5
Yesuji tukuo dimaku qaji yareya.
Yesuji ŋiŋigo kubu yasogo ŋone yaberu tukuo roperu ŋeko kiŋariŋpuineji waperu roregabuŋ. Roregabi fuŋgaru ŋiŋigo kubuine kubuine qaji yareru iŋi miya:
Uri yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi?
“Uri yoŋoji yoŋoyaŋunde maneru Anuture jiŋoo wakiqoqoine gogobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi rauganimiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi.
“Uri yoŋoji jiŋgeŋ keku kuyogobi, Anutuji yoŋo bomiriŋ yabeiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi. * Ais 61.2
“Uri yoŋoji denaŋdenaŋ boyobeegobi, Anutuji moreŋ yo oi yoŋore biŋe qa yareiŋ ore kiwaqawaineke fukegobi. * Kiki 37.11
“Uri yoŋoji Anuture jiŋoo posikekiminde yameŋ keku oi uqo obure kokome oŋu komeru qapeqawaki eku gogobi, Anutuji aŋiyaŋuŋ oi gume yabeiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. * Ais 55.1-2
“Uri yoŋoji goine ŋonemaiŋ eyareegobi, Anutuji yoŋo ŋonemaiŋ eyareiŋ ore yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
“Uri yoŋore maŋyaŋunji gbagbataeŋine fukega, yoŋoji soine Anutu ŋonenimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. * Kiki 24.3-4
“Uri yoŋo womo eegobi, yoŋore tina oi Anuture odumadepu minimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi.
10 “Anutuji buŋoyaŋuŋ mitarime posikegobi ore eru kekesuesue eyareegobi, yoŋoji Sombunde qorumaŋ oi biŋe ganimiŋ. Ore eru yoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. * 1 Pi 3.14
11 “Ŋiŋigoji ŋoŋo nonde eru maŋqoqo buŋo fofoine miŋareru kekesuesue eku buŋo sembene fuŋne fuŋne sakiŋaŋuŋgo ruaku iko eegobi, ŋoŋoji kiwaqawaineke fukegobi. * 1 Pi 4.14
12 “Maneniŋ, Anutuji furiŋaŋuŋ ropekiine Sombuŋ kaeo ruame pega ore bio kokoriaŋ keru jeribari paio goinebi. Oi iŋi ore migo: Kajeqouŋ ŋiŋigo rone gobuŋ, oi kekesuesue kamasi oŋuine akoŋ eyarebi ŋoŋoji yoŋore ŋadiyaŋuŋgo fukeru yoŋoke sogokoŋ gogobi.” Oŋu. * 2 Hist 36.16; Apo 7.52
Ŋoŋo morende seki eru doi oŋuine fukegobi.
Mak 9.50; Luk 14.34-35
13 Yesuji miya, “Ŋoŋo moreŋ ŋiŋigo yoŋore seki kamasi fukegobiyoŋ, seki aŋiine tomiri fukeiŋ ine, oi uruŋu bobiaŋgabeneŋ moke aŋiineke fukena? Ore fuŋine mo mata. Jikigaru ya mo ruabeneŋ so sagaiŋyoŋ, oi yau oŋuine bokebi rakame ŋiŋigoji oi kufuyaŋunji odepereganimiŋ.
14 “Ŋoŋo moreŋine moreŋine yoŋore doi oŋuine fukeru gogobi. Siti mo tukuo roperu babuŋ ŋega, oo soŋsoŋgo ŋeiŋgo embimbiŋgaega. * Jon 8.12; 9.5 15 Moji doi qureru dero rurumaŋgo so ruaiŋyoŋ, doire ŋeŋeo ruame ŋeiŋ. Oŋu ŋeku tamaeko ŋiŋigo pi maŋineo ŋegobi, sosowo yoŋo jiŋo piku tatama ŋoneenimiŋ. * Mak 4.21; Luk 8.16; 11.33
16 “Oŋuakoŋ ŋoŋore tatama yadubi ŋiŋigo botuyaŋuŋgo tamaeko ŋoneegobi. Ŋiŋigoji eeboboŋaŋuŋ fiine ŋoneru ore eru Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, oi miteŋ garu gonimiŋ.” Oŋu. * 1 Pi 2.12
