6
Yesuji Sabat kombande Ofoŋ fukega.
Mat 12.1-8; Mak 2.23-28
Ore ŋadiineo Sabat kombaŋ mogo Yesuji wit kurumbu gio rondiŋ soguine petigaru raya. Rako kiŋariŋpuineji uqore komeru wit foriine moakoŋ moakoŋ meyaŋunji bajiku jomugaru nobuŋ.* Dut 23.25 Oŋu nobuŋ ore Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) goineji oi ŋoneru iŋi yajibuŋ, “Ŋoŋo wamore Sabat kombande gio bobo agi oduregobi?”
Oŋu yajibuŋyoŋ, Yesuji iŋi bokirieya, “Kiŋ Deiwidji mamari ŋipuine yoŋoke roregaru uqore komeru ya ebuŋ, oi osebuŋ me mata?* 1 Sml 21.1-6 Iŋoji Anuture kambaŋ seri soriŋgo roperu poroŋ mokiine Anuture jiŋo maio koro alatao ruabi ŋeko usuŋineji kefagame qomukubuŋ, oi roko nobuŋ. Poroŋ mokiine bobokeine oi soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji akoŋ noku gobuŋ. Iŋoji eru iŋore osigidapuji oi egu nonimiŋ ore agi peyayoŋ, oi jibu nobuŋ.”* Lew 24.9
Oŋu miku iŋi yajiya, “Qorumaŋ eru morende Ŋi foriineji Sabat kombande Ofoŋ fukega.” Oŋu.
Yesuji ŋi meine gbagbaŋine bobiaŋgaya.
Mat 12.9-14; Mak 3.1-6
Yesuji Sabat kombaŋ mogo oŋgawowosi pigo roperu Biŋe buŋo qaji yareya. Oo ŋi mo meine furoine gbaŋiko ŋeya. Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji Yesu ŋoneru buŋo koroineo ruaniminde fuŋne baaru “Ŋi oi Sabat kombaŋgo bobiaŋgaiŋ me mata?” oŋu miku ru baku ŋebuŋ. Ŋebuŋyoŋ, Yesuji mamanesuyaŋuŋ oi mane mukuru ŋi meine gbagbaŋine oi iŋi ojiya, “Go pakereru jiŋo mainoŋuŋgo dima.” Oŋu ojime pakereru dimaya.
Dimako Yesuji oŋu miya, “Kadi buŋo boyoberu Sabat kombaŋgo ya fiine me sembene ekimiŋ? Soine more qoru kipekimiŋ me bokebeneŋ sibirigaiŋ. Uruŋu ebeneŋ sagaiŋ? Oi weu ŋarebe miinebi.” 10 Oŋu miku peperisieru sosowo ŋone yabe foreru ŋi oi ojiya, “Go bio mego poretiŋga.” Oŋu ojime meine poretiŋgame moke fiine fukeya.
11 Fiine fukeyayoŋ, siŋaŋ yoŋoji maŋyaŋuŋ kokoine rigaŋgame “Yesu uruŋu etekimiŋ?” miku yoŋoyoŋe mimane ebuŋ. Oŋu.
Kiŋariŋpuine 12 roosoe yabeya.
Mat 10.1-4; Mak 3.13-19
12 Damaŋ oo Yesuji tukuo oŋga wosiiŋ ore roperu ubu joroine oi Anutu oŋga wosi teru gome kae fureya. 13 Kae fureme kiŋariŋpuine oŋga yareru yoŋoreone 12 roosoe yaberu sosore ŋi aposol tina oi yareya.
14 Tinayaŋuŋ oi iŋi miya: Saimon, Yesuji tinaine Pita oteya, iŋore gboine Andru eru Jeims, Jon, Filip, Bartolomyu, 15 Matyu, Tomas, Jeims Alfiusre made eru Saimon tinaine mo Pururu ŋi mibuŋ.* Nesenel pati zelot yoŋoji Rom gawman kiso eru yoŋoyaŋunde didima banimiŋ ore pururu baku gobuŋ. 16 Judas Jeimsre made eru Judas Iskariot. Kariot ŋi oiji jiki babae ŋi fukeya.
Yesuji jibe ŋiŋigo bobiaŋ yabeya.
Mat 4.23-25
