9
Oŋu yajiru iŋi miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Yo dimagobi, ŋoŋore botugone goine Anutuji qorumaŋine bofukeme usuŋineji fukeiŋ, oi ŋone mukunimiŋ. Gariine goku komere joiserereŋ so manebi oi fuke taniŋgako ŋonenimiŋ.” Oŋu.
Yesure sakiji qowirieya.
Mat 17.1-13; Luk 9.28-36
Una 6 tariko Yesuji Pita, Jeims eru Jon oga yaperu ŋiŋigo boke yaberu yoŋoyoŋe jikoŋ tuku joroine mogo roperu qotigo gobuŋ. Oo gobi jiŋo maiyaŋuŋgo dimako Yesure saki kamasiji qowirieru furuine fukeya.* 2 Pi 1.17-18 Marikuineji gbagbataeŋine kuririquraŋineke fukeya. Moreŋgo kambaŋ yagaŋine tinogunji (saife, omo) jureegobi, oi odureru yagaŋgaya. Oŋu fukeme Elaija eru Moses yokoji fuke yareru Yesuke buŋo mimane ebuŋ. Mimane ebi Pitaji fuŋgaru buŋo miku Yesu iŋi ojiya, “Sogunenoŋuŋ, niŋoji yo manjeri manegobeneŋ. Ore eru niŋoji soine ako yokaomo baki: Gore mo, Mosesre mo eru Elaijare mo.” Kiŋariŋ yoŋoji gburugburu kokoine yabeme Pitaji “Uruŋu mibemiŋ?” miku buŋo baaya.
Buŋo baaru dimako kuaŋ gbagbataeŋine kuririquraŋineke moji waki nokumuineji komoŋ yabeme ore maŋineone buŋo maru mo iŋi fukeme manebuŋ, “Ŋi yo nakene yoro made fukega. Ŋoŋo iŋore buŋo maneru goinebi.”* Mat 3.17; Mak 1.11; Luk 3.22 Buŋo oi maneru pipa kirieru piku baaru yoyoka oi moke so ŋone yapebi Yesuji akoŋ yoŋoke dimaya. Oŋu.
Jon Mitimeso ŋi oi Elaijare tife fukega.
Tukuone pagaŋgo waki Yesuji iŋi mitiga yareya, “Ŋoŋo ya ŋonegobi, ore biŋe oi ŋiŋigo mo so yajiinebi. Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji komegone pakereme ore ŋadiineo oi soine mitaniŋgaku goinebi.”
10 Oŋu mitiga yarekame kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji buŋo oi maŋyaŋuŋgo sabareku komegone papakarere buŋo ore fuŋine oi yoŋoyoŋe weweu eku mimane ebuŋ. 11 Mimane eru Yesu iŋi weu tebuŋ, “Kadi buŋore qaqaji yoŋoji buŋo iŋi miegobi, ‘Kajeqouŋ ŋi Elaijaji Sombuŋgone bonieru waki fukeiŋ.’ Oi uruŋure miegobi?”* Mal 4.5; Mat 11.14
12 Weu tebi kerisieru iŋi yajiya, “Elaijaji bonieru waki fukeru gogo sosowo bobiaŋgaiŋ. Buŋo oi foriine fukegayoŋ, buŋo mo yo wamore quraŋgabuŋ pega: ‘Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji joiserereŋ kokoine maneme mipemiriŋ enimiŋ.’ 13 Buŋo yoyoka oi pegobireyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Elaijaji waki fukeyayoŋ, iŋore Biŋe buŋo quraŋgabi pega ore so ŋiŋigoji oi yoŋoyaŋunde aŋi boyoberu kosa etebuŋ.” Oŋu.
Yesuji gemo yobeme madeji fiaya.
Mat 17.14-21; Luk 9.37-43
14 Yesu eru kiŋariŋ yokaomo yoŋoji tukuone waki kiŋariŋpuine goine yoŋoreo wareru ya iŋi ŋonebuŋ: Kadi buŋore qaqaji goineji dimaku yoŋoke migobobo eru noigoi buŋo mikabi ŋiŋigo kubu sogoji roregaru ŋone yaberu dimabuŋ. 15 Oŋu dimaku ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji Yesu ŋoneru oo akoŋ popureru giniŋgaru bembeŋgo raru mijeriine mibuŋ. 16 Mijeriine mikabi iŋi weu yareya, “Ŋoŋoji wamore yoŋoke migobobo eru noigoi buŋo migobi?”
17 Weu yareme kubuyaŋuŋgone ŋi moji bokirieru iŋi ojiya, “Qaqaji, nonde made gemoji miine qojigaru noŋguŋ bame ogaru goreo warego. 18 Iŋoji oo me oo roru yoyoworu poreru bokeme waki qaku miineone tiferuruine wakime miine kijaŋga sakiineo baporeega. Oŋu fukeme wareru gore kiŋariŋpugo karieru weu yareru gemo oi yobenimiŋ ore yajibeyoŋ, yoŋoji oi embimbiŋgagobi.”
