4
Satanji Yesu esoigaru goya.
Mak 1.12-13; Luk 4.1-13
Ore ŋadiineo Moro Tiriineji Yesu bapakareru soreme moreŋ buroineo Sembene Rauineji esoigaiŋgo ore eru raya. * Hib 2.18; 4.15 Oo raru ubu una 40 Anuture eru uqo sowo gogu uqore komeya. Uqore komeko gemokaku qoruyaŋuŋ tinaine Eesoi Rauine iŋoji fukeru iŋi ojiya, “Go Anuture Made fukege ine, go usuŋgo naduru ko yo mitigande qowirieru poroŋ fukeme noigoŋ.”
Oŋu ojiyayoŋ, Yesuji buŋo iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Uqoji akoŋ ŋiŋigo gogo so noreegayoŋ, Anuture mione buŋo wareega, oi sosowo reŋgabeneŋ oiji gume nobeko sanaŋgaru gokimiŋ’.” * Dut 8.3
Oŋu ojime Sembene Rauineji Yesu ogagaru Jerusalem siti tiriine oo raru boji sorinde bubuo paibe roperu ruame dimaya. Oŋu dimako iŋi ojiya, “Go Anuture Made fukege ine, bio yoone tariru yuku rakaigoŋ. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega,
‘Anutuji gore eru mimerereŋpuine mitiga yareko soine romaiŋga gubi rakaru koji kufugo so keku sibiri guiŋ.’
Ore eru soine rakaru so sibiri guiŋ.” * Kiki 91.11-12
Oŋu ojime iŋi bokirieya, “Mata! Biŋe Quraŋgo buŋo mo oŋuakoŋ iŋi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugo so esoigaigoŋ.’ ” * Dut 6.16
Oŋu bokirieme Sembene Rauineji moke ogagaru tuku ropekiine yobu mogo roperu moreŋ sosowo yoŋore kantri jokoroŋine jokoroŋine eru yoŋore mebo konu yayaŋuŋ qembibiyaŋuŋke sosowo oduya. Oduru iŋi ojiya, “Goji dikanji kenareru ohowene baku miteŋ numiŋ ine, nonji yareya sosowo yo mitari garebe raugaru siŋaŋ yabemiŋ.”
10 Oŋu ojime Yesuji iŋi bokirieya, “Mata! Satan go bio use. Biŋe Quraŋgo buŋo mo iŋi quraŋgabi pega, ‘Go Ofoŋ Anutugo, iŋo moakoŋ dikanji keteru ohowe baku miteŋ gaigoŋ.’ ” * Dut 6.13
11 Oŋu bokirieme Sembene Rauineji oo akoŋ Yesu bokeru useya. Oŋu fukeko mimerereŋ yoŋo wareru Yesu bapi gabuŋ. Oŋu.
Yesuji fuŋgaru Galili maŋineo mande gio baya.
Mak 1.14-15; Luk 4.14-15
12 Ore ŋadiineo Jon Mitimeso ŋi witi pigo* Kiŋ koito Herodji ŋigo mo kamiine roko Jon Mitimeso ŋiji Herod ore eru buŋo miteme maŋine rigaŋgame miko kambanti yoŋo Jon kiperu witi pigo ruabi ŋeya. ruabi ŋeko Yesuji oi maneru Judia prowins bokeru Galili raya. * Mat 14.3; Mak 6.17; Luk 3.19-20 13 Raku prowins oo roperu kaeine Nazaret bokeru Kaperneam raru goya. Kaperneam taoŋ oi Zebulun eru Naftali moreŋgo Galili obu joguŋ keririŋineo pega. * Jon 2.12 14 Oo goku gioine bako Anutuji buŋo mo kajeqouŋ ŋi Aisaia boburogame miya, oiji foriineke fukeya. Buŋo oi iŋi,
15 “Ŋiŋigo Zebulun eru Naftali moreŋgo Jordan mobeineo gobi botuyaŋuŋgo kadi soguine koe oobe raru dimaga, oi Juda tomiriyoŋ, kubu goineji Galili prowinsgo gobuŋ,
16 kufufuŋ yoŋoji qisirigo goku tatama soguine ŋonenimiŋ.
