13
Boji soriŋgo ketoqototie fukeiŋ.
Mat 24.1-2; Luk 21.5-6
Yesuji boji soriŋ bokeru wakiru kiŋariŋpuine yoŋoreone moji iŋi ojiya, “Qaqaji ŋone! Sorinde jokoroŋ maŋgo piine piine oi qembibiineke. Oi ko soguine soguineji baku mosiquranji basarigabi fiine yobu dimaga.”
Yesuji oi maneru buŋo iŋi bokirieya, “Sorinde jokoroŋ maŋgo pi soguine qembibiyaŋuŋke sosowo yo ŋone yabegeyoŋ, oi ketotiebi pire ko mo oi ko more paiineo so peiŋyoŋ, siŋsaŋ qaku sesuine akoŋ peiŋ.”
Suroŋqoqo eru kekesuesue fukeiŋ.
Mat 24.3-14; Luk 21.7-19
Oŋu miko Oliwe yo tukuo roperu aribe aroo boji sorinji dimaya, oi ŋoneru ŋebuŋ. Oo ŋeku Pita, Jeims, Jon eru Andru yoŋoji Yesu iŋoyoŋe akoŋ poreru iŋi weu tebuŋ, “Qaqaji, buŋo mige, ore foriine wamo damaŋgo fukeiŋ eru ya sosowo oi fuŋgaru fuke foreiŋ, ore mogeineji uruŋu fukeiŋ? Oi soine minde manekimiŋ.”
Oŋu weu tebi fuŋgaru iŋi yajiya, “Moji sinefuru eru tiŋtuŋ qaku egu ranimiŋ ore sisiŋaŋ ee eku goinebi. Ŋiŋigo kokoineji fukeru nonde tinaneo iŋi minimiŋ, ‘Nonji Kristo fukego.’ Oŋu miku ŋiŋigo kokoine eadu yabenimiŋ. Ŋoŋo jigore biŋeine eru fonuŋine fukeme maneenimiŋ. Oi maneru gburugburu so qainebi. Ya oŋuine oi ronekoŋ fukeiŋ ore mimiine. Oi fukeiŋyoŋ, morende damanji oo akoŋ pipa so tariiŋ. Kantri moji kantri mo yabeiŋgo ore pakerenimiŋ. Ŋiŋigo kubu moji kubu mo yoŋoke buru baku qoqo eiŋgo ore pakerenimiŋ. Moreŋine moreŋine oo komeŋ yasogo yasogo baku moreŋ igogaru kerisieme rakaeiŋ. Oŋuakoŋ roro moreŋine moreŋine fukeru pe ropeiŋ. Ya oŋuine oi ŋigo kuakeji goji fuŋgaru keyabeega ore so. Morende damaŋineji ore so fuŋgaru foreiŋgo eiŋ.
“Oŋu fukeiŋyoŋ, ŋoŋo sisiŋaŋ fiine akoŋ ee eku goinebi. Ŋiŋigoji oga ŋaberu buŋo korogo rua ŋaberu oŋgawowosi piyaŋuŋgo buŋo gio baku kobinji ŋabenimiŋ. Goineji nonde eru oga ŋabebi kantriine kantriine yoŋore ŋi koito eru gawana yoŋore jiŋo maio dimanimiŋ. Oŋu dimaku nonde fuŋne kitiŋgaku mikabuŋ manenimiŋ.* Mat 10.17-20; Luk 12.11-12 10 Bobiaŋ Biŋe yo bonieru moreŋgo kantriine kantriine sosowo yoŋore misaue forebi morende damaŋineji ore ŋadiineo tariiŋ. 11 Pore ŋaberu buŋo korogo rua ŋabebi dimanimiŋ, damaŋ oo buŋo uruŋu minobeŋ, ore manemejaine oi bonieru so maneinebi. Moro Tiriineji aua oo akoŋ buŋo ŋareiŋ, oi minimiŋ. Ŋoŋo-ŋaŋunde maŋgone buŋo so miinebiyoŋ, Moro Tiriineji maŋ-ŋaŋuŋ boburogame buŋo minimiŋ. 