.21

*27:51: Kambaŋ oi boji sorinde maŋine tiriine eru maŋine mokiine yobu ore botuyakuŋgo dimaya.

*27:51: Eks 26.31-33

*27:56: Luk 8.2-3

*27:63: Mat 16.21; 17.23; 20.19; Mak 8.31; 9.31; 10.33-34; Luk 9.22; 18.31-33