25
Ŋigo jeŋoŋ 10 yoŋore soso buŋo
Yesuji miya, “Moke warebemiŋ, damaŋ oo Sombunde qorumaŋ oi iŋi fukeiŋ: Suanjeŋ jebe damaŋgo ŋigo jeŋoŋ jumuine ten yoŋoji ‘Ŋi biŋeke qoturekimiŋ,’ miku doiyaŋuŋ roru kadio rabuŋ. * Luk 12.35 Yoŋoreone 5 yoŋo mamane-mukuyaŋuŋke fukebuŋyoŋ, goine 5 oi biriine. Biriine yoŋoji doiyaŋuŋ robuŋyoŋ, misi (kufaŋ) jiji* Misi (kufaŋ) jiji oi oliwe yore koruŋ banjaŋgabi jijiine oi fukeya. Kae ubu eko yo sisiineo kambaŋ kiperu jiji oo igokurugaru doi qureru kadio rabi 15 minit ore so jaya. Ore ŋadio yo oi omaine buruburu egu bokenimiŋ ore oi moke oliwe yo jijio igokurugabuŋ. so roru rabuŋ. Mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji doiyaŋuŋ eru kufaŋ jiji sogoyaŋuŋ oŋuakoŋ roru rabuŋ. Rabi ŋi biŋeji pipa so wareko odigabi damaŋ joroya ore sosowo yoŋo bedaŋgaru daberu kubaŋ pebuŋ.
“Kubaŋ pebuŋyoŋ, ubu botuineo moji qeŋ puteme buŋo iŋi manebuŋ, ‘Maneniŋ, ŋi biŋeji warega-oo! Ŋoŋo iŋoreo raru qotureniŋ.’ Buŋo oi maneru ŋigo jeŋoŋ ten oi sosowoji pakereru doiyaŋuŋ roru bobiaŋgaru qurebi. Qurebi biriine yoŋoji ŋigo mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoreo wareru iŋi mibuŋ, ‘Niŋore doi kobega ore ŋoŋo kufaŋ jiji goine noreniŋ.’
“Oŋu mibi mamane-mukuyaŋuŋke yoŋoji bokirieru iŋi mibuŋ, ‘Mata! Oi ŋoŋo eru niŋo so saga nobeiŋ. Ore eru seki pigo raru ŋoŋo-ŋaŋunde kufaŋ jiji furiine baniŋ.’
10 “Oŋu mibuŋyoŋ, yoŋoji kufaŋ jiji furiine baiŋgo raru kadio gokabi ŋi biŋeji oo akoŋ wapeya. Ŋigo jeŋoŋ jaueru dimabuŋ, yoŋoji raru iŋoke qotureru suanjeŋ jebe pi maŋineo ropebi mendi kebuŋ. 11 Ŋigo jeŋoŋ nareŋgareŋ pigo rabuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ jiki waperu mendigo qaku iŋi oŋgabuŋ, ‘Ofoŋ Ofoŋ, go mendi ro nore!’
12 “Oŋu oŋgabuŋyoŋ, iŋi bokirieru miya, ‘Mata! Noŋ ŋoŋo so mane ŋabego. Buŋo oi foriine ŋajigo.’ ” * Luk 13.25 13 Yesuji soso buŋo oŋu miku kiŋariŋpuine buŋo iŋi yajiya, “Ŋoŋo noŋ warebeminde damaŋ me aua so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi.” Oŋu.
Moneŋ komoŋ siŋaŋ gabunde soso buŋo.
Luk 19.11-27
14 “Ŋoŋo soso buŋo yoore so fukeiŋ: Ŋi mo kaeine bokeru jorigo kantri mogobe raiŋgo maneru kiŋaŋqoqopuine oŋga yareko warebi moneŋ meboine siŋaŋ ganiminde mitiga yareru meyaŋuŋgo ruaya. * Luk 19.11-27 15 Gio boboyaŋuŋ osoeru foriine wojimu fukeiŋ ore so maneru gio bobo ŋi more moneŋ komoŋ 5 (Kina 20,000) oteru mo moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) oteru mo moakoŋ (Kina 4,000) oteya. Oŋu siŋaŋ ganimiŋ ore boroiŋgaru yareru boke yaberu raya.
16 “Ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji oo akoŋ raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ 5 jikigaru roya. 17 Oŋuakoŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji raru rojiki-bajiki gio bako moneŋ saueko komoŋ yoyoka jikigaru roya.
18 “Oŋu robuyoŋ, ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji bokeru raru moreŋ sikeku ŋi siŋaŋinere moneŋ yoŋ gaku sumuŋgaya. 19 Damaŋ joroine tariko kiŋaŋqoqo yoŋore ŋi siŋanji kirieru wareru ‘Gio babuŋ ore sunduyaŋuŋ maneru osoebemiŋ,’ miku kepore yabeko warebuŋ.
