12
Yesuji Sabat kombande Ofoŋ fukega.
Mak 2.23-28; Luk 6.1-5
Ore ŋadio Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbu gio rondiŋine soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji uqore komeru wit foriine moakoŋ moakoŋ fuŋgaru meyaŋunji bajiru nobuŋ. * Dut 23.25 Nobuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru Yesu iŋi ojibuŋ, “Mane, gore kiŋariŋpugoji Sabat kombande gio bobo agi oduregobi?”
Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru uqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ me mata? * 1 Sml 21.1-6 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egu noniminde agi peyayoŋ, oi jibu nobuŋ. * Lew 24.9 Oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji Sabat kombaŋgo boji soriŋgo dimaku gio baku gio baniminde agi odureru jibu buŋoyaŋuŋke so fukeegobi. Buŋo oi Kadi buŋoo osebuŋ me mata? * Jare 28.9-10
“Oi osebuŋ, oŋu manegoyoŋ, nonji iŋi ŋajibemiŋ: Yoo dimaga, iŋo boji soriŋ odureru ropekiine fukega. Biŋe Qurande buŋo mo iŋi pega, ‘Nonji boji riganimiŋ ore matayoŋ, botuŋaŋuŋgo ŋonemaiŋ naduŋgaduŋ enimiŋgo manego.’ Ŋoŋo buŋo ore fuŋine manenobuŋ ine, ŋiŋigo bakare buŋonoŋuŋ tomiri niŋore buŋo kosa so mitarinobuŋ. * Mat 9.13; Hos 6.6
“Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ goga.” Oŋu.
Yesuji ŋi meine gbagbaŋiine bobiaŋgaya.
Mak 3.1-6; Luk 6.6-11
Yesuji moreŋ oi bokeru oŋgawowosi piyaŋuŋgo ropeya. 10 Oo ŋi meine gbagbaŋiine mo ŋeya. Ŋiŋigoji Yesu buŋo korogo ruaiŋgo ore iŋi weu tebuŋ, “Ŋi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaru Kadi buŋo odurekimiŋ me mata?”
11 Weu tebi iŋi bokirieya, “Ŋoŋoreone moji iŋi fukega: Ŋi more lama moakonji Sabat kombaŋgo yoŋgo kaiŋ ine, iŋoji oi so furugame wapeiŋ me mata? * Luk 14.5 12 Ŋire furiji lamare furi kokoine odurega, oi manesuinebi. Ore eru Sabat kombaŋgo gio fiine baku oŋuineji Kadi buŋo so odurekimiŋ.”
13 Oŋu bokirieru ŋi oi ojiya, “Go mego poretiŋga.” Oŋu ojime poretiŋgame rone eya, ore so fiine fukeru meine ogoine ore so eya. 14 Ore so eme Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋo sakibe raru tutumaŋ eru Yesu uruŋu eru qabeneŋ komenonde buŋo miku baabuŋ. Oŋu.
Anuture gio bobo ŋi roosiŋine oi iŋi:
15 Yesuji buŋoyaŋuŋ oi ŋone mukuru oo akoŋ kae oi bokeru mogobe raya. Rako kokoineji iŋore ŋadio boyoberu rabuŋ yoŋore botugo jibe ŋiŋigo sosowo bobiaŋ yabeya. 16 Bobiaŋ yaberu fuŋne totogo egu minimiŋ ore sanaŋ qaŋqaŋine qomuku yareya. 17 Oŋu fukeme Anutuji kajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame buŋo mo miya, oiji foriineke eya. Buŋo oi iŋi miko pega,
18 “Ŋoneniŋ, yo nonde gio ŋi fukeko iŋo roosoeboŋ.
Nonji yoro ogone iŋore manebe beune fiame maŋneji iŋore jerieego.
Nonji Morone Tiriine iŋore maŋgo sagaiŋ ore sorebe kame iŋoji buŋo poretiŋ akoŋ mitariego ore Biŋe buŋo barariŋga ŋareru misaueko kantriine kantriine yoŋoreo raiŋ.
19 Iŋoji kekepari so eru buŋo fofoine so oŋgaeiŋ.
Ŋiŋigo moji iŋore buŋo fonuŋ oi tumaqoqo kadio so maneiŋ.
20 Sabara kasigabi, iŋoji oi so qopogaiŋ.* Sabara eru lambere wik oi ŋiŋigore miga. Ŋiŋigoji mo qaku bapeboriŋ etebi mamanesiŋineji mataeiŋ ore ega, Yesuji oi bobiaŋgaiŋ.
Lambere wikji jotigaru mosiine fukeko boruŋineji ja kobe eega, iŋoji oi so qokobeiŋ.
Gioine oŋu baku ŋiŋigoji buŋo poretiŋ boyobenimiŋ ore jigo qaku gome buŋo oiji gbiŋ eme kokoriaŋ enimiŋ.
21 Kantriine kantriine yoŋo iŋoji bapi yabeiŋgo odigaru ooriyaŋuŋ iŋore tinao ruaru gonimiŋ.” Oŋu. * Ais 42.1-4
Yesuji gemo yoŋore usuŋ odureru qame wakiga.
Mak 3.20-30; Luk 11.14-23
