8
Ŋigo moji boesau eko bofukebuŋ.
Piyaŋuŋgo rabuŋyoŋ, Yesuji raru Oliwe yo tukuo ropeya. Roperu peku kae fureme kaere akoŋ moke kirieru boji soriŋgo ropeme ŋiŋigo kubu sosowo wareru roregabi wakiru ŋeku qaji yareya.
Qaji yareme Kadi buŋore qaqaji eru Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji ŋigo mo ogaru iŋoreo warebuŋ. Ŋigo iŋoji boesau bame ore roru kipebuŋ, oi ogaru kubu jiŋoyaŋuŋgo ruabuŋ. Jiŋoyaŋuŋgo ruaru Yesure mibuŋ, “Qaqaji, ŋigo yo iŋoji jikiboti eba eme oo akoŋ bofukeru roru waregobeneŋ. Mosesre Kadi buŋoo ŋigo oŋuine oi koji bokeru qabeneŋ komeiŋ ore mitiga noreme pega. Oŋu pegayoŋ, goji iŋore uruŋu mimiŋ?”
Oŋu miku oo gbedigaru Yesu buŋore buduŋgo furugabeneŋ embimbiŋgame fuŋine bofukeru buŋo korogo ruaru qaiŋgo ore mibuŋ. Oŋu mibi daberu wakiru meineji quraŋ mo moreŋgo quraŋgaya.
Quraŋgayayoŋ, jikigaru yameŋ keku weu tebi qo kiraŋgaru pakereru poretiŋ dimaku iŋi yajime manebuŋ, “Ŋoŋoreone moji agiburaŋ mo so eku goga, iŋoji soine ko fuŋfuŋgaine roru bokeru qaine.” Oŋu yajime manebi moke daberu wakiru quraŋ moke moreŋgo quraŋgaya.
Yesuji buŋo miya, oiji ro yaberu kipe yabeme yoŋoyaŋunde agiburaŋ mimiineke ebuŋ, oi Anutuji yaduru yoŋoyaŋunde manji kitiŋgaku miko fonuŋyaŋuŋ mataeya. Oiji mataeme buŋo bokeku dimabi qoruyaŋunji rone boke yaberu rako iŋore muranji ŋadiineo rako goine moakoŋ moakoŋ yoŋoji mimigaŋgaŋ eku sosowo ra forebuŋ. Tatariineji rako Yesuji tinti quraŋgaru ŋeko ŋigoji iŋoyoŋe akoŋ iŋoke dimaya. 10 Yesuji qokiraŋgaru pakereru poretiŋ dimaku ŋigo oi ŋoneru iŋi ojiya, “Ŋigo, go buŋo koroineo rua guiŋ ore migobi, yoŋoji urobe gake nake ragobi? Yoŋoreone moji dimaku go komeminde buŋo so mitariga me?”
11 Ojiko maneru bokirieya, “O Ofoŋ, moji so mitari narega.” Oŋu bokirieme ojiya, “Nonji oŋuakoŋ go so mitariru garego. Go muŋambe yo fuŋgaru agiburaŋ moke so baku goigoŋ.” Oŋu.* Lew 20.10; Dut 22.22-24
Moreŋ so noŋunde tatama oi Yesu.
12 Yesuji buŋo moke jikigaru iŋi yajime manebuŋ, “Nonji ŋiŋigo moreŋine moreŋine ŋe ragobi, yoŋore tatama fukego. Moji noŋ boyobe nuru wareiŋ, iŋoji qisirigo tiŋtuŋ so qaku goiŋyoŋ, gogo sanaŋinere tatama ore maŋgo goiŋ.”
13 Oŋu yajime Farisi (Kadi buŋore yameŋyameŋ) yoŋoji iŋi ojibuŋ, “Gake akoŋ fuŋnego kitiŋgaku mitaniŋgaege, oŋuine oi so sagaga. Mata.”
14 Oŋu ojibi iŋi yajiya, “Nonji urone wakiru wareboŋ eru uro raru ropebemiŋ, oi mane forego. Ore eru nakene fuŋne kitiŋgaku mitaniŋgaego, buŋo oi soine sagaga. Oi sagagayoŋ, ŋoŋo nonde fuŋne oi fofori so mane mukugobi. 15 Ŋoŋoji ŋiŋigo sakiyaŋuŋ oi akoŋ ŋoneru oŋuine oiji mobeine sowo osoe yaberu buŋoyaŋuŋ kosa mitarigobiyoŋ, nonji ŋiŋigo more buŋo so mitariego.