20 “Oŋu warebi ŋi komoŋ 5 (Kina 20,000) roya, iŋoji jiŋo maiineo waperu komoŋ 5 moke jikigaru roru wareru iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ 5 naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ 5 moke fukeko roru warego.’
21 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’ 22 Ŋi moneŋ komoŋ yoyoka (Kina 8,000) roya, iŋoji oŋuakoŋ waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, goji moneŋ komoŋ yoyoka naremeŋ, nonji ore rojiki-bajikiine babe saueko komoŋ yoyoka moke fukeko roru warego.’
23 “Oŋu ojiko ŋi siŋaŋineji iŋi bokirie teya, ‘Oi fiine. Go gio bobo ŋi fiine bose-qosembego tomiri. Go ya afaine roru oi yameŋ keku siŋaŋ garu gokande saueya. Ore eru nonji ya kokoine gore meo ruabe ore siŋaŋ goigoŋ. Soine wareru ŋi siŋaŋgo nonde pi maŋgo waperu moko jeribari eru gokimiŋ.’
24 “Ore ŋadiineo ŋi moneŋ komoŋ moakoŋ (Kina 4,000) roya, iŋoji waperu iŋi ojiya, ‘Sogunene mane, nonji fuŋnego iŋi mane mukuboŋ: Ŋi Ofoŋneji ŋi sanaŋine joineke fukega. Gake uqo koruŋ so qopogaru tiende oo jibu foriine siqoji ketigaru roiŋgo maneege. Kurumbu koruŋ so sarinde rakako oo jibu foriine roru qojugaiŋgo maneege.
25 “Oŋu mane mukuku kokoi maneru raru gore moneŋ komoŋgo oi moreŋgo sumuŋgabe peya. Ŋone, moneŋ komoŋ naremeŋ, oi akoŋ poretiŋ yo.’ 26 Oŋu ojiru oi oteyayoŋ, ŋi siŋaŋineji bokirieru iŋi miteya, ‘Go rembeŋine fukeru kiŋaŋqoqo sembene fukege! Go fuŋnene mane mukumeŋ: Nake uqo koruŋ so qopogaru tiebe oo jibu foriine siqoji ketigaru robemiŋgo maneego. Nake kurumbu koruŋ so saribe rakako oo jibu foriine roru qojugabemiŋgo maneego. Nonde kamasi oŋuine mane mukumeŋ eru wamore jibugaru gomeŋ?
27 “Go nonde moneŋ oi benk pigo ruande sagana. Beŋk pigo ruande sogueme kirieru wareboŋ, damaŋ yoo oi soine sisiineke ronobo.’ 28 Jikigaru goine oi yajiya, ‘Ŋoŋo qefeŋ rembeŋ ŋi yoore moneŋ komoŋ oi ogaru mo komoŋ 10 bofukeya, oi oteniŋ.’
29 “Soso buŋo yoore fuŋne oi iŋi: Uri yoŋore ya pega, sosowo yoŋore oi jikigaru yarebi saueko boakoŋ yobu pe yareiŋ. Oŋu saueiŋyoŋ, more ya mo so pega, iŋore ya oi oŋuakoŋ ogabi mo yobu goiŋ. * Mat 13.12; Mak 4.25; Luk 8.18 30 Ayo, kiŋaŋqoqo ŋi omaine gioinere fori tomiri oi sakibe igogabi qisirigo rakaine. Oo rakaru kuyo jojoraru gobuyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” Oŋu. * Mat 8.12; 22.13; Luk 13.28
Mimitarire damaŋ yasogoo iŋi fukeiŋ:
31 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji dimaku Sombuŋ mimerereŋ sosowo oga yaberu moko warenimiŋ, damaŋ oo Sombunde kuririquranji fukeko iŋoji Kiŋ Ofonde morumboŋ ŋeŋeo ŋeiŋ. * Mat 16.27; 19.28 32 Ŋeku miko morende ŋiŋigo kubu sosowo qoju yabebi iŋore jiŋo maio fukenimiŋ. Fukebi lama siŋanji lamapuine noniŋ yoŋoreone osoeru boroiŋ yabega, ore so oi boroqoroiŋ eyareiŋ. 33 Oi eyareku miko lama oi me furoineo erunoniŋ oi kijoineo rua yabenimiŋ.
34 “Oŋu rua yabebi Kiŋ Ofonji me furoineo dimanimiŋ, oi iŋi yajiiŋ, ‘Nonde Mamaji mifia ŋareko gobuŋ, ŋoŋo wareniŋ. Mama Anutunoŋunji moreŋ sosowo bofuke yabeya, damaŋ oo akoŋ qorumaŋ ŋoŋore bomogaru bako jaueru pe wapega, ŋoŋo wareru oi raugaru goinebi.