19 Oŋu ojime bokirieru ojiya, “Yei! Morende ŋiŋigo qoqomukuŋaŋuŋke. O damaŋ wojimu ŋoŋoke qatiŋ ŋaberu gogabe Anutu so manesiŋ gabuŋ joiserereŋ maneebemiŋ. Oi ogaru nondeo wareniŋ.”
20 Oŋu miko ogaru iŋoreo warebuŋ. Warebi gemoji Yesu ŋoneru oo akoŋ made yoyoworu furu yoyou eteru farata eru poreru rondiŋgaru moreŋgo qaku suriŋsuriŋ kepiaru kaakeku akoŋ peko miineone tiferuruine waperu wakiya. 21 Yesuji oi ŋoneru mamaine iŋi weu teya, “Damaŋ wojimure so kamasi yo fuke teru wapeya?” Weu teme miya, “Oi gbieineone akoŋ fuke teya.
22 “Oi bosembeiŋ ore ateine ateine misigo me obuo romaeŋgame damaŋ kokoine rakaru qaku qaki akoŋ eega. Oŋuyoŋ, oo usuŋine mo goreo pega ine, ŋonemaiŋ eru bapi nope.”
23 Oŋu miko Yesuji ojiya, “Usuŋine mo goreo pega ine, mige. Anuture usunji yareya more ore so embimbiŋgaega. Moji Anutu manesiŋ gaiŋ, iŋoreo yareya fuŋne fuŋne soine fukeeiŋ.”
24 Oŋu ojime mamaineji oo akoŋ oŋgaku miya, “Anutu manesiŋ gagoyoŋ, mamanesiŋneji wiriine fukega. Mamanesiŋne basanaŋgaigoŋ.”
25 Miko ŋiŋigo jiŋoraraineji giniŋgaru warekabi ŋone yaberu ore eru gemo oi iŋi ojiya, “Go qepoŋ eru kajegi gemoine, nonji mitiga garego: Go ŋi yo bokeru waperu raru moke so kirieru wareigoŋ.”
26 Miteme oŋgaku jojoraku made oi yoyoworu pipa furu yoyou eteru furugame ketuŋgaru waperu raya. Waperu rako qoŋgbuŋ ore so fukeru peko kokoineji oi ŋoneru “Nakafeine tariga!” mibuŋ. 27 Oŋu mibiyoŋ, Yesuji meineo roru bopeŋgame pakereru dimaya.
28 Oŋu dimako Yesuji pi maŋineo ropeko kiŋariŋpuineji yoŋoyaŋekoŋ ŋeku iŋi weu tebuŋ, “Niŋoji wamore oi niŋonoŋe akoŋ yobeiŋgo ore embimbiŋgagobeneŋ?”
29 Weu tebi iŋi yajiya, “Gemo kamasiine oŋuine oi oŋga wosiru uqo sowo goku soine yobekimiŋ. Ya furuine mo ebeneŋ so waperu raiŋ.” Oŋu.
Yesuji komeinere Biŋe miko ateine yoyoka fukeya.
Mat 17.22-23; Luk 9.43-45
30 Yesuji kiŋariŋpuine yoŋoke kae moreŋ oi bokeru raru Galili prowins maŋineo roregaru wamo kaeo gobuŋ, oi moji maneiŋ ore takigaya. 31 Oi takigako kiŋariŋpuine qaji yareiŋgo ore sumuŋgaru rabuŋ. Kadio raru buŋo koruŋ iŋi yajiya, “Anutuji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine oi moreŋ ŋiŋigo yoŋore meo ruame rakaiŋ. Rakame oi qabi komeiŋ. Oi qabi komeme yaŋgabi una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ.”
32 Buŋo koruŋ oŋu yajiyayoŋ, oi so mane taniŋgabuŋ eru fuŋine uruŋu, oi weu teiŋgo ore fogaturuŋ ebuŋ. Oŋu.
Kiŋariŋ botuyaŋuŋgo moji ropekiine fukega?
Mat 18.1-5; Luk 9.46-48
33 Oŋu raru Kaperneam taoŋgo wapebuŋ. Oo waperu iŋoyoŋunde pi maŋineo roperu kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Ŋoŋo kadio wareru wamo buŋo mimane ebi?”
34 Yoŋoji kadio wareru “Moji ropekiine fukega?” miku oi yoŋoyaŋekoŋ mimane eku warebuŋ. Ore eru weu yareme buŋoyaŋuŋ bokeru ŋebuŋ.* Luk 22.24 35 Buŋo bokeru ŋekabuŋ Yesuji rakaru ŋeku kiŋariŋpuine 12 oga yabeme warebi iŋi yajiya, “Moji ropekiine goiŋ ore maneiŋ ine, iŋoji sosowo ŋoŋore mea yukuyaŋuŋgo wakiqoqoine fukeru goine sosowo kiŋaŋ qayareeine.”* Mat 20.26-27; 23.11; Mak 10.43-44; Luk 22.26 36 Oŋu yajiru made menda mo roru botuyaŋuŋgo ruame dimaya. Dimako meineo roru quineo ruaru iŋi yajiya, 37 “Moji made menda yo oŋuine mo nonde tinao piineo keporeru siŋaŋ gaku maŋgo eteiŋ, iŋoji noŋ kepore nuiŋ. Moji oŋu enareiŋ, iŋoji noŋ akoŋ matayoŋ, mo sore nuya, oi oŋuakoŋ keporeiŋ.” Oŋu.* Mat 10.40; Luk 10.16; Jon 13.20