22 Gemoji ŋi mo biriqepoŋ eteme jiŋoine kobeme mutu goya, oi ogaru Yesureo warebuŋ. Yesuji iŋo bobiaŋgako gemoine waperu rame namaŋine wirieme moke buŋo miku piku ŋoneya. 23 Piku ŋoneko ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji oi ŋoneru popureru mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji Deiwidre osigida ega me?”
24 Oŋu mibuŋyoŋ, Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji oi maneru iŋi mibuŋ, “Ŋi yo iŋoji more usunji matayoŋ, gemokaku yoŋore Koito Gibio iŋore usunji gemo yobe yabeega.” * Mat 9.34; 10.25
25 Oŋu mibuŋyoŋ, Yesuji maŋ mamanesuyaŋuŋ mane foreru iŋi yajiya, “Kantri uri yoŋore siŋaŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganimiŋ, yoŋoji sisibiri eebi kantriyaŋunji sembearu sesuine akoŋ fukeru siŋsaŋ qaru peiŋ. Oŋuakoŋ siti me kae more kufufuŋ yoŋo botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eru pouganimiŋ, yoŋoji siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baru dimaiŋgo embimbiŋganimiŋ.
26 “Maneniŋ, Satanji ogoine Satan mo yobena ine, yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari kikiso eku pouganobuŋ. Oŋu fukeko siŋaŋyayabe gioyaŋuŋ baiŋgo embimbiŋgabi gemo qorumaŋyaŋunji uruŋu dimana?
27 “Maneniŋ, nonji Gibiore usunji gemokaku yobe yabenobo ine, ŋoŋore ogopu yoŋo more tobiriji oi yobe yarenobuŋ? Ore yoŋo buŋoyaŋuŋ foriine me mata, oi osoeru mitarinimiŋ. Yoŋoyaŋunde saki siŋaŋpuji Anuture tina miku jibu gemo oi Gibiore usunji yobe yabebi nonji oi Anuture usunji yobe yabeego. Sogokoŋ so dimagobeneŋ ore moji foriine eru moji buŋo ikoine boyobeega? Yoŋoji me nonji? 28 Oi mitarinimiŋyoŋ, Anuture usunji nonde me sisi boburogame gemokaku yobe yabeego ine, Anuture qorumanji ŋoŋoreo ware fukega. 29 Moji ŋi sanaŋine Gibiore me kufu bonieru so kipeiŋ ine, iŋoji uruŋu piineo roperu meboine qojigaru rona? Bonieru iŋo kipeme ŋeko soine piineone yareyaine sosowo yao roru raiŋ. (Ore so nonji oŋuakoŋ Satan kiperu ŋadiineo gemoine yobe yabeebemiŋ.)
30 “Moji noke so goga, iŋoji kisiŋ nueega. Moji ŋiŋigo nonde tinao tumaŋganiminde so kepore yabeega, iŋoji boroiŋ yabeega. * Mak 9.40 31 Ore nonji buŋo mo iŋi ŋajibe: Ŋiŋigo agiburaŋ eru igosisi sosowo eegobi, yoŋo Anutuji soine bokeegayoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, ore agiburaŋ Anutuji damaŋ mogo so bokeiŋ. Mata yobu!
32 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine igosisi eteru buŋo oŋuine miiŋ ine, Anutuji oi soine bokeiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteku buŋo ya miiŋ, iŋore agiburaŋ oi Anutuji moreŋgo goiŋ ore so me kome ŋadiineo so bokeiŋ. * Luk 12.10
Yore fuŋne oi foriine ŋoneru osoeru mane mukuinebi.
Luk 6.43-45
33 “Yore fuŋne oi foriine ŋone osoeru manegobeneŋ. Ore eru yo siŋaŋ gabi fiine fukeko foriine fiine fukeeiŋ me yo bosembeabi foriine sembene fukeeiŋ. * Mat 7.20; Luk 6.44 34 Ŋi maŋineo ya puseru pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eru ŋoŋo-ŋaŋe qotire madepu fukegobi. Sembene oŋuine fukeru uruŋu buŋo fiine minobuŋ? * Mat 3.7; 23.33; 15.18; Luk 3.7; 6.45 35 Ŋi fiinere maŋ rouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋ miega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembenere moriri pega, iŋoji sembene oi totogo miega.
36 “Oŋu miegayoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo agi kigaru buŋo omaine omaine minimiŋ, yoŋo buŋoyaŋuŋ sosowore fuŋne oi mimitarire damaŋ yasogoo Anutureo mitaniŋgabi osoeiŋ. 37 Ore fuŋine oi iŋi: Anutuji buŋogo osoeru ore so buŋogo mitarime posikemiŋ me buŋogoke fukeru yobiŋ bofukemiŋ. Oŋu.”
Qaqaji goineji mosi qoqowiriere yameŋ keku weubuŋ.