35 “Oi iŋi ore migo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu nareku gobuŋ. Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo kepore nubi piŋaŋuŋgo roperu goboŋ. 36 Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume gobe ŋoŋo maŋgo enareku gobuŋ. Nonji witi pigo gobe ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo wareru gobuŋ.’
37 “Oŋu yajiko ŋiŋigo posiine yoŋoji iŋi bokirieru minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komende ŋoneru gume guru gobeŋ? Eru mo damaŋgo obure komeru gokande ŋoneru obu gareru gobeŋ? 38 Eru wamo damaŋgo kotu gokande ŋone guru kepore gubeneŋ pinoŋuŋgo ropende gobeŋ? Eru wamo damaŋgo saki komoŋgore embimbiŋgaru gokande ŋone guru kambaŋ kereŋ gareru gobeŋ?
39 “Eru wamo damaŋgo jibe ba gume pende ŋone guru me witi pigo gokande maneru go ŋone guiŋgo goreo wareru gobeŋ?’ 40 Oŋu mibi Kiŋ Ofonji bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Noŋ buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo nakene maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo ebuŋ, oi sosowo noŋ enareku gobuŋ.’
41 “Oŋu miku ore ŋadiineo me kijoineo dimanimiŋ, yoŋoreo kirieru iŋi yajiiŋ, ‘Mamaneji qaiso ŋabeme gobuŋ, ŋoŋo boke nuru useniŋ. Misi koru tatariine tomiri ja ropeiŋ, oo raru rakaniŋ. Anutuji oi Sembene Rauine eru iŋore mimerereŋpu yoŋore bomogaru bame jaueru pe wapega. 42 Oi iŋi ore ŋajigo: Nonji uqonere komeru gobe ŋoŋo uqo munjaŋ so nareku gobuŋ. Nonji obure komeru gobe ŋoŋo obu so nareku gobuŋ.
43 “Nonji kotu fukeru gobe ŋoŋo so kepore nubi piŋaŋuŋgo so roperu goboŋ. Nonji saki komoŋnere embimbiŋgaru gobe ŋoŋo kambaŋ kereŋ so nareku gobuŋ. Nonji jibe ba nume peboŋ eru witi pigo goboŋyoŋ, ŋoŋo noŋ ŋone nunimiŋgo oo so wareru gobuŋ.’
44 “Oŋu yajiko yoŋoji oŋuakoŋ bokirieru iŋi minimiŋ, ‘Ofoŋ, go wamo damaŋgo uqogore komemeŋ me obure komeru gomeŋ me kotu gomeŋ me saki komoŋgore embimbiŋgaru gomeŋ me jibe ba guko pemeŋ me witi pigo gokande niŋo go so kiŋaŋ qa gareru gobeŋ?’
45 “Oŋu mibi bokirieru iŋi yajiiŋ, ‘Nonji buŋo foriine iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo maŋkekerisie ogopune wawakiine yo yoŋoreone more ya mo so ebuŋ, oi sosowo noŋ so enareku gobuŋ fukega.’
46 “Oŋu yajiko geoine bokirie yareme paiyaŋuŋgo ropeko igo yabeko rakaru joiserereŋ damaŋ tatariine tomiri maneru go ropenimiŋ. Oŋu go ropenimiŋyoŋ, posiine yoŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ gogo oi damaŋ tatariine tomiri go roperu gonimiŋ.” Oŋu. * Dan 12.2

*25:1: Luk 12.35

*25:3: Misi (kufaŋ) jiji oi oliwe yore koruŋ banjaŋgabi jijiine oi fukeya. Kae ubu eko yo sisiineo kambaŋ kiperu jiji oo igokurugaru doi qureru kadio rabi 15 minit ore so jaya. Ore ŋadio yo oi omaine buruburu egu bokenimiŋ ore oi moke oliwe yo jijio igokurugabuŋ.

*25:12: Luk 13.25

*25:14: Luk 19.11-27

*25:29: Mat 13.12; Mak 4.25; Luk 8.18

*25:30: Mat 8.12; 22.13; Luk 13.28

*25:31: Mat 16.27; 19.28

*25:46: Dan 12.2