12
Maŋkekerisiere sasaki gogore siŋaŋ bobo buŋo
Mat 10.26-27
Yesuji buŋoine miko damaŋ botuineo oo ŋiŋigo taoseŋine taoseŋine iŋoreo tumaŋgaru kekepuŋ eru keketuŋ eeku dimabuŋ. Oŋu eru dimabi fuŋgaru kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Ya miine yo: Ŋoŋo Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore maŋkekerisiere sasaki eeboboyaŋunde sisiŋaŋ eru goinebi. Oi momoki oŋuine fukega. Oi so bokenimiŋ ine, oiji yist rombuŋ oŋuine sogueru bosembe ŋabeiŋ.* Mat 16.6; Mak 8.15
“Ŋiŋigoji ya iporo babi pega, oi sosowo qaratiebi totogo fukeiŋ. Oŋuakoŋ buŋo sumuŋgabi pega, oi sosowo barariŋgabi mane mukunimiŋ.* Mak 4.22; Luk 8.17 Ore eru ŋoŋo buŋoŋaŋunde sisiŋaŋ eku goinebi. Ŋoŋo buŋo qisirigo kamiine minimiŋ, oi tatamago mibi manenimiŋ. Ŋoŋo pi maŋgo guruine mogobe saŋugo kajeŋaŋuŋgo minimiŋ, oi kae jiŋoo totogo mitaniŋganimiŋ.” Oŋu.
More kokoi manebeneŋ sagaiŋ.
Mat 10.28-31
“Ogopune nonji ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Goineji sakiŋaŋuŋ qo komeru ore ŋadiineo ya mo jikigaru enimiŋgo embimbiŋganimiŋ, yoŋore kokoi so maneku goinebi. Oi matayoŋ, more kokoi manebi sagaiŋ, nonji oi ŋadubemiŋ. Mo moji usuŋ roru ŋabeko komebi soro ŋabeme misi korugo rakanimiŋ, iŋore kokoi maneku goinebi. Ŋoŋore buŋo oi moke migo: Iŋore kokoi maneru goinebi.
“Goineji (wirioŋ, wiwisu) 5 oi toiya yoyokaji furi banimiŋ ore eegobiyoŋ, Anutuji yoŋoreone moakonde so niga gaya. Anutuji maŋgo eŋareko qoru sikiŋaŋuŋ sosowo oŋuakoŋ ose foreru jareyaŋuŋ manega. Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi wiwisu kokoine yadureru ropekiine fukega. Ore eru kokoi so maneru goinebi.” Oŋu.
Kristo mifukenimiŋ me muganimiŋ?
Mat 10.32-33; 12.32; 10.19-20
“Nonji buŋo mo ŋajibe maneniŋ: Moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo mifuke nuiŋ, Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji oŋuakoŋ iŋo Anuture mimerereŋpu yoŋore jiŋoo mifukeiŋ. Oŋuyoŋ, moji noŋ ŋiŋigo jiŋoyaŋuŋgo muga nuiŋ, nonji oŋuakoŋ iŋo Anuture mimerereŋpu yoŋore jiŋoo mugabemiŋ.
10 “Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine misoriŋgaru buŋo miiŋ, Anutuji agiburaŋine oi soine bokeiŋyoŋ, moji Moro Tiriine igosisi eteiŋ, iŋore agiburaŋ oi Anutuji so bokeiŋ.* Mat 12.32; Mak 3.29
11 “Ŋiŋigoji furu ŋaberu buŋo koroyaŋuŋgo rua ŋabebi oŋgawowosi piŋaŋuŋgo me kiap gawana eru kantriine kantriine yoŋore ŋi koito yoŋore jiŋoo dimanimiŋ, damaŋ oo buŋoyaŋunde tife wamo buŋo uruŋu bokirieru mikimiŋ, ore manebu so einebi.* Mat 10.19-20; Mak 13.11; Luk 21.14-15 12 Oi iŋi ore: Ŋoŋo buŋo minimiŋ, oi Moro Tiriineji aua oo akoŋ qaji ŋareko minimiŋ.” Oŋu.