Yesuji Kadi buŋore fuŋne qaji yareya.
17 “Nonji Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋore Biŋe Quraŋ oi kepiebemiŋ ore eru so wareru gogo. Oŋu kosa so manesuinebi. Nonji kepiebemiŋ ore matayoŋ, buŋo oi reŋga forebe ore foriineji damaŋ so fukeiŋ ore eru wareru gogo. 18 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ, Mosesre Kadi buŋoo quraŋ mendaine yobu mo me kirifi ququrande sipa moakoŋ oi so yobu mataeiŋyoŋ, buŋo sosowo oi rone foriineke fukeme Sombuŋ moreŋ yokoji niniŋganimi.
19 “Ore eru moji Kadi buŋore mimiti mendaine oone buŋo mo ketaru ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋgo ropeme tinaine mendainemeŋ minimiŋ. Oŋu oŋganimiŋyoŋ, moji oi reŋgaru boyoberu ŋiŋigo oŋu qaji yareega, iŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo ropeme tinaine Sogunenoŋuŋ minimiŋ.
20 “Nonji ore so iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋore eebobo posiine oiji Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋore mosi oŋuine sogokoŋ egu fukeiŋ. Mosiyaŋunji yoŋore mosi oi kokoine so odureiŋ ine, ŋoŋoji Sombunde qorumaŋ maŋgo so ropenimiŋ.” Oŋu. * Luk 16.17
Kakane rosi eru yabebi kokomere fuŋne.
21 Yesuji jikigaru miya, “Ŋoŋoji ronekoŋ buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo mo so qabi komeine,’ eru ‘Moji rosiine qame komeiŋ, oi distrikre buŋo korogo ruabi buŋoine mitarinimiŋ.’ * Eks 20.13; Dut 5.17
22 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji ogoineke kekepari eru maŋine rigaŋgame kakane rosi ega, iŋo oŋuakoŋ distrikre buŋo korogo ruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Oŋuakoŋ moji ogoine mipemiriŋ buŋoji misembearu ‘Go biriine maŋgo tomiri fukege,’ miga, iŋo kantrire soriŋ kaunsol yoŋore jiŋo maio ruabi buŋoine mitarinimiŋ ore so fukega. Moji ogoine buŋo simbiŋineji misembearu ‘Go jukuwigoke fukege,’ miga, iŋoji misi korugo rakaiŋ ore so fukeiŋ.
23 “Ore eru goji yauŋ pesiŋgo roru wareru alatao ruaiŋgo ege oo buŋo yo iŋiineji mamanegoo wapena: Ogogore maŋgo buŋo peko iŋoji rosi egareiŋgo manega. Buŋo oŋuine manesumiŋ ine, 24 yauŋgo oi bio koro alata yukuineo ruaru rone ogogoreo raru iŋoke buŋoŋakuŋ miposikeru maŋmoakoŋ eru ore ŋadio moke wareru yauŋ pesiŋgo Anuture ruaigoŋ.
25 “Rosigoji sakigoo ruaku buŋo koroineo pore guiŋgo eme komitireo raru kadi yasogoo oo yameŋ keku maŋmoakoŋ eru buŋoŋakuŋ miposikenimi. Oŋu so enimi ine, rosigoji soine furu guko (jas, majistreit) mimitari rauinere jiŋo maio ropende maneru miko kambantire meo rande witi pigo egu rua guiŋ. 26 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Go oo tifego sosowo ruamiŋ ore so quŋgaru ŋemiŋ. Toiyago tatariine oŋuakoŋ rua foreru tifego ruaku wakimiŋ.” Oŋu.
Sau kiande fuŋne
