4
Koruŋ titie ŋire soso buŋo
Mat 13.1-9; Luk 8.4-8
Yesuji moke obu joguŋ qaŋaŋineo rakaru fuŋgaru qaji yareya. Qaji yareme ŋiŋigo kubu sogoji iŋoreo raru tumaŋgabi ogâo roperu obu joguŋ paiineo raru ŋeya. Ŋeko ŋiŋigo sosowo yoŋoji joguŋ qaŋaŋineo mageŋgo tumaŋgabuŋ.* Luk 5.1-3 Oŋu tumaŋgabi soso buŋo kokoine miku qaji yareya. Qaji yareku iŋi miya:
“Maneniŋ! Ŋi moji uqo koruŋ qopogaru tieiŋgo ore gioo raya. Raku qopogaru tieme koruŋ goineji kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebuŋ (uufuŋ) webo yoŋo waperu oi no forebuŋ. Koruŋ goineji ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ. Rakaru keku oo moreŋ kokoine so bofukebuŋ. Moreŋ dikisiaine tomiri peya ore bobuŋyaŋunji pipa wapebuŋ. Wapebiyoŋ, wegiji waperu joti yabeme goduyaŋuŋ tomiri ore gbaŋiru ŋeririkebuŋ. Koruŋ goineji komeqore joruineke oo rakaru ŋebuŋ. Rakaru ŋebi komeqoreji waperu kefa yabeme boŋeŋgaru baŋi forebuŋ. Oŋu fukeme foriine so wapebuŋ. Koruŋ goineji moreŋ fiineo rakaru ŋebuŋ. Rakaru keku bobuŋyaŋunji pougaru pakereru yoyaŋunde fori fiine fukebuŋ. Goineji koruŋyaŋuŋ 30, goineji koruŋyaŋuŋ 60, goineji 100 ore so fukeru sauebuŋ.” Oŋu miku miforeya, “Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
Yesuji wamore soso buŋo miya.
Mat 13.10-17; Luk 8.9-10
10 Kubu soguine yoŋoji roiŋgaru rakabuŋ Yesuji iŋoyoŋe akoŋ ŋeya. Iŋoyoŋe akoŋ ŋeko kiŋariŋpuine 12 eru goine roregakabuŋ, oi moko soso buŋo yo ore fuŋinere weu tebuŋ. 11 Weu tebi iŋi kerisieru yajiya, “Anuture qorumaŋgo ropegokiminde buŋo soŋsoŋine oi ŋoŋo totogo ŋajibe mane mukugobiyoŋ, sakibe gobuŋ, yoŋore ore oi sosowo soso buŋoji akoŋ fukeega. 12 Oŋu fukeko
‘Yoŋoyaŋunde jiŋoji ya ŋoneku fuŋine jibu so mane mukunimiŋ.
Yoŋoyaŋunde kajeji buŋo poretiŋ maneru fuŋine jibu so mane taniŋganimiŋ.
Oi mane taniŋganimiŋ ine, soine maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji agiburaŋyaŋuŋ bokena.’ ”* Ais 6.9-10
Yesuji soso buŋore fuŋne miya.
Mat 13.18-23; Luk 8.11-15
13 Yesuji jikigaku iŋi yajiya, “Soso buŋo ore fuŋine oi so mane taniŋgagobi ine, soso buŋo goine sosowo mibemiŋ, oi bio uruŋu mane taniŋganobuŋ? 14 Soso buŋo ore fuŋine oi iŋi: Koruŋ titie ŋiji Biŋe buŋo qopogaru tieega. 15 Uqo koruŋ kadi qaŋaŋineo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Biŋe buŋo qopogaru tiebuŋ ŋiŋigo maŋyaŋuŋgo rakaegayoŋ, oi manebi Satanji oo akoŋ wareru buŋo maŋyaŋuŋgo qoqogabi rakaya, oi qomukuru oga ŋabeega. 