Ŋi ebuinere soso buŋo
13 Ŋiŋigo kubu botuyaŋuŋgone ŋi moji Yesure miya, “Qaqaji, mamanokunji komeko go kakane ojinde mamanokunde meropu boroiŋga nareine.”
14 Oŋu miyayoŋ, Yesuji iŋi bokirie teya, “O ŋi, moji ŋokore mimitari rauŋakuŋ fukeiŋ ore igodoŋ nume moreŋ-ŋakuŋ boroiŋganobo?” 15 Oŋu miku buŋo iŋi jikigaya, “Mebo tebe marikuŋaŋunji afaine akoŋ me boakoŋ yobu ena ine, jibu gogoŋaŋunde fuŋne oi oo so pega. Gogoŋaŋuŋ so osoeru moneŋ meboo gbediganimiŋ ine, ŋoŋo sibiriganimiŋ. Ore eru roru rokiminde ebu (greed) sosowore sisiŋaŋ eku goinebi.”
16 Oŋu miku soso buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋi tinabiŋeineke mo goya. Iŋoji moreŋineo uqo gioine bame touŋmoriri soguine fukeya. 17 Oi fukeko maŋineo iŋi manesuku miya, ‘Nonde rouŋ pi oi mendainemeŋ. Ore eru kurumbu kekereine kekereine, kuso qokoine qokoine, yagoŋ doduine doduine oi uro roru qojuganobo? Uruŋu enobo?’ 18 Oŋu miku miya, ‘Noŋ Iŋi ebemiŋ: Noŋ rouŋ pine ketotieru tifeineo rouŋ pi soguine soguine babemiŋ. Oi baku uqo touŋmoririne eru mebone sosowo oo roru qojugabe ŋeiŋ. 19 Oo ŋeko nakenere iŋi mibemiŋ: O go kiwaqawaineke! Touŋmoririgo afaine mata pe garega. Ore eru uqo noku jerieru gosaine gosaine batiqatiine tomiri ŋema neku waigo goigoŋ.’ 20 Oŋu miyayoŋ, Anutuji iŋi ojiko maneya, ‘O go, maŋgo tomiri! Nonji damaŋgo ruaru mitariku qoqotigo ubu yoo ogabe komemiŋ. Komende yareya sosowo raugaru gomeŋ, oi more biŋe fukeiŋmeŋ?’
21 “Moji iŋoyoŋunde tebe mariku juŋe boreŋ ya roru qojugaegayoŋ, Anutu keririŋineo mande touŋmoririine so pe tega, iŋore yobiŋ soguine oŋu fukeiŋ.” Oŋu.
Anutu manesiŋ garu manebu so einebi.
Mat 6.25-34
22 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Oŋu fukeiŋyoŋ, nonji ŋoŋo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo moreŋgo goniminde manebu oi iŋi miku so einebi: Niŋo wamo ya roru nonobeŋ eru wamo yaji sakinoŋuŋ komoŋ ganobeŋ? 23 Sakiŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko kambaŋ saki komonji ore wawakiine fukega. Jiŋoŋaŋuŋke gogobi, oiji ya foriine fukeko uqoji ore wawakiine fukega.
24 “Ŋoŋo sonomeŋ webo ŋoneinebi: Yoŋoji uqo koruŋ so qopogaru tieegobi. Kurumbu foriine so ketigaru rouŋ piyaŋuŋgo so roru qojugaegobi. Seki beyaŋuŋ oi qomukuru (stua) uqo pigo so ruaegobi eru Anutuji oi jibu gume yabeega. Ŋiŋigo ŋoŋore furi oi webo furiyaŋuŋ yadureru ropekiine pega. Oi manesubi raiŋ.
25 “Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oiji moreŋgo goinde damaŋine oi una moakonde so ba jikigaiŋ me mata? Oi mata yobu.* Goineji iŋi kerisieru migobi: Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oiji sakiine wan fit ore so jikigaru bojoroiŋgo embimbiŋgaiŋ