16 “Noŋ nakekoŋ so gogoyoŋ, Mama sore nume wareboŋ, iŋoji noke dimaku gogobere. Ore eru more buŋo mitarinobo ine, oi poretiŋ akoŋ osoeru soineo mitarinobo. 17 Yoyokaji buŋo mo maŋmoakoŋ eku kitiŋgaku mibire sanaŋgaega. Buŋo oi ŋoŋore Kadi buŋoo oŋuakoŋ quraŋgabi pega.
18 “Nonji nakene fuŋne kitiŋgaku miego eru Mama sore nuya, iŋoji oŋuakoŋ nonde fuŋne kitiŋgaku miega. Ore eru yoyoka fukegobere oo soine sanaŋgaru saga forega.”
19 Yesuji oŋu miko maneru iŋi weu tebuŋ, “Gore Mama uro goga?” Weu tebi bokirieya, “Ŋoŋo noŋ eru Mamane nikore fuŋne so maneru gogobi. Ŋoŋo nonde fuŋne mane mukunimiŋ ine, nonde Mama oŋuakoŋ mane mukunimiŋ.”
20 Yesuji boji sorinde pesiŋ ŋeŋe bembeŋgo dimaku ŋiŋigo qaji yareru buŋo oi miya. Oi miyayoŋ, damaŋineji so wareru fukeya ore eru moji oi so roru kipeya. Oŋu.* Mat 5.14; Jon 9.5 Jon 5.31 Dut 19.15
“Uro ropebemiŋ, ŋoŋo oo ropeiŋgo embimbiŋganimiŋ.”
21 Yesuji buŋo mo iŋi jikigaru yajiya, “Nonji boke ŋaberu raru gobe ŋoŋo noŋ baa nuru gonimiŋ eru agiburaŋ ebuŋ, oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ. Ore eru uro ropebemiŋ, ŋoŋo oo ropeiŋgo embimbiŋganimiŋ.”
22 Juda minebobo yoŋo oi maneru mibuŋ, “Iŋi miga, ‘Uro ropebemiŋ, ŋoŋo oo ropeiŋgo embimbiŋganimiŋ.’ Buŋo oi uruŋu? Ube qoqo ebemiŋgo miga me?”
23 Oŋu mibi yajiya, “Ŋoŋo moreŋ yoore rau fukeru gogobiyoŋ, nonji kae moreŋ paibere biŋe fukego. Ŋoŋoji moreŋgo fukeru moreŋ yoore biŋe fukeru gogobiyoŋ, nonji ronekoŋ moreŋ yoo so fukeboŋ. 24 So fukeru gogore fuŋne damaŋ so go wapeboŋ, nonji oi fukego. Nonde oŋu so manesiŋ gagobi ine, agiburaŋ ebuŋ, oi so bokeru oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ. Fuŋine ore eru iŋi ŋajibe manegobi, ‘Ŋoŋo agiburaŋ ebuŋ, oo qakatoru dimaku kome sanaŋine komenimiŋ.’ Buŋo oi fofori.”
25 Buŋo oi maneru iŋi weu tebuŋ, “Go mo fukege?” Weu tekabi bokirieya, “Fuŋnene barariŋga ŋarebe mane foregobi, nonji oi fukego. 26 Nonji ŋoŋore buŋo kokoine soine jikigaru minobo eru agiburaŋ kokoine ebuŋ, ore buŋo soine mitarinoboyoŋ, sore nuya, iŋoji nonde sosore Rau foriine fukega. Iŋoji buŋo miko iŋoreone maneru waperu gogo, nonji buŋo oi totogo mibe moreŋine moreŋine yoŋoji maneenimiŋ.”
27 Oŋu bokirieya, Mamare buŋo jikigaru miya, yoŋoji oi so mane taniŋgabuŋ. 28 Yesuji jikigaru iŋi yajiya, “Nonji gogore fuŋne damaŋ so go wapeboŋ, oi fukego. Ore fuŋine oi jiki soine mane taniŋganimiŋ. Nonji ya mo nakene usuŋgo me nakene mande eru so baegoyoŋ, Mamaneji buŋo qaji nareku goya, ore so buŋo mine yo miego. Buŋo koruŋ yoyoka ore fuŋine oi jiki mane mukunimiŋ. Ŋoŋo Sombuŋ eru morende Ŋi Foriine qakasigabi paibe roperu komeiŋ, damaŋ oo oi soine mane taniŋganimiŋ.
29 “Sore nuya, iŋoji noke moko gogobere. Eebobo mo saga teega, nonji jijiki oi eego. Ore iŋoji so boke nuko nakekoŋ so gogo.”
30 Buŋo oŋu miya ore eru ŋiŋigo kokoineji maŋyaŋuŋ kerisieru Yesu manesiŋ gabuŋ. Oŋu.
Abrahamde osigidapu ikoine eru Yesu.