17 Yesuji aposolpuine yoŋoke tukuone wakiru moreŋ rondiŋgo raru dimabuŋ. Dimabi kiŋariŋ kubu soguine eru ŋiŋigo kubu sogo yoŋoji iŋore tumaŋgaru odigabuŋ. Yoŋoji “Biŋeine miko manebeneŋ jibenoŋuŋ bobiaŋgaiŋ,” miku ore eru Judia prowins sosowo, Jerusalem siti eru koe qaŋaŋineone Taia eru Saidon taoŋ oone wareru tumaŋgabuŋ. 18 Gemokakuji bapeboriŋ eyareya, yoŋoji oŋuakoŋ wareru fiabuŋ. 19 Usuŋineji iŋoreone mukuru yoŋoreo ropeko sosowo bobiaŋ yabeya. Ore eru ŋiŋigo sosowoji Yesu bouaiŋgo janjaŋbumbuŋ odebuŋ. Oŋu.
Kiwaqawaineke eru kajegi eere buŋo
Mat 5.1-12
20 Yesuji kiŋariŋpuine qokiraŋgaru ŋone yaberu iŋi yajiya,
“Anuture qorumaŋ oi wakiqoqoine yoŋore biŋe. Ore eru wakiqoqoine ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi.
21 “Damaŋ yoo uqore oŋuine komeru yaimaiŋ qaku gogobi, Anutuji ŋoŋore aŋi oi bomukuiŋ. Ore eru ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi. Damaŋ yoo kuyogobi, ŋoŋoji jeribari eru gouenimiŋ. Ore eru beusembe gogobi, ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi.
22 “Ŋiŋigoji ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi foriinere eru rosi eru yoberu sakiŋaŋuŋo ruaru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareru qoro sowesembeine oŋuine tinaŋaŋuŋ ketigaru ketotienimiŋ, ŋoŋo kiwaqawaineke fukegobi.* 1 Pi 4.14
23 “Apa ŋasopuŋaŋunji ore so kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋo eyareku gobuŋ. Maneniŋ! Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋ kaeo ruame pega. Ore eru oŋu eŋarebi damaŋ oo ŋoŋo jerieru kokoriaŋ romaiŋgainebi.* 2 Hist 36.16; Apo 7.52
24 “Ŋoŋo kiwaqawaineke gogobiyoŋ, biŋeroro meboŋaŋuŋke ŋoŋo gogo batiqatiine tomiri gogobi, oi tariiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo.
25 “Damaŋ yoo no gaba eru gogobi, ŋoŋo uqore komeru roro gonimiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo. Damaŋ yoo jeribari eru gouegobi, ŋoŋo soguŋ baru kuyonimiŋ. Ore eru nonji ŋoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo.
26 “Apa ŋasopuŋaŋunji kajeqouŋ ŋiŋigo qaqajibuine mimiteŋ yaberu gobuŋ. Ŋiŋigo sosowo ore so eŋarebi nonji yoŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo.” Oŋu.
Rosipugo manjoko eyareigoŋ.
Mat 5.38-48; 7.12a
27 “Sembene eŋarenimiŋyoŋ, ŋoŋo buŋone maneru gogobi, nonji ŋoŋore iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ maŋ-ŋaŋunji manjoko eyareru goinebi. Uri yoŋoji rosi eŋaregobi, oi fiine akoŋ eyareku goinebi.
28 “Uri yoŋoji qaiso eru sowe ŋabegobi, oi romaiŋgaru mifia yareinebi. Pore kane eŋaregobi, yoŋore ore Anuture oŋga wosiinebi.
29 “Moji maugo mobeine qame aribe oŋuakoŋ bokirie ote. Moji marikugo paiine roru kambaŋgo dikiine oŋuakoŋ roiŋgo maneko go oi so sabareigoŋ.