27 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Boesau so eigoŋ.’ * Eks 20.14; Dut 5.18 28 Oŋu yajibu gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji saure aŋi sanaŋinere paio ŋigo piku ŋonega, iŋoji maŋineo iŋoke boesau ega.
29 “Jiŋo furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi unugaru bokende raine. Saki mobego moji sibirigame oŋuineji Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugo jumuineke gokande igogabi misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ. * Mat 18.9; Mak 9.47 30 Me furogoji agiburaŋ baiŋ ore suruyoiŋ egareiŋ ine, oi ketigaru bokende raine. Saki mobego moji sibirigame Sombuŋgo ropende sagaiŋyoŋ, saki fugo jumuineke goku misi korugo rakaru egu sibirigamiŋ.” Oŋu. * Mat 18.8; Mak 9.43
Ŋoe ŋonuŋ bobokere fuŋne
31 “Buŋo mo iŋi mibi pega, ‘Moji ŋonuŋine bokeiŋ, iŋoji bobokere papia quraŋgaru ŋonuŋine oteiŋ.’ * Dut 24.1-4; Mat 19.7; Mak 10.4 32 Oŋu mibi pegayoŋ, nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji ŋonuŋine jikiboti eko bokenayoŋ, fuŋine more ŋonuŋine bokeiŋ, oŋuine oo ŋonuŋineji jikiboti eiŋ ore kesosoeru agiburande buŋoke fukena. Oŋu fukeko ŋi moke roko ŋi gariine oiji oŋuakoŋ jikiboti eiŋ.” Oŋu. * Mat 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18; 1 Kor 7.10-11
Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so misanaŋgainebi.
33 “Buŋo mo oi oŋuakoŋ ronekoŋ iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji misanaŋgabuŋ, oi so odureinebi. Ofonde ya ekiminde buŋo mimipaŋ buŋoji mikipebuŋ, oi boyobebi foriineke fukeiŋ.’ * Lew 19.12; Jare 30.2; Dut 23.21
34 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Buŋoŋaŋuŋ mimipaŋ buŋoji so yobu misanaŋgainebi. Sombuŋ oi Anuture morumboŋ ŋeŋe fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Sombuŋ Rauineji soine geoine bokirieme paineo ropeiŋ.’ * Jei 5.12; Ais 66.1; Mat 23.22
35 “Moreŋ oi Anuture kufure koji fukega ore eru buŋo iŋi so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, morenji soine kefa nuine.’ Jerusalem oi Kiŋ Tiriinere siti fukega ore eru buŋo yo oŋuine oi oŋuakoŋ so miinebi, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Kiŋ Soguine iŋoji soine qaqosoriinere geo bokirieme paineo ropeine.’ * Ais 66.1; Kiki 48.2 36 Go qoru sikigo gogobu bande yagaŋine fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ eru qoru sikigo yagaŋine bande gogobu fukeiŋgo embimbiŋgamiŋ. Ore eru buŋo iŋi so miigoŋ, ‘Buŋo foriine so mibemiŋ ine, Anutuji soine qorunere siki yoweji eme qopieiŋ.’ 37 Mimipaŋ buŋo so miinebiyoŋ, oŋ-buŋore ‘Oŋ!’ miinebi eru mata ore ‘Mata!’ miinebi. Buŋo poretiŋ oiji buŋo ya jigiganimiŋ, oi Sembene Rauineji boburo ŋabeko fukeiŋ.” Oŋu.
Minde mibe ende ebe oi so einebi.
Luk 6.29-30
38 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Moji jiŋogo igokobeiŋ, go geoine bokirieru iŋore jiŋo igokobeigoŋ. Moji migo qomuruŋgaiŋ, go geoine bokirieru iŋore miqomuruŋgaigoŋ.’