31 Yesuji Juda ŋiŋigo goineji manesiŋ gabuŋ, yoŋore buŋo iŋi yajiya, “Nonde Biŋe buŋoji maŋ-ŋaŋuŋgo rakame oo qakatoru mosiine qaku dimagobi ine, fofori nonde kiŋariŋpu fukegobi. 32 Oŋu goku buŋo foriinere fuŋne mane mukubi Biŋe buŋo foriineji ŋoŋo sembeneŋaŋunde nigiŋgone pirue ŋareme posiine (fri) fukeru gonimiŋ.”
33 Oŋu miko maneru bokirieru iŋi mibuŋ, “Niŋo Abrahamde osigidapu goku kufufuŋ raŋgbaŋine fukegobeneŋ. Ore eru ŋi moji nigiŋ kipe nobeme gogobeneŋ ore mige, oi mata. Niŋo damaŋ mogo wakiqoqoine oŋuine so fukeru gobeŋ. Eme go uruŋu eru iŋi mige, ‘Nigiŋgone pirue yareme posiine fukeru gonimiŋ’? Buŋo oi so sagaga.”
34 Oŋu mibi iŋi bokirie yareya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Agiburaŋ bagobi, sosowo yoŋoji agiburande kiŋaŋqoqo omaine furiŋaŋuŋ tomiri gobi ore niginji kariŋ ŋabeega. 35 Kariŋ ŋabeegayoŋ, kiŋaŋqoqoji rauinere pi maŋgo damaŋ so so go ropeiŋ. Iŋoyoŋunde Madeji soine piineo damaŋ tatariine tomiri goiŋ.
36 “Madeineji sembenere nigiŋgone pirue yareme posikenimiŋ ine, yoŋoji fofori nigiŋ kipeine tomiri posiine (fri) fukeru gonimiŋ. 37 Ŋoŋo Abrahamde osigidapu gobuŋ, manegoyoŋ, sembeneji maŋ-ŋaŋuŋ kejigaga ore nonde Biŋe buŋoji qofosi ŋaberu peperu wakiega. Fuŋine ore yameŋ keku noŋ nuiŋgo manegobi. 38 Nonji Mamanere keririŋgo goku ya ŋoneru go wapeboŋ, ore buŋoine miego. Ŋoŋoji oŋuakoŋ mamaŋaŋunji buŋo yajiya, ore so eegobi.”
39 Yesuji oŋu bokirie yareme iŋi mibi maneya, “Abrahamji noŋunde apa ŋaso fukega.” Oŋu mibi maneru miya, “Ŋoŋo Abrahamde osigidapu fukenimiŋ ine, iŋore eebobo yobebi sagana. 40 Ore kamasi iŋi fukega: Nonji Anuture migone buŋo maneru ore so buŋo foriine yobu oi mibe maneegobi. Damaŋ yoo ŋoŋo yameŋ keku ŋi noŋ nuiŋgo manegobiyoŋ, Abrahamji ore so oŋu so eya. 41 Ŋoŋo-ŋaŋunde mamapu yoŋore eebobo oŋuakoŋ boyoberu gogobi.” Oŋu miko ojibuŋ, “Boesau kadio fukeru mamanoŋuŋ tomiri (begu made) so fukegobeneŋyoŋ, Mamanoŋuŋke gogobeneŋ. Anutu iŋoyoŋe moakonji mama enorega.” Oŋu.* Mat 3.9; Luk 3.8
“Ŋoŋo Sembene Rauinere biŋe fukegobi,” miya.
42 Yesuji iŋi yajiya, “Anutuji iŋoyoŋe mama eŋarena ine, nonji iŋoreone wakiru fukeboŋ ore soine noŋ manji jojoko enarenimiŋ. Nakene usunji maŋgo eŋareiŋ so fukeboŋyoŋ, Anutuji sore nume wakiru gogo. 43 Buŋo miego, oi wamore mane taniŋgakimiŋ ore yobiŋgaegobi? Nonde buŋoji maŋ-ŋaŋuŋ sike igoroiŋ ore eru oi mane mukuiŋgo useru taki ŋabeega. Ore eru oi mane taniŋgaiŋ ore embimbiŋgaegobi?
44 “Ŋoŋo mamaŋaŋuŋ Sembene Rauinere biŋe fukegobi. Aŋiŋaŋuŋ sanaŋineji mamaŋaŋunde aŋi sembene yobenimiŋ ore pega. Iŋoji fuŋfuŋgaineone ŋiŋigo yayabe ŋi fukeru go waperu goga. Buŋo foriineji maŋineo so pega ore eru buŋo foriine odureru jijibu dimaga. Iko mimi ŋi fukeru iko mimire qoru fukega ore iko miega, oi iŋoyoŋunde mande eru miega.
