24
Boji soriŋ ketoqototie fukeiŋ.
Mak 13.1-2; Luk 21.5-6
Yesuji boji soriŋ bokeru wakiko kiŋariŋpuineji iŋoreo wareru boji sorinde jokoroŋ maŋgo pi ŋebuŋ, oi Yesu odubuŋ. Odubi bokirieru iŋi yajiya, “Pi sosowo oi soine ŋonegobiyoŋ, nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paio so peiŋyoŋ, siŋsaŋ sesuine akoŋ peiŋ.” Oŋu.
Sisikoŋkoŋ eru kekesuesue fukeiŋ.
Mak 13.3-13; Luk 21.7-19
Yesuji Oliwe yo tukuo raru ŋeko kiŋariŋpuine yoŋoyoŋe akoŋ iŋoreo wareru iŋi weu tebuŋ, “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine mo damaŋgo fukeiŋ eru goji warende morende damaŋ tariiŋgo eiŋ, ore moge oi uruŋu fukeiŋ? Oi soine noji.”
Oŋu weu tebi bokirieru iŋi miya: “Moji sinefuru eko tiŋtuŋ egu enimiŋ ore sisiŋaŋ eku goinebi. Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinao iŋi minimiŋ, ‘Nonji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukego.’ Oŋu miku ŋiŋigo kokoine eadu yabenimiŋ. Ŋoŋo jigore biŋe eru fonuŋ fukeru raru wareko maneenimiŋ. Oi maneru gburugburu egu qanimiŋ ore ŋoŋo sisiŋaŋ einebi. Ya oŋuine oi ronekoŋ fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ.
“Kantri moji kantri mo yabenimiŋ ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo ee eiŋgo ore pakerenimiŋ. Moreŋine moreŋine oo roroine roroine fukeiŋ eru komeŋ sogo sogo oi unugaru baku moreŋ bokirieme rakaeiŋ. Ya sosowo oi ŋigo kuakeji goji fuŋgaru ki yabeega ore sogo. Morende damanji ore so fuŋgaru tariiŋgo eiŋ.
“Oŋu eiŋyoŋ, damaŋ oo goineji ŋoŋo maŋ-ŋaŋuŋ kerisiebuŋ ore eru gawman yoŋore meo rua ŋabebi joiserereŋ eŋareku ŋabebi komenimiŋ. Kantri sosowo yoŋoji nonde eru rosi eŋareenimiŋ. * Mat 10.22 10 Damaŋ oo kokoineji mamanesiŋyaŋuŋ bokeru soŋsoŋburu baku rosi eru qoqo enimiŋ. 11 Kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine kokoineji fukeru ŋiŋigo kokoine kunuŋkunuŋ eyarebi tiŋtuŋ qaku raenimiŋ.
12 “Jauba Rauineji saueru ŋiŋigo siŋaŋ yabeiŋ ore eru maŋkekerisie ŋiŋigo boakoŋ yoŋore manji munaŋgako manjokoyaŋunji gbaŋiru jimigaeiŋ. 13 Moji yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku goko morende damanji tariiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ raugaiŋ. * Mat 10.22 14 Anuture qorumande Bobiaŋ Biŋe yo bonieru morende kantriine kantriine sosowo oo misauebi kufufuŋ so kikitiŋ buŋo mane forebi morende damanji ore ŋadiineo tariiŋ. Oŋu.”
Jerusalem siti ketoqototie aariineke
Mak 13.14-23; Luk 21.20-24
15 “Kajeqouŋ ŋi Danielji ketoqototie aariineke ore buŋoine mime pega. Buŋo ore so goineji wareru ketoqototie eru ya aŋgiŋineke oi boji soriŋ tiriineo ruabi dimako ŋonenimiŋ, buŋo yo osemiŋ, goji soine kaje ruaru mane mukuigoŋ. * Dan 9.27; 11.31; 12.11 16 Damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, yoŋoji use poreru tukuo rainebi. 17 Pi bembeŋgo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji wakiru kekere yaine roiŋ ore pi maŋgo so ropeine. 18 Gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ marikuine roiŋ ore kirieru pigo so raine. * Luk 17.31
19 “Yei! Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ? 20 Ore eru ya oi kueyoiko me Sabat kombande damaŋgo so fukeiŋ ore oŋga wosieinebi.