Yesuji kiŋariŋpuine mitiŋbotiŋ eyareya.
Luk 9.49-50
38 Jonji Yesu iŋi ojiya, “Qaqaji, niŋoji ŋi mo noŋuŋke so roregaega, iŋoji gore tinao gemokaku yobe yabeme ŋonebeŋ. Iŋoji niŋoke so qakatoru goega ore eru niŋo oi qomuku tebeŋ.”
39 Oŋu ojime Yesuji miya, “Oi so qomuku teinebi. Moji nonde tina miku mosi qoqowirie ega, iŋoji ore ŋadiineo nonde ŋadiqoqo buŋo afaine miiŋgo ore embimbiŋgaiŋ. 40 Moji so qomuku noreega, iŋoji noŋunde buruo goga. (Ore eru nonde ogopune goine oi igosisi so eyareinebi.)* Mat 12.30; Luk 11.23 41 Oi kitiŋ yabebi Anutuji ore furiine yareiŋ. Moji Kristore tinao iŋore biŋe fukegobi ore eru obu popu nonimiŋ ore yareiŋ, Anutuji ore furiine bokirie teiŋ. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Kitiŋ ŋabenimiŋ, yoŋoji furiine ronimiŋ.” Oŋu.* Mat 10.42
Agiburande mauŋgaine qomukuinebi.
Mat 18.6-9; Luk 17.1-2
42 Yesuji buŋo iŋi miya, “Odumade yo oŋuine manesiŋ nugobi, moji yoŋoreone mo mauŋgaine eteme agiburaŋ baiŋ, ŋi oi yobiŋ ropekiine bofukeiŋ. Anutuji yobiŋ ore geoine uruŋu oteme soineo fukena? Karoŋaŋ oŋgiŋ ubeineo kiperu koe botuineo bokebi bodugame egu rakaiŋ, oi afaine fuke teme kamasi fukena. 43 Ore eru megoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi ketigaru boke. Ketigaru bokeru meti goku gogo sanaŋine bofukeru igoriŋ bofukemiŋyoŋ, mego yoyokake goku jiki misi korugo egu rakamiŋ. Koru misiine oi damaŋ mogo so kobeiŋ.* Mat 5.30 44 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raru wapekabuŋ so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’
45 “Oŋuakoŋ kufugoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi ketigaru boke. Ketigaru bokeru kufuti goku gogo sanaŋine bofukeru igoriŋ bofukemiŋyoŋ, kufugo yoyoka gokande misi korugo bokebi egu rakaiŋ. 46 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raka wapebi so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’
47 “Oŋuakoŋ jiŋogoji agiburaŋ baiŋgo ore mauŋgaine egareiŋ ine, oi unugaru boke. Unugaru bokeru jiŋogo moakoŋke goku Anuture qorumaŋgo roperu igoriŋ bofukemiŋyoŋ, jiŋogo yoyokake gokande misi korugo bokebi egu rakamiŋ.* Mat 5.29 48 Oo ‘Umbenji sakiyaŋuŋ igoqomuruŋ raka wapebi so komenimiŋ eru misiyaŋunji damaŋ mogo so kobeiŋ.’* Ais 66.24
49 “Misi koru oo ŋiŋigo sosowo oi seki oŋuine misi borunji riga yabebi joiserereŋ manenimiŋ.
50 “Seki oi fiine fukegayoŋ, sekiji aŋiine bokeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabi aŋiine moke fukena? Ŋoŋo oŋuakoŋ maŋmoakoŋ gogore aŋi egu bokenobuŋ. Ore eru Sombuŋ sekiyaŋuŋ egu bokenobuŋ ore siŋaŋ-ŋaŋuŋ baku botuŋaŋuŋgo womo qoqo eeku goinebi.” Oŋu.* Mat 5.13; Luk 14.34-35

*9:2: 2 Pi 1.17-18

*9:7: Mat 3.17; Mak 1.11; Luk 3.22

*9:11: Mal 4.5; Mat 11.14

*9:34: Luk 22.24

*9:35: Mat 20.26-27; 23.11; Mak 10.43-44; Luk 22.26

*9:37: Mat 10.40; Luk 10.16; Jon 13.20

*9:40: Mat 12.30; Luk 11.23

*9:41: Mat 10.42

*9:43: Mat 5.30

*9:47: Mat 5.29

*9:48: Ais 66.24

*9:50: Mat 5.13; Luk 14.34-35