16 Uqo koruŋ qopogame ko oŋgiŋgo rakaru ŋebuŋ, oi oŋuakoŋ ŋiŋigo sosoyaŋuŋ mo. Yoŋoji Biŋe buŋo maneru oo akoŋ beufi paio maneru sabareegobi. 17 Oŋu eyareegayoŋ, maŋyaŋuŋgo goduine so pe yareiŋyoŋ, damaŋ qondiŋineo akoŋ dimaku siŋaŋgaru gonimiŋ. Biŋe buŋo ore eru suroŋqoqo me kekesuesue fukeme damaŋ oo akoŋ waki ŋabeiŋ. 18 Uqo koruŋ qopogame komeqore joruinekeo rakaru ŋebuŋ, oi iŋi: Yoŋoji Biŋe buŋo manebi maŋyaŋuŋgo rakaega. 19 Rakaegayoŋ, moreŋgo gogore manemeja eru moneŋ mebo fufurure manjo fukeru yobiŋ yabeega. Tinabiŋeyaŋuŋke fukeiŋ ore sase ebuŋ aŋi sanaŋine sembene goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋgo maŋgaru Biŋe buŋo boŋeŋgaru barugoegobi. Oŋu fukeme foriyaŋuŋ tomiri aputa (gipeine) fukenimiŋ. 20 Uqo koruŋ moreŋ fiineo qopogame rakaru ŋebuŋ, oi ŋiŋigo yo oŋu: Yoŋoji Biŋe buŋo kaje ruaru maneru maneru sabareru gbeŋ akoŋ dimaku foriyaŋuŋ bofukeegobi. Goineji buŋo miku moakoŋgone koruŋ 30 bofukeegobi. Goineji foriyaŋuŋ 60, goineji buŋo koruŋ moakoŋ moakoŋ ore foriyaŋuŋ 100 basaueru bofukeegobi.” Oŋu.
Lambe oi tatama noreiŋgo ore ŋega.
Luk 8.16-18
21 Yesuji buŋo mo iŋi miya, “Moji lambe me doi roru qureru dero me ŋeŋe yukuineo ruaiŋ me mata? Oi uro ruaiŋ? Oi ore ŋeŋeineo totogo ruaiŋ.* Mat 5.15; Luk 11.33 22 Oŋuakoŋ ya mo sumuŋgabi pega, oi totogo fukeiŋ ore pega. Ya mo keku kemagabi pega, oi borombiebi boroiŋgaiŋ ore eru pega.* Mat 10.26; Luk 12.2 23 Moji maŋkajeineke goga ine, iŋoji soso buŋo yo kaje ruaru mane mukuine.” Oŋu.
Uruŋu diwelopmen fukega?
24 Yesuji buŋo iŋi yajiya, “Buŋo manegobi, oi maneru sabareru maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru kegboreru goinebi. (Oŋu gokabi maŋyaŋuŋ poretiŋgame mamanesuŋaŋunji sogueme maneru komenimiŋ.) Ŋoŋo goine yoŋore buŋo osoeru mitarinimiŋ, Anutuji mimitiŋaŋuŋ moakoŋ ore so ŋoŋo-ŋaŋunde buŋo osoeru mitariiŋ. So oi odureru geoine kerisieru yareiŋ.* Mat 7.2; Luk 6.38 25 Ore fuŋine oi iŋi: Moji mamane-mukuineke goga, Anutuji oi jikigaku oteme goiŋyoŋ, moji mamane-mukuine tomiri goga, Anutuji mamaneine mendaine pega, oi oŋuakoŋ qomukuru roiŋ.” Oŋu.* Mat 13.12; 25.29; Luk 19.26
Biŋe buŋo koruŋ oi bobuŋineke.