21 “Oi iŋi ore: Damaŋ oo sisikoŋkoŋ qembibiineke fukeiŋ. Sisikoŋkoŋ soine oŋuine oi ronekoŋ damaŋ mogo so fukeru peya. Anutuji ya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru damaŋ yoo go waperu damaŋ botuineo mo so fukeya. Ronekoŋ so fukeya eru jiki damaŋ mogo moke so fukeiŋ. Ore eru ŋoŋo oŋga wosiru goinebi. * Dan 12.1; Bara 7.14 22 Ofonji bapeboriŋ damaŋ oi so qondiŋgana ine, ŋiŋigo sosowoji sibiriga forenobuŋyoŋ, ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore eru una ore jare oi qondiŋgaiŋ.
23 “Damaŋ oo iŋi minimiŋ, ‘Maneniŋ! Kristoji yoo goga,’ me ‘Ŋoneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo dimaga.’ Moji oŋu miiŋ ine, oi so manesiŋ gainebi. 24 Oi iŋi ore migo: Munaŋqoqo rauine ikoine eru kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine fukeru mosi qoqowirie eru soi sogo sogo babi qowirienimiŋ. Oŋu qowiriebi Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi oŋuakoŋ bojiqojibu eyarenimiŋgo esoigaru yameŋ kebi tiŋtuŋ egu enimiŋ. Ŋoŋo sisiŋaŋ fiine akoŋ eku gobi oi embimbiŋganimiŋ. 25 Maneniŋ! Nonji ya sosowo oi so fukeko ronekoŋ ŋajibe mane foregobi.
Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji fukeiŋ.
Mak 13.24-27; Luk 21.25-28
26 “Ore eru ‘Munaŋqoqo Rauineji moreŋ buroineo goga,’ oŋu mibi manenimiŋ ine, oo so rainebi. Me ‘Maneniŋ! Kristoji pi ore maŋgo fukeru ŋega,’ oŋu ŋajibi oi so manesiŋ gainebi. 27 Oi iŋi ore migo: Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oo boborire so iŋi fukeiŋ: Oi wegi wawapeineone pipa borigaru aribe wegi rarakaineo sagaru tamaeru rako ŋonegobeneŋ, iŋoji ore so fukeiŋ. * Luk 17.23-24
28 “Joma komekiineji mogobe peiŋ, sonomeŋ yoŋoji oo poreru tumaŋgaegobi, ore so fukeiŋ.” Oŋu. * Luk 17.37
Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji fukeiŋ.
Mak 13.24-27; Luk 21.25-28
29 “Koŋkoŋ damaŋ oiji tariko oo akoŋ
wegi jiŋoji gobureko ayonji dabueiŋ.
Bobuŋ yoŋoji qonikiŋgone mukuru wakinimiŋ eru
qonikinji itiriŋgako ore yareya oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bojiqojibu ebi jibugaiŋ. * Ais 13.10; 34.4; Eze 32.7; Joel 2.10, 31; 3.15; Bara 6.12-13
30 Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere mogeji qonikiŋgo fukeko ŋonenimiŋ. Damaŋ oo morende kufufuŋ sosowo yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyonimiŋ. Kuyoru Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji qonikinde kuaŋ paio wareko ŋonenimiŋ. Usuŋine soguineji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ. * Dan 7.13; Zek 12.10-14; Bara 1.7 31 Wareme ŋonebi qeŋ fuŋine mo putebi fonuŋine sanaŋine manebi Sombuŋ mimerereŋpuine sore yabeko yoŋoji ŋiŋigo Anutu iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi moreŋ qaŋaŋine mobemobe paibe yukube oone qoju yaberu oga yabenimiŋ. Oŋu.”
Oguŋ yore soso buŋo
Mak 13.28-31; Luk 21.29-33
32 “Ŋoŋo oguŋ yo ŋoneru kamasiine manesuku soso buŋo yo maneinebi. Tieŋineji obuineke fukeko rekaine posebi oi ŋoneru maneru iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋine bembeŋgaga.’ 33 Ŋoŋoji oŋuakoŋ moge ore so fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi miinebi, ‘Yesuji mendigo bombeŋgaga.’
34 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo yo muŋambe moreŋgo gogobi, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ. 35 Qonikiŋ eru morenji mataenimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoji damaŋ mogo so mataeiŋ. Oŋu.