26 “Ya mendaine oŋuine enimiŋgo embimbiŋganimiŋ ine, ya goine kokoinere uruŋure manebu enobuŋ? 27 Ŋoŋo juŋ jariŋ iruine kuririyaŋuŋke oi ŋoneinebi: Yoŋoji kambaŋ sokiyaŋunde ore saka so yomueegobi. Gio ya goine so baegobi eru oi jibu iŋi ŋajibe maneniŋ: Kiŋ Solomonji goul silwaine qojugaru marikuine bugeqonikiŋke keru goyayoŋ, iŋore mariku oi gasau hoŋaru firindua ore so ŋone-aŋiineke so fukeya.* 1 Kiŋ 10.4-7; 2 Hist 9.3-6
28 “Juŋ jariŋ iruine omaine oi muŋambe moreŋgo maŋfuŋnoŋuŋgo ŋeko yogo ketebi wakiko bokeru qojugaru rigabi jaiŋ. Oi jibu Anutuji iru oŋuine mo oi oŋuakoŋ fiine akoŋ basarigaega. Ore eru iŋoji ŋoŋo oŋuakoŋ soine komoŋ ŋabeiŋ. Ŋoŋo juŋ jariŋ iruinere so, so fukegobi. Anutuji siŋaŋ ŋabeiŋgo manega, aŋiine oiji ya sosowo yadureru ropega. O ŋiŋigo, mamanesiŋ-ŋaŋunji wamore mendaine fukega?
29 “Oŋu fukeko ŋoŋo oŋuakoŋ gogoŋaŋunde manebu so einebi. Oi maneru yobiŋgaru iŋi egu minimiŋ, ‘Niŋo wamo uqo obu nonobeŋ?’ Oŋu miku maŋ-ŋaŋuŋ oo so ruaru maŋwawaki fukeru manjo so bofukeinebi. 30 Kantri so maŋkekerisiere yauraine yoŋoji ya oŋuine sosowo rauganimiŋgo yameŋ keku manjo eegobi. Oi eegobiyoŋ, ŋoŋo uqo kambaŋ yare basiqasi baku embimbiŋgagobi, Mamaŋaŋunji oi mane forega. 31 Ore manjo so einebiyoŋ, Anuture qorumaŋgo ropenimiŋgo yameŋ keeinebi. Maŋ-ŋaŋuŋ oo ruabi peko iŋoji siŋaŋ ŋaberu ya oŋuine oi oŋuakoŋ jikiga ŋareiŋ.” Oŋu.
Biŋenoŋuŋ Sombuŋgo me moreŋgo qojugabeneŋ sagaga?
Mat 6.19-21
32 “O nonde kubu mendaine, Mamaŋaŋunji qorumaŋ ŋareiŋgo manega ore kokoi so maneru goinebi. 33 Morende moneŋ mebo oi yameŋ keku egu qojuganimiŋ. Ore eru ya pe ŋarega, oi furi baninde ruaru moneŋ poreru mobeine ŋiŋigo wakiqoqoine yauŋ-ŋaŋunde yareinebi. Oŋu ruabi tinabiŋeŋaŋuŋ juŋe boreŋ ore so oi Sombuŋ kaeo peku saueru so mataeiŋ. Moneŋ kekereŋaŋuŋ fuŋine mo oi Sombuŋ kaeo so sembeaiŋ. Wofu pujajaŋ eru kiaŋ bobo yoŋoji paibe roperu ya bosembeanimiŋgo embimbiŋganimiŋ.
34 “Yare kuririine roru manende ropega, oiji pi mogobe eko goji maŋgo oŋuakoŋ oo qakatoru gomiŋ.” Oŋu.
Maŋgari goku gio babi sagaiŋ.
35 “Ŋoŋo Anuture gio banimiŋ ore jaueru kambaŋ sokiŋaŋuŋ kipe mukuku kuririŋaŋuŋke dimaku maŋ-ŋaŋunde doiji qurebi jako goinebi. 36 Oi yoore so: Pi rauine mo iŋo ŋiŋigo suanjeŋ (bobotumaŋ) jebego wareru jeriekimiŋ ore keporebi raya. Oo rako madepuineji pigo ŋeku kirieinde jiŋoyaŋuŋ sakibe piku pisaqasa eku yameŋ keku odigagobi. Odigaru gobi iŋoji damaŋ oo me oo waperu mendigo qana, yoŋoji oo akoŋ mendi robi wapeiŋ. Ŋoŋo made yoŋore so fukeru jaueru goinebi.* Mak 13.34-36