26 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi yo oŋuine: Ŋi moji gioo raru uqo koruŋ qopogaru tieiŋ. 27 Qopogaru tieru raru una ubu peku papakare eme uqo korunde bobuŋine pougaru wapeegobi. Uruŋu pougaru wapeegobi, oi iŋoyoŋe so mane mukuga. 28 Moreŋ iŋoyoŋe akoŋ maŋgo eteko foriine fukeega: Rone yoine, jiki foriine ruame ore ŋadiineo foriine ore koruŋ oi sosowo fukeru sogue forenimiŋ. 29 Foriine sogue foreru gumuŋgame foriine rorore damaŋ fukeme kiŋaŋqoqopuine sore yabeme siqoyaŋuŋ kekesiine miineke roru foriine roiŋ ore gioineo ranimiŋ.” Oŋu.* Joel 3.13
Yojuŋ korunde soso buŋo
Mat 13.31-32, 34; Luk 13.18-19
30 Yesuji soso buŋo mo iŋi miya, “Anuture qorumaŋ oi wamoyake so minobeŋ me wamo soso buŋoji mifukenobeŋ? 31 Oi yojuŋ korunde so iŋi fukega: Koruŋ oi mendaine made. Oi morende uqo koruŋ sosowo yoŋore wawakiine fukega. Oŋu fukeme gioo sariegobi. 32 Sariegobiyoŋ, pougaru pakereru munjaŋ sosowo yadureru sogueru tieŋine sogo sogo ruame raru wareega. Oŋu bokeru rako sowore webo yoŋo youyaŋuŋ ore mumuineo baegobi.” Oŋu.
Yesuji soso buŋo kokoine miya.
33 Yesuji soso buŋo oŋu oi kokoine miku goku Biŋe buŋo yajiya. Mane mukubuŋ ore so oi yajime maneru gobuŋ. 34 Damaŋ so buŋoine sosowo oi soso buŋoji miku goya. Buŋoine mo omaine so miyayoŋ, kiŋariŋpuine yoŋoke yoŋoyoŋe akoŋ gobi damaŋ oo buŋo sosowo ore fuŋneyaŋuŋ oi mitaniŋga yareku goya. Oŋu.
Yesuji miko siritemboŋ niniŋgaya.
Mat 8.23-27; Luk 8.22-25
35 Wegi oo kae ubu eme Yesuji kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Niŋo bokeru joguŋ petigaru aribe ropeki.” 36 Oŋu yajime ŋiŋigo kubu boke yaberu Yesu roru ogâo roperu ŋeko rabuŋ. Ogâ goine oi oŋuakoŋ yoŋoke ŋadio ŋadio rabuŋ. 37 Rakabuŋ siritemboŋ yasogoji ututuŋ pakereme siriji ogâ maŋineo rakame ogâ puseiŋgo eya. 38 Oŋu fukeme Yesuji ogâ jikiineo ŋeku qoriŋgo roegaru kubaŋ peya. Kubaŋ peko kiŋariŋpuineji raru wiwigaku ojibuŋ, “Hei qaqaji! Niŋo joguŋgo sibirigaiŋgo egobeneŋ. Ore manebuine mo manege me mata?”
39 Oŋu ojibi maŋine gboreme maneru pakereru gbiŋ eru siri iŋi mitiga yateya, “Bio bokeru niniŋ peni!” Oŋu miko gbinji munaŋgaru siriji benoŋ baru pebu. 40 Oŋu eru iŋi miku yajiya, “Ŋoŋo wamore kokoi mamane ŋi fukegobi? Uruŋure eru Anutu so manesiŋ gagobi? Sombuŋaŋuŋ wamore omaine manegobi.”
41 Miku yajime waragaku sombuyaŋuŋ maneru mimane ebuŋ, “Yei, mamagore siaine! Ŋi oi wamo ŋi goga? Iŋoji gbiŋ eru koe mitiga yateme miine reŋgabu?” Oŋu.

*4:1: Luk 5.1-3

*4:12: Ais 6.9-10

*4:21: Mat 5.15; Luk 11.33

*4:22: Mat 10.26; Luk 12.2

*4:24: Mat 7.2; Luk 6.38

*4:25: Mat 13.12; 25.29; Luk 19.26

*4:29: Joel 3.13