39 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Moji sembene eŋareiŋ, oi so qomukuru kiso eteinebi. Oŋu matayoŋ, maugo forego qotiŋbeiŋ ine, maugo mobeine oŋuakoŋ qotiŋbeiŋ ore kerisieigoŋ. 40 Moji ‘Sakikomoŋgo robemiŋ,’ miku buŋo korogo rua guiŋgo manega ine, oi bokeru marikugo paiine oŋuakoŋ otende raugaiŋ.
41 “Oŋuakoŋ moji kekereine kilomita moakonde so deru ramiŋ ore bapakare gareiŋ ine, go soine reŋgaru kilomita yoyokare so deru iŋoke raigoŋ. 42 Moji gore ya more weu gareiŋ, oi oteigoŋ. Moji ‘Ya narende mobeine jiki bokiriebemiŋ,’ miku weu gareiŋ, oi so ŋadi gaigoŋ.” Oŋu. * Eks 21.24; Lew 24.20; Dut 19.21
Rosipugo maŋgoji jojoko eyareinebi.
Luk 6.27-28, 32-36
43 “Buŋo mo iŋi ŋajiku gobuŋ, ‘Ŋiŋigo maŋfuŋ-ŋaŋuŋgo goku ogopuŋaŋuŋ fukegobi, oi manji jojoko eyareeinebiyoŋ, rosipuŋaŋuŋ kerisieru rosi eyareku goinebi.’ * Lew 19.18
44 “Oŋu ŋajiku gobuŋyoŋ, nonji buŋo oi iŋi mitaniŋgabe maneniŋ: Ŋoŋo rosipuŋaŋuŋ manji jojoko eyareru dimaku kekesuesue eŋareegobi, yoŋore eru oŋga wosiru goinebi. 45 Oŋu eenimiŋ ine, oŋuine oo Mamaŋaŋuŋ Sombuŋ kaeo goga, iŋore fuŋne yaduru odumadepuine fukeru gonimiŋ. Iŋore fuŋne oi iŋi: Iŋoji wegiine so sabereme waperu ŋiŋigo fiine eru sembene oŋuakoŋ batamae yabeega eru kue ruame ŋiŋigo poretiŋ eru kekesiine yoŋore uqo gio oŋuakoŋ bogunu baega.
46 “Ŋoŋoji narende garebe kamasiine odureru Anuture fuŋne naduŋgaduŋ eeinebi. Takis eaduyaŋuŋke robi misombeŋ-ŋaŋuŋ baegobi, yoŋoji ogopuyaŋunji manjoko eyarebi oi kerisieru manji jojoko eyareegobi. Oi maŋkekerisiere mosi mata. Ŋoŋo yoŋore mosi oŋuakoŋ boyoberu eenimiŋ ine, Anuture tife mo so fukeko iŋoji mosiŋaŋunde tife so ŋareme furi mo so rauganimiŋ. Ore eru ŋiŋigo sosowo manji jojoko eyareru goinebi.
47 “Maŋkekerisiere yaura ŋiŋigoji oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo mijeriyaŋuŋ mi nareŋgareŋ eku gogobiyoŋ, oi maŋkekerisiere moge mata. Ŋoŋo yoŋore so ogopuŋaŋuŋ ŋoŋore botugone mijeriŋaŋuŋ mi nareŋgareŋ eenimiŋ ine, oo yaura ŋiŋigo oŋuine fukegobi. Yaura ŋiŋigo yoŋore mosi odureru fiine yobu fukeru goinebi? 48 Ŋoŋore Sombuŋ Mamaŋaŋunji kuriri yobu fukega, ŋoŋoji ore so kuriri yobuyaŋuŋke fukeru goinebi.” Oŋu. * Lew 19.2; Dut 18.13

*5:4: Ais 61.2

*5:5: Kiki 37.11

*5:6: Ais 55.1-2

*5:8: Kiki 24.3-4

*5:10: 1 Pi 3.14

*5:11: 1 Pi 4.14

*5:12: 2 Hist 36.16; Apo 7.52

*5:14: Jon 8.12; 9.5

*5:15: Mak 4.21; Luk 8.16; 11.33

*5:16: 1 Pi 2.12

*5:20: Luk 16.17

*5:21: Eks 20.13; Dut 5.17

*5:27: Eks 20.14; Dut 5.18

*5:29: Mat 18.9; Mak 9.47

*5:30: Mat 18.8; Mak 9.43

*5:31: Dut 24.1-4; Mat 19.7; Mak 10.4

*5:32: Mat 19.9; Mak 10.11-12; Luk 16.18; 1 Kor 7.10-11

*5:33: Lew 19.12; Jare 30.2; Dut 23.21

*5:34: Jei 5.12; Ais 66.1; Mat 23.22

*5:35: Ais 66.1; Kiki 48.2

*5:42: Eks 21.24; Lew 24.20; Dut 19.21

*5:43: Lew 19.18

*5:48: Lew 19.2; Dut 18.13