Komeji ŋiŋigo oi sabare yabeme qisiri moreŋgo gobuŋ, yoŋoreo kaere wegi jiriŋ qosoiŋ.” * Ais 9.1-2
17 Yesuji Kaperneam goku damaŋ oo akoŋ fuŋgaru Biŋe buŋo mitaniŋgaru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakareru iŋi miku goya, “Sombuŋ Rauineji qorumaŋine ruainde damaŋ oi ware fukega. Ore eru ŋoŋo agiburaŋ gogoŋaŋuŋ bokeru maŋ-ŋaŋuŋ kerisieinebi.” Oŋu. * Mat 3.2
Yesuji kiŋariŋpuine fuŋfuŋgaine oŋga yareya.
Mak 1.16-20; Luk 5.1-11
18 Oŋu miku roregaru goku Galili obu joguŋ keririŋineo boyoberu raru kakagbo yoyoka Saimon tinaine mo Pita eru gboine Andru ŋone yapeya. Yokoji jembaeŋ fufuru ŋi goku simemeŋyakuŋ obu joguŋgo jembaeŋ porenimi ore bokeru gobu. 19 Yesuji ŋone yaperu iŋi yasiya, “Ŋiyoka, ŋoko noŋ boyobe nuru warebire qaji ŋatebe ŋiŋigo jembaeŋ oŋuine pore yabenimi.” 20 Oŋu yasime oo akoŋ simemeŋyakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu rabu.
21 Yesuji yokoke kokiine mo jikigaru raru moke kakagbo yoyoka Zebedire madeyoka Jeims eru Jon ŋone yapeya. Yokoji mamayakuŋ Zebedike ogâo ŋeku simemeŋyaŋuŋ bobiaŋgaru kipeku gokabi ŋone yaberu oŋga yateya. 22 Oŋu ŋone yaberu oŋga yateme oo akoŋ pakereru ogâ eru mamayakuŋ bokeru fuŋgaru Yesu boyoberu ŋadiineo rabu. Oŋu.
Yesuji ŋiŋigo qaji yareru bobiaŋ yabeya.
Luk 6.17-19
23 Yesuji raru Galili prowins maŋineo kae sosowo roregaru oŋgawowosi piyaŋuŋgo roperu qorumande Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru maŋyaŋuŋ bapakareru qaji yareru goya. Oŋu eru botuyaŋuŋgo ŋiŋigo jibe eru jibekatikati fuŋne fuŋne eyareme gobuŋ, yoŋo bobiaŋ yaberu goya. * Mat 9.35; Mak 1.39
24 Oŋu baku gome Yesure Biŋeji saueru Siria kantri maŋineo sagaru raya. Oŋu rako oi maneru jibe ŋiŋigo sosowo oga yaperu iŋoreo warebuŋ. Goineji jibe wi eru jibekatikati fuŋne fuŋne eyareme gobuŋ. Goineji gemokakuji maŋyaŋuŋgo rakame biriqepoŋ me bapeboriŋke gobuŋ. Goineji rondiŋgaru wakiru yabeko yoyowo baku isiŋbiriŋ qaku gobuŋ. Goineji sakiyaŋunde mobe komekiine gobuŋ. Oŋuine oŋuine yoŋoji Yesureo warebi bobiaŋ yabeya.
25 Oŋu eyareme ŋonebuŋ ore ŋiŋigo kufufuŋ sogo yoŋo Yesure ŋadio boyoberu warebuŋ. Kubu sogo oi Galili prowins eru Ten-taoŋ distrikgone warebuŋ. Kubu goineji Jerusalem siti eru Judia prowinsre moreŋ goineone warebuŋ. Kubu goineji Jordan obu mobeone warebuŋ. Oŋu.

*4:1: Hib 2.18; 4.15

*4:4: Dut 8.3

*4:6: Kiki 91.11-12

*4:7: Dut 6.16

*4:10: Dut 6.13

*4:12: Kiŋ koito Herodji ŋigo mo kamiine roko Jon Mitimeso ŋiji Herod ore eru buŋo miteme maŋine rigaŋgame miko kambanti yoŋo Jon kiperu witi pigo ruabi ŋeya.

*4:12: Mat 14.3; Mak 6.17; Luk 3.19-20

*4:13: Jon 2.12

*4:16: Ais 9.1-2

*4:17: Mat 3.2

*4:23: Mat 9.35; Mak 1.39