37 “Ofonji kirieru wareme gio bobopuine goineji maŋgari gogobi oŋu bofuke yabeiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Iŋoji waperu ketumaŋ yaberu uqo ŋeŋeo ruame ŋebi uqo gume yabeiŋgo jaueru kiŋaŋ yabeiŋ. 38 Iŋoji ubu joŋiŋgo me kae fufurere oo kirieme goineji maŋgari gobi bofuke yabeiŋ, yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
39 “Maŋgari gonimiŋ ore buŋo yo soine manesuinebi: ubu eko suroŋqoqo ŋiji wamo damaŋgo me auago wareiŋ, pi rauineji oi manena ine, iŋoji gariine goku piine soine siŋaŋ bako qajaŋgaru ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. 40 Ŋoŋo ‘Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji damaŋ yoo so wareiŋ,’ miku manesunimiŋ, iŋoji damaŋ oo akoŋ wareiŋ. Ore eru ŋoŋo oŋuakoŋ jaueru goinebi.” Oŋu.* Mat 24.43-44
Gio ŋiji keoma goku sibirigaya.
Mat 24.45-51
41 Yesuji buŋo oŋu miko Pitaji weuya, “Ofoŋ, go soso buŋo yo oi niŋore me ŋiŋigo goine sosowo yoŋore oŋuakoŋ mige?”
42 Oŋu weuko Ofonji miya, “Gio bobo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo moji qembibiineke fukeru goine yadurega? Goineji gbaŋiru gio bokebi moji mamane-muku fiinere paio yameŋ keku damaŋ so baega, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Pi rauineji eeboboine osoeru ŋoneru mogobe raru pire yareya oi iŋore meo ruame siŋaŋine fukeiŋ. Siŋaŋine fukeru kiŋaŋqoqopuine ojiya ore so siŋaŋ yaberu damaŋ poretiŋ oo gume yabeeiŋ. 43 Oŋu siŋaŋ yaberu goko rauineji kirieru wareru oŋu ŋoneru ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miiŋ.
44 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneinebi: Rauineji kiwaqawake ojiru meboine sosowore siŋaŋ igodoŋgaiŋ. 45 Igodoŋgaiŋyoŋ, gio bobo gbagbaŋine iŋoji maŋineo manesuku iŋi miiŋ ine, ‘Ofoŋnere waware damanji joroine pega.’ Oŋu miku fuŋgaru gio bobo ŋiŋigopuine jebe ruaru jerieru obu sanaŋine noku maŋine jibugako bojiqojibu keoma eru goiŋ. 46 Oŋu goku damaŋ mogo ofoŋine wareiŋgo so odigaiŋ, iŋo oo akoŋ wareiŋ. Damaŋinere niniga qaqouma gome aua oo akoŋ wareru qaku boserereŋ eteku mitigako buŋoqoqomuku ŋiŋigo oŋuine misi korugo rakaru joiserereŋ maneiŋ.
47 “Gio bobo moji Ofoŋinere maŋ aŋi mane mukuyayoŋ, buŋo buruine ojiya ore so jajau so ee eku gioine baku goya, Ofonji ore geoine miko kiperu ŋoŋoruji ate kokoine qaya baya qanimiŋ. 48 Oŋu qanimiŋyoŋ, gio bobo ŋi moji Ofoŋinere maŋ aŋi so mane mukuku ya eru bako geoine soine mibi ŋoŋoruji qaniminde so fukega, Ofonji ore geoine miko afaine qanimiŋ. Anutuji more ya kokoine oteya, iŋoji oi basaueme foriine kokoine fukeiŋgo odigaiŋ. Anutuji more yare wiki boakoŋ oteya, iŋoji oi basaueme foriine boakoŋ fukeko bokirie teiŋgo weu teiŋ.” Oŋu.