30 “Yare karie garebi oi sosowo yareigoŋ. Moji gore mebo yago roko oi kerisie gareiŋ ore so yameŋ keku weuteigoŋ. 31 Ŋiŋigoji ŋoŋo ya eŋareiŋgo maneegobi, ore so yoŋore oŋuakoŋ eyareru goinebi.* Mat 7.12
32 “Morende agiburaŋ ŋiŋigo ogopuyaŋunji manjoko eyarebi tifeine bokirieru manjoko eyareru mimiteŋ eegobi. Ŋoŋo ore so morende kamasi boyobeegobi ine, Anuture tife so fukeko uruŋu ŋoŋo miteŋ ŋabena? Ogopunoŋuŋ eru rosipuŋaŋuŋ oi moko manjoko eyarebi furi ŋareme seŋgiŋbaŋgiŋ fukenimiŋ.
33 “Morende agiburaŋ ŋiŋigo ogopuyaŋunji ya fiine eyarebi tifeine bokirie yareru ogo bobo eru mimiteŋ eegobi. Ŋoŋo ore so eru morende kamasi boyobeegobi ine, Anuture tife so fukeko ŋoŋo so miteŋ ŋabeiŋ.
34 “Morende agiburaŋ ŋiŋigoji moneŋ ya oi agiburaŋ ŋiŋigo goine yoŋore yareru tifeine oŋuakoŋ bokirie yarenimiŋgo yameŋ keegobi. Oi morende eebobo. Ŋoŋo goineji tifeŋaŋuŋ bokirie yarenimiŋgo odigabi Anutuji uruŋu miteŋ ŋabena? Goineji tifeŋaŋuŋ so bokirie ŋarebi Anutuji tifeine oi bokirieru furi ŋareiŋ.
35 “Ŋoŋo Sombuŋ Rauinere eebobo eba eku goinebi. Moreŋ ŋiŋigoji sembene eru daŋge so miegobiyoŋ, Anutuji jibu oi ya fiine eyareega. Ore eru ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ manjoko eyareru fiine akoŋ eyareku moneŋ ya yareru ore tife mo bokirie ŋarenimiŋgo so maneru odigainebi. Oŋu eru gobi furiŋaŋunji saueru ropekiine fukeko Anutu ropekiinere odumadepu fukeru gonimiŋ.
36 “Sombuŋ Mamaŋaŋunji sosowo ŋonemaiŋ eŋareiŋgo manega, ŋoŋo ore so ŋiŋigo sosowo ŋonemaiŋ eyareru goinebi.” Oŋu.
Mimitari rauine oŋuine so fukeinebi.
Mat 7.1-5
37 “Ŋiŋigo goine yoŋore buŋo oi so osoeru mitariinebi. Oi so mitari yabebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋe oŋuakoŋ so mitari ŋareiŋ. Ŋoŋo goine yoŋore agiburande geo oi so bokirie yareinebi. Oi so bokirie yarebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋunde agiburande geo oi oŋuakoŋ so bokirie ŋareiŋ. Ŋoŋo goine yoŋore agiburaŋ bokeinebi. Oi bokebi Anutuji ŋoŋo-ŋaŋunde agiburaŋ oŋuakoŋ jureru bokeiŋ.
38 “Ŋoŋo ŋiŋigo goine yoŋore ya eyarebi Anutuji ore so osoeru ya oi bokirieru ŋoŋo oŋuakoŋ eŋareiŋ. Ore eru ŋoŋo ya yauŋ yareeinebi. Oŋu yarebi Anutuji oŋuakoŋ yauŋ ŋareeiŋ. Fofori, Anutuji oi dukuŋ beugoro so maneru bapi ŋabeeiŋ. Anutuji osoeru ŋoŋo ya yarebuŋ, ore soine sosowo roru popugo keseme mau siroŋgo wapeko itiriŋgako sogokoŋ fukeko bodugame rakako jikigaru paiineo keseme soine odureru siŋsaŋ wakiko oi kekereŋaŋuŋgo nikeru ŋareiŋ.” Anuture fuŋne oŋu.
Ŋiŋigoji yoŋoyaŋunde fuŋneyaŋuŋ ŋoneru maneniŋ.
Mat 7.1-5