Mak 8.11-12; Luk 11.29-32
38 Damaŋ oo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) eru Kadi buŋore qaqaji goineji Yesure iŋi ojibuŋ, “Qaqaji, go soine mosi qoqowirie mo bande oi ŋoneiŋgo manesugobeneŋ.” * Mat 16.1; Mak 8.11; Luk 11.16
39 Oŋu ojibi iŋi bokirie yareya, “Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋo kubu sembene fukeru boesau eegobi. Yoŋoji Anuture mogere yameŋ keegobiyoŋ, moge mo kajeqouŋ ŋi Jonareo fuke foreya. Anutuji moge furuine mo so bayareiŋ. * Mat 16.4; Mak 8.12 40 Jonaji gio bobo yokaomo koe jomare (gajugaju) beu maŋgo goya, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ gio bobo yokaomo ore so moreŋ maŋineo peiŋ. * Jon 1.17
41 “Jonaji Niniwe ŋiŋigo botuyaŋuŋgo raru Anuture buŋoji maŋyaŋuŋ bapakareme maneru oo akoŋ maŋyaŋuŋ kerisiebuŋyoŋ, maneniŋ, nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Jonare eebobo odureru eego. Oŋu eegoyoŋ, ŋoŋo jibu keta enareegobi. Ore eru Niniwe ŋiŋigo yoŋo mimitarire damaŋ yasogoo ŋiŋigo kubu yo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimanimiŋ. Moko dimaku Niniwe yoŋoji buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruanimiŋ, ‘Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Niniwe yoŋo oŋu mibi eeboboyaŋunji ŋoŋo-ŋaŋunde fuŋne barariŋga yarebi mimiŋaŋuŋ manenimiŋ. * Jon 3.5
42 “Fuŋneŋaŋunde kegoi mo oi iŋi: Anutuji ronekoŋ maŋgboroŋ ropekiine oi kiŋ Solomon oteko Saut oobene kantri more kwin ŋigoji Solomonde maŋgboroŋ maneiŋgo aŋi maneya. Aŋi maneru moreŋ qaŋaŋineone pakereru kadi joroine yobu wareru goku Solomonde mamane foriine maneya.
“Oi maneyayoŋ, maneniŋ, damaŋ yoo nonji botuŋaŋuŋgo fukeru dimaku Anuture maŋgboroŋ ropekiine roru warego, oi Solomonde maŋgboroŋ odurega. Oduregayoŋ, ŋoŋo jibu keta enareku mo gobi so sagaga. Ore eru Anutuji jiki ŋiŋigo sosowo furu yaberu buŋoyaŋuŋ mitariiŋgo ore jiŋo maiineo ropenimiŋ, damaŋ oo Saut kantrire kwin ŋigo oiji oŋuakoŋ ropeiŋ. Iŋoji ŋiŋigo kubu soguine yoo dimagobi, ŋoŋoke moko komegone pakereru ŋoŋore keririŋgo moko dimaiŋ. Moko dimaku buŋo iŋi ŋoŋore sakigo ruaiŋ, ‘Ŋoŋo Yesu keta etebi Anutuji geoine bokirie ŋareme joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.’ Iŋoji oŋu mime yoŋoji mosiŋaŋuŋ osoeru ŋoŋo-ŋaŋunde mimiŋaŋuŋ manenimiŋ. Oŋu. * 1 Kiŋ 10.1-10; 2 Hist 9.1-12
Gemo yoŋoji ŋi maŋineo kirienimiŋgo yameŋ kegobi.
Luk 11.24-26
43 “Gemoji ŋi maŋineone waperu moreŋ buroineo raru kosa roregaru goku ŋema neiŋgo pi baaru mo so bofukeiŋ. 44 Oi so bofukeru takigako iŋi miiŋ, ‘Pine bokeru wareboŋ, oo moke kiriebemiŋ.’ Oŋu miku kirieru piine ofaŋgaru basarigako peya, oi taine peko bofukeiŋ.
45 “Oŋu bofukeru raru gemokaku goine 7 oga yabeiŋ. Gemokaku 7 yoŋo iŋoyoŋe odureru sembene yobu fukegobi. Iŋoji oi oga yabeme wareru pi oo roperu ore maŋgo gonimiŋ. Oŋu fukeme ŋi iŋore fuŋne rone sosoine fukeyayoŋ, jiki sembeqambeaiŋ. Ŋiŋigo kubu sembene yo muŋambe moreŋgo gogobi, ŋoŋore oŋuakoŋ oŋu fukeiŋ.” Oŋu.
Yesure maŋgo seŋgbopuine
Mak 3.31-35; Luk 8.19-21
46 Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu buŋo yajiru gome maŋgo gboine yoŋoji wareru sakibe dimaku iŋoke buŋo mininde manebuŋ. 47 Manebi moji iŋi ojiya, “Mane, gore maŋgo gbogoji sakibe dimaku goke buŋo mininde manegobi.”
48 Buŋo oi ojiyayoŋ, iŋoji bokirieru iŋi miya, “Nonde maŋgo oi moji? Nonde gbopu oi moji?” 49 Oŋu miku meine kiŋariŋpuine yoŋore oobe bofeŋgaru miya, “Ŋoneniŋ, nonde maŋgo eru gbopu foriine yo. 50 Uri yoŋoji nonde Sombuŋ Mamare maŋ aŋi reŋgaegobi, sosowo yoŋo nonde maŋgo eru seŋgbopune egobi.” Oŋu.