Yesuji jo boruŋ bawakiko roiŋgaya.
Mat 10.34-36
49 “Nonji moreŋgo jo ruaru putebe ja ra wareiŋgo ore wakibe maŋ aŋine ore boruŋineji ja foreiŋgo ore pega. 50 Pegayoŋ, oi ‘Jo ruaru putebemiŋ,’ mibe joiserereŋ kokoine joŋ joru oŋuine oi nonde paio roperu kefa nuiŋgo eiŋ. Anutuji oŋuine oiji miti meso fuŋine mo rau nareiŋ. O noŋ koŋkoŋ soguine maneru gobe rau nareko oiji tariiŋ.* Mak 10.38 51 Iŋi egu manesunimiŋ: Yesuji womo baiŋgo ore eru moreŋgo wakiya. Nonji iŋi ŋajibe maneinebi: Nonji womo baiŋgo ore matayoŋ, nonde eru pougaru roiŋgabi ruge fukeiŋ.
52 “Oi iŋi ore migo: Nonde Biŋe buŋoji ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareko kerisiebuŋ ore damaŋ yoo fuŋgaru iŋi fukeiŋ: Pi more maŋgo ŋiŋigo 5 yoŋoji botuyaŋuŋgo kekepari eru pouganimiŋ. Adibe yokaomo yoŋoji yoyoka yokoke kekepari ruabi aribe yoyoka yokoji yokaomo yoŋoke roroiŋ eru gonimiŋ. 53 Mamamade yokoji pougaru rorosi ebire maŋgo-odu yokoji roiŋgaru qoqo ebire yaŋoineji yaŋoine qoqopie ee eru roiŋganimi.” Oŋu.* Mai 7.6
Damaŋ gogobeneŋ, oi mane osoeinebi.
Mat 16.2-3
54 Yesuji jikigaru ŋiŋigo kubu yoŋo iŋi yajiya, “Wegi rarakaineo kae gobureko kuaŋ dabu eko ŋoŋo oi ŋoneru oo akoŋ ‘Kue wareiŋ,’ miegobi. Oŋu mibi kue wareiŋ. 55 Saut obeone gbiŋ qako ŋone maneru iŋi miegobi, ‘Kae joineke fukeiŋ.’ Oŋu mibi ore so fukeiŋ. 56 O maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine, ŋoŋo qonikiŋ morende kamasiyakuŋ ŋoneru kue wegire fuŋneyakuŋ soine osoeegobiyoŋ, damaŋ yo gogobeneŋ, ore fuŋine so osoeru mane mukubi so sagaga.” Oŋu.
Kekepariŋaŋuŋ botiŋgabi posikeiŋ.
Mat 5.25-26
57 “Ŋoŋo ‘Ya poretiŋ oi uruŋu ekimiŋ,’ miku ore fuŋine oi uruŋure eru ŋoŋo-ŋaŋe so osoeru mitariegobi? Oi so sagaga. 58 Rosigoji sakigoo buŋo ruaru buŋo koroineo pore guiŋ ore eko mimitari siŋandeo raru kadi soguineo oo yameŋ keku maŋmoakoŋ eku buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋu so enimi ine, rosigoji soine ro furu yoyou egareme (jas, majistreit) mimitari ŋire jiŋo maio ropende maneru miko kambantire meo warende witi pigo egu rua guiŋ. 59 Nonji iŋi mibe mane, Go oo furigo sosowo ruamiŋ ore so quŋgaru ŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego bajiru wakimiŋ.” Oŋu.

*12:1: Mat 16.6; Mak 8.15

*12:2: Mak 4.22; Luk 8.17

*12:10: Mat 12.32; Mak 3.29

*12:11: Mat 10.19-20; Mak 13.11; Luk 21.14-15

*12:25: Goineji iŋi kerisieru migobi: Ŋoŋoreone moji manebu eru oŋuine oiji sakiine wan fit ore so jikigaru bojoroiŋgo embimbiŋgaiŋ

*12:27: 1 Kiŋ 10.4-7; 2 Hist 9.3-6

*12:36: Mak 13.34-36

*12:40: Mat 24.43-44

*12:50: Mak 10.38

*12:53: Mai 7.6