45 “Iŋoji iko miegayoŋ, nonji buŋo foriine miego, ŋoŋo ore noŋ so manesiŋ nuegobi. 46 Ŋoŋo sosowoji nonde fuŋne iŋi bataniŋgaiŋgo embimbiŋgaegobi: Iŋoji agiburaŋ eku buŋoineke goga. Fuŋne oi baagobiyoŋ, nonji buŋo foriine miego, oi wamore so manesiŋ nugobi?
47 “Moji Anuture biŋe fukega, iŋoji Anuture buŋo kaje ruaru maneega. Ŋoŋo Anuture biŋe so fukegobi ore eru buŋo oi so mane taniŋgaegobi.” Oŋu.
Yesuji iŋoyoŋunde uruŋu mifukeya?
48 Yesuji Juda ŋiŋigo yoŋore fuŋne barariŋga yareko mobeine kerisieru iŋi ojibuŋ, “Go Samaria prowinsre jijibu ŋi fukende gemoji maŋgoo rakame goge. Oŋu mibeneŋ sagaga me iko egobeneŋ, oi soine gake minde manekimiŋ.”
49 Oŋu ojibi iŋi bokirieya, “Gemoji maŋneo so rakame gogo. Noŋ Mamane akoŋ araŋ ba teku gobe ŋoŋoji jibu noŋ mimi bofuke nareegobi. 50 Oŋu eegobiyoŋ, nake tinabiŋeneke fukeiŋgo ore janjaŋbumbuŋ so odeego. Moakonji oŋu fukeiŋ ore jigo qaku goga. Ŋi iŋoji moakoŋ osoe nuru ‘Go sagage,’ miku mitari nareega. 51 Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Moji nonde Biŋe buŋo reŋgaru boyobeega, iŋoji damaŋ mogo kome sanaŋinere biŋe so fukeiŋ.”
52 Oŋu bokirieme Juda minebobo yoŋoji Yesu iŋi mibi maneya, “Abraham eru kajeqouŋ ŋiŋigo yoŋoji komebuŋ eru goji jibu iŋi minde jijibu fukega, ‘Moji nonde Biŋe buŋone reŋgaru boyobeega, iŋoji damaŋ mogo kome sanaŋinere biŋe so fukeiŋ.’ Oŋu mige ore go gemo moji maŋgoo rakame goge. Oi muŋambe yo soine mane taniŋgagobeneŋ. 53 Niŋore ŋaso Abraham komeya, goji iŋo odureru iŋore sogune fukege me? Kajeqouŋ yoŋoji oŋuakoŋ komebuŋ. Go gakere manende ropeko ‘Soguine moji fukego?’ miku manege?”
54 Oŋu mibi maneru iŋi bokirieya, “Nakenere manebe ropeko Anuture kuriri oi nake rauganobo ine, tinabiŋene oi yau oŋuine fukena. Mamaneji iŋoyoŋunde kuririine nareya ore eru tinabiŋeneke fukeru gogo. Ŋoŋoji iŋore ‘Niŋore ŋaso Anutu fukega,’ migobi. 55 Ŋoŋoji fuŋine oi soine so mane mukuegobiyoŋ, nonji oi soine manego. ‘Oi so manego,’ minobo ine, ŋoŋo oŋuine eadu ŋi fukenobo. Noŋ ŋi oŋuine so fukegoyoŋ, oi soine manego eru iŋore buŋo reŋgaego. 56 Ŋoŋore ŋaso Abrahamji noŋ moreŋgo wakiru gobemiŋ ore odigaru damaŋ oi ŋoneiŋgo maŋ jeri maneru goya. Damaŋ yoo Sombuŋgo goku sanaŋgaya nonji fukebe nonde damaŋ oi ŋoneru ore jerieya.”
57 Oŋu bokirieme Juda minebobo yoŋoji iŋi mibi maneya, “Gosago 50 so odureru ore rurumaŋgo goge eru ‘Abraham ŋoneboŋ,’ minde so sagaga.”
58 Oi maneru yajiya, “Nonji buŋo foriine yobu mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Abrahamji so fukeko nonji damaŋ oo goboŋ.”
59 Oŋu miko maneru koji bokeru qaiŋgo ore ko amegaru robuŋyoŋ, Yesuji sumuŋgaru boji sorinde dobu bokeru kamieru raya. Oŋu.

*8:11: Lew 20.10; Dut 22.22-24

*8:20: Mat 5.14; Jon 9.5 Jon 5.31 Dut 19.15

*8:41: Mat 3.9; Luk 3.8