39 Yesuji soso buŋo mo iŋi yajiya, “Jiŋokombi ŋiŋigo moji jiŋokombi ogoine mo soine meineo roru ogagaiŋ me mata? Oŋu ranobu moko yoŋgo rakaru yapena.* Mat 15.14 40 Kiŋarinji qaqajiine so odurega. Qaqajiyaŋunji mamane sosowo poretiŋ qaji yareme mane mukunimiŋ, sosowo yoŋoji qaqajiyaŋuŋ oŋuine fukenimiŋ.* Mat 10.24-25; Jon 13.16; 15.20
41 “Go wamore ogogore jiŋoo kubuke mendaine ŋonegeyoŋ, gakere jiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi uruŋu so ŋone mukuge? 42 Gogakere jiŋoo yo diŋiŋine soguine pega, oi so ŋone mukuru uruŋu ore ogogore iŋi minoŋ, ‘Ogone mane! Jiŋogoo paibe kubuke rakaru ŋega, oi soine qopiebe wakiiŋ.’ O maŋkekerisiere sasaki ŋi, go bonieru gakere jiŋoone yo diŋiŋine soguine oi roru bokeigoŋ. Oi roru bokeru poretiŋ ŋone mukuru ogogore jiŋoo kubuke rakaru ŋega, oi soine qopiende wakiiŋ.” Oŋu.
Yore fuŋne oi foriine ŋoneru osoeru mane mukuinebi.
Mat 7.16-20; 12.33-35
43 “Yo fiine moji foriine sembene so fukeega. Oŋuakoŋ yo sembene moji foriine fiine so fukeega. 44 Geme koruŋine oi atiŋgo fukeko roiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ eru gudere foriine oi fobuo fukeko bomukuiŋgo embimbiŋgaegobeneŋ. Ore so yore foriine ŋoneru osoeru fuŋine mane mukuinebi.* Mat 12.33
45 “Ŋi maŋgo ya puseko pega, oi mi bibiineji totogo miega. Ore eru ŋi oroinere maŋ rouŋgo ya fiinere moriri pega, iŋoji fiine oi totogo akoŋ miega. Ŋi sembenere maŋ rouŋgo ya sembene pega, iŋoji sembene oi totogo miega.” Oŋu.* Mat 12.34
Pi otuŋ sanaŋine eru wiriine
Mat 7.24-27
46 “Ŋoŋo nonde ‘Ofoŋ Ofoŋ!’ buŋo oi wamore miegobiyoŋ, nonji ya banimiŋ ore miego, oi so reŋgaru baegobi.
47 “Uri yoŋoji nondeo wareru buŋone maneru reŋgaru egobi, nonji yoŋore fuŋne ŋaduru soso buŋoji mibemiŋ. 48 Iŋoji ketigaqoqo ŋi yoore so fukega: Ŋi oiji pi babemiŋ miki yoŋ joroine sikeru rakaru otuŋine ko oŋgiŋ (simeŋ) paio igodoŋgaru basanaŋgame dimaya. Oŋu dimako kueyoiko damaŋgo obu yoiko soguine qaku pi botuineo bapakareyayoŋ, fiine akoŋ baku baporeko dimaya ore bajiiŋgo qaku bibieko sanaŋgaru dimaya. 49 Qaku bibieyayoŋ, moji buŋone maneru so reŋgaru ega, iŋoji ketigaqoqo ŋi yoore so fukega: Iŋoji pi babemiŋ miki otuŋine so sikeru sariru moreŋ paio qoti jigo akoŋ ruaru baya. Bako dimako kueyoiko damaŋgo obu yoiko soguine qaku pi botuineo bapakareko pi oi oo akoŋ bakaigame rinduŋgaru wakiya.” Oŋu.

*6:1: Dut 23.25

*6:3: 1 Sml 21.1-6

*6:4: Lew 24.9

*6:15: Nesenel pati zelot yoŋoji Rom gawman kiso eru yoŋoyaŋunde didima banimiŋ ore pururu baku gobuŋ.

*6:22: 1 Pi 4.14

*6:23: 2 Hist 36.16; Apo 7.52

*6:31: Mat 7.12

*6:39: Mat 15.14

*6:40: Mat 10.24-25; Jon 13.16; 15.20

*6:44: Mat 12.33

*6:45: Mat 12.34