*12:1: Dut 23.25

*12:3: 1 Sml 21.1-6

*12:4: Lew 24.9

*12:5: Jare 28.9-10

*12:7: Mat 9.13; Hos 6.6

*12:11: Luk 14.5

*12:20: Sabara eru lambere wik oi ŋiŋigore miga. Ŋiŋigoji mo qaku bapeboriŋ etebi mamanesiŋineji mataeiŋ ore ega, Yesuji oi bobiaŋgaiŋ.

*12:21: Ais 42.1-4

*12:24: Mat 9.34; 10.25

12:27: Yoŋoyaŋunde saki siŋaŋpuji Anuture tina miku jibu gemo oi Gibiore usunji yobe yabebi nonji oi Anuture usunji yobe yabeego. Sogokoŋ so dimagobeneŋ ore moji foriine eru moji buŋo ikoine boyobeega? Yoŋoji me nonji?

*12:30: Mak 9.40

*12:32: Luk 12.10

*12:33: Mat 7.20; Luk 6.44

*12:34: Mat 3.7; 23.33; 15.18; Luk 3.7; 6.45

*12:38: Mat 16.1; Mak 8.11; Luk 11.16

*12:39: Mat 16.4; Mak 8.12

*12:40: Jon 1.17

*12:41: Jon 3.5

*12:42: 1 Kiŋ 10.1-10; 2 Hist 9.1-12