Yesu wareinde damaŋ oi moji so manega.
Mak 13.32-37; Luk 17.26-30, 34-36
36 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji wareiŋyoŋ, wamo damaŋgo wareru fukeiŋ, ore unaine me aua damaŋine oi moji mo so manega. Sombuŋ mimererenji oi so manegobi. Anuture Madeji oŋuakoŋ oi so manega. Mamaji iŋoyoŋe akoŋ oi manega. 37 Ronekoŋ Noare damaŋgo ŋiŋigoji gogoyaŋuŋ qaqosori paio goku bosembeabuŋ, ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareinde damaŋgo fukeiŋ. * Jen 6.5-8
38 “Obu yoiko yasogoji so wareko ronekoŋ oo ŋiŋigo uqo jebe ruaru obu sanaŋine noku ŋigo furiine babi raru wareko rorobaba eku gobuŋ. Eebobo oŋu eba eku qaqosori gobi Noaji ogâ maŋineo ropeya, una oo tariya. 39 Tariko wamo ya fukeiŋ, oi so manebi obu yoiko yasogoji wareru jeŋgoma sibiri yabeya. Jiki Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moke wareiŋ, damaŋ oo ŋiŋigoji oŋuakoŋ qaqosori eru goku sibiriganimiŋ. * Jen 7.6-24
40 “Damaŋ oo ŋi yoyoka gioo gobire yokoreone mo roru mo bokenimiŋ. 41 Oŋuakoŋ ŋigo yoyoka garaŋ pujeku ŋenimi, yokoreone mo roru mo bokenimiŋ.
42 “Ofonji wareinde damaŋ me aua so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi. 43 Maŋgari gokiminde buŋo yo mane mukuinebi: Ubuo suroŋqoqo ŋiji wamo damaŋgo me auago wareiŋ, pi rauineji oi manena ine, iŋoji gariine ŋeku piine fiine akoŋ siŋaŋ bako qajaŋgaru ropeiŋgo embimbiŋgaiŋ. 44 Ŋoŋo ‘Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji damaŋ yoo so wapeiŋ,’ miku manesubi iŋoji damaŋ oo akoŋ wapeiŋ. Oŋu. * Luk 12.39-40
Gio ŋiji keoma goku sibirigaya.
Luk 12.41-48
45 “Oŋu fukeko gio bobo ŋiŋigo botuyaŋuŋgo moji qembibiineke fukeru goine yadurega? Goineji gbaŋiru gio bokebi moji mamane-muku oroinere paio yameŋ keku damaŋ so baega, iŋoji kiwaqawaineke fukega. Pi rauineji eeboboine osoeru ŋoneru mogobe raru pire yareya oi meineo ruame siŋaŋine fukeiŋ. Siŋaŋine fukeru kiŋaŋqoqopuine ojiya ore so siŋaŋ yaberu damaŋ poretiŋ oo gume yabeeiŋ. 46 Oŋu siŋaŋ yaberu gome rauineji kirieru wareru oŋuine ŋoneru ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miiŋ.
47 “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Rauineji ‘Go kiwaqawagake fukege!’ miku meboine sosowore siŋaŋ igodoŋgaiŋ. 48 Igodoŋgaiŋyoŋ, gio bobo gbagbaŋine iŋoji maŋineo manesuku iŋi miiŋ ine, ‘Ofoŋnere waware damanji joroine pega.’ 49 Oŋu miku fuŋgaru gio bobo ŋiŋigopuine yaberu yobe imo eru jebe ruaru jerieru obu sanaŋine noku maŋine jibugako bojiqojibu keoma fukeru goiŋ.
50 “Oŋu goku damaŋ mogo ofoŋine wapeiŋgo so odigaiŋ, iŋoji oo akoŋ wapeiŋ. Damande nomeniga qaqouma gokame aua oo akoŋ waperu 51 qaku boserereŋ eteru mitigako maŋkekerisiere ŋiŋigo sasakiine oŋuine misi korugo rakaru joiserereŋ maneiŋ. Oŋu maneru kuyo jojoraru ŋiraŋyaŋuŋ kibi qako gonimiŋ.” Oŋu.

*24:9: Mat 10.22

*24:13: Mat 10.22

*24:15: Dan 9.27; 11.31; 12.11

*24:18: Luk 17.31

*24:21: Dan 12.1; Bara 7.14

*24:27: Luk 17.23-24

*24:28: Luk 17.37

*24:29: Ais 13.10; 34.4; Eze 32.7; Joel 2.10, 31; 3.15; Bara 6.12-13

*24:30: Dan 7.13; Zek 12.10-14; Bara 1.7

*24:37: Jen 6.5-8

*24:39: Jen 7.6-24

*24:44: Luk 12.39-40