12 Maŋkekerisiere mutuine moji kaka gboine maŋine kerisieya ore eru oi babae bame buŋo korogo ruabi qabi komeiŋ. Oŋuakoŋ mama moji odumadepuine babae bame komeiŋ eme odumadepuine yoŋoji maŋgo mamayaŋuŋ igo yaberu mibi yabebi komenimiŋ. 13 Kantriine kantriine yoŋoji nonde tinare eru rosi eyarebi gonimiŋyoŋ, moji yameŋ keku sanaŋgaru qiŋ keru dimaku goko morende damaŋineji tariiŋ, iŋoji seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeiŋ.” Oŋu.* Mat 10.22
Jerusalem siti ketoqototie oi maŋgigiineke
Mat 24.15-28; Luk 21.20-24
14 “Jiki goineji wareru ketoqototie eru ya wuwunuŋineke soriŋgo so ruruare so oi koroineo ruabi dimako ŋonenimiŋ, damaŋ oo Judia prowinsgo gonimiŋ, yoŋoji bio geŋga poreru tukuo rainebi. Buŋo yo oseiŋ, iŋoji soine kaje ruaru mane mukuigoŋ.* Dan 9.27; 11.31; 12.11 15 Pi bembeŋgo kae jiŋoo goiŋ, iŋoji waki yaine roiŋgo ore pi maŋineo so ropeigoŋ.* Luk 17.31 16 Gioo raru goiŋ, iŋoji oŋuakoŋ marikuine roiŋgo ore kirieru pigo so raigoŋ. 17 Yei! Ŋigo kuake eru odumade moŋgo yoŋoji damaŋ oo uruŋu pipa ranobuŋ. 18 Ore eru ya oi kue gbiŋ damaŋineo so fukeiŋ ore eru oŋga wosieinebi. 19 Damaŋ oo sisikoŋkoŋ qembibiineke fukeiŋ. Sisikoŋkoŋ soine oŋuine oi ronekoŋ damaŋ mogo so fukeru peya. Anutuji ya sosowo bofukeya, damaŋ oo akoŋ fuŋgaru damaŋ yoo goku pakereru damaŋ botuineo mo so fukeya. Ronekoŋ so fukeya eme jiki damaŋ mogo so fukeiŋ. Ore eru oŋga wosiru goeinebi.* Dan 12.1; Bara 7.14 20 Ofonji koŋkoŋ damaŋ oi so bombeŋgana ine, ŋiŋigo sosowoji sibiriga forenobuŋyoŋ, ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋore eru una ore jare oi bombeŋgaiŋ.
21 “Damaŋ oo iŋi minimiŋ, ‘Maneniŋ! Kristoji yoo goga,’ eru ‘Ŋoneniŋ! Munaŋqoqo Rauineji aroo dimaga.’ Moji oŋu miiŋ ine, oi so manesiŋ gainebi. 22 Oi iŋi ore migo: Munaŋqoqo rauine ikoine eru kajeqouŋ ŋiŋigo jijibuine fukeru mosi qoqowirie eru soi jiŋofuru babi qowirienimiŋ. Oŋu qowiriebi Anutuji ŋiŋigo iŋoyoŋunde roosoe yabeya, oi oŋuakoŋ bobojibu eyarenimiŋ ore eesoi eku yameŋ kebi tiŋtuŋ egu qanimiŋ. Ŋoŋoji sisiŋaŋ fiine akoŋ ee eku gobi oi embimbiŋganobuŋ. 23 Nonji ya sosowo oi so fukeme bonieru sosowo ŋajibe manegobi. Oi rone migo ore oi bio maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru sisiŋaŋ ee eku goinebi.” Oŋu.
Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji fukeiŋ.
Mat 24.29-31; Luk 21.25-28
24 “Sisikoŋkoŋ oi tariko damaŋ oo akoŋ wegi jiŋoineji gobureko ayonji dabu eiŋ.* Ais 13.10; Eze 32.7; Joel 2.10, 31; 3.15; Bara 6.12 25 Bobuŋ yoŋoji qonikiŋgone waki forenimiŋ eru qonikinji itiriŋgako ore yareyaine oi ŋeŋeyaŋuŋ bokeru bobojibu ekabi jibugaiŋ.* Ais 34.4; Joel 2.10; Bara 6.13 26 Damaŋ oo Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji kuaŋ paiineo wareme ŋonenimiŋ. Usuŋine yasogoji gbuŋgbasaŋineke totogo fukeko kuririquraŋine ŋonenimiŋ.* Dan 7.13; Bara 1.7 27 Wareru Sombuŋ mimerereŋpuine sore yabeme yoŋo ŋiŋigo Anutuji iŋoyoŋunde roosoe yabeya, yoŋo moreŋ qaŋaŋine mobemobe, paibe yukube oone akoŋ kenusu yabenimiŋ.” Oŋu.
Oguŋ yore soso buŋo
Mat 24.32-35; Luk 21.29-33
28 “Ŋoŋo oguŋ yo ŋoneru kamasiine manesuku soso buŋo yo maneniŋ. Tieŋineji obuineke fukeko rekayaŋuŋ posebi oi ŋoneru ore iŋi miegobi, ‘Wegi damaŋ bembeŋgaga.’ 29 Ŋoŋoji oŋuakoŋ soi ore so fukeko ŋoneru mane taniŋgaru fuŋine iŋi miinebi, ‘Yesuji mendigo bombeŋgaga.’ 30 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋiŋigo yo muŋambe moreŋgo gobuŋ, yoŋoji so komebi ya sosowo migo, oi yoŋore gogo damaŋgo fukeiŋ 31 Qonikiŋ eru moreŋ yokoji sirowenimiyoŋ, nonde Biŋe buŋoneji so mataeiŋ.” Oŋu.
Yesu wareinde damaŋ oi moji so manega.
Mat 24.36-44
32 “Sombuŋ eru morende Ŋi foriine wamo damaŋgo wareiŋ, ore unaine me aua damaŋine oi moji mo so manega. Sombuŋgo mimerereŋ yoŋoji oi so manegobi. Anutu Madeineji oŋuakoŋ oi so manega. Mama iŋoyoŋe akoŋ oi manega.* Mat 24.36 33 Wamo damaŋgo fukeiŋ, oi so manegobi ore ŋoŋoji siŋaŋ baku moko maŋgarigari goinebi. 34 Oi soso buŋo yoore so pega: Ŋi moji moreŋine bokeru kantri mogo raya. Raiŋgo eru siŋaŋpuine ya sosowo mitiga yareme mendire ki mendaine meyaŋuŋgo ruaru usuŋine yareya. Usuŋine yareru kiŋaŋqoqopuine moakoŋ moakoŋ gioyaŋuŋ yareya. Yareru goku mendi siŋaŋine oŋuakoŋ maŋgarigari goiŋgo ore mitiga teya.* Luk 12.36-38 35 Pi rauineji wamo damaŋgo kirieru wareiŋ, oi so manegobi. Iŋande me ubu joŋiŋgo wareiŋ me? Wegijiriŋ sineko wareiŋ me? Wegi wapeko wareiŋ me? Ore so ŋoŋo oi so manegobi ore eru maŋgarigari goinebi. 36 Ŋoŋoji kubaŋ pekabi pipa wareru oŋu egu bofuke ŋabeiŋ. 37 Ŋoŋo maŋgarigari goinebi. Buŋo oi kiŋariŋpune ŋoŋore migo, buŋo oi oŋuakoŋ ogopune sosowo ŋoŋore moko migo: Ŋoŋo maŋgari goinebi.” Oŋu.

*13:9: Mat 10.17-20; Luk 12.11-12

*13:13: Mat 10.22

*13:14: Dan 9.27; 11.31; 12.11

*13:15: Luk 17.31

*13:19: Dan 12.1; Bara 7.14

*13:24: Ais 13.10; Eze 32.7; Joel 2.10, 31; 3.15; Bara 6.12

*13:25: Ais 34.4; Joel 2.10; Bara 6.13

*13:26: Dan 7.13; Bara 1.7

*13:32: Mat 24.36

*13:34: Luk 12.36-38