14
Yesu qabi komeiŋ ore soŋsoŋburu babuŋ.
Mat 26.1-5; Luk 22.1-2; Jon 11.45-53
Pasowa kombaŋ* Kantri tinaine Ijipt oo Ofonde mimererenji dari ŋoneru emboŋ eru yadureya, kombaŋ ore tinaine Webo buŋoo Pasowa. Eks 12.15 eru poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ bembeŋgabire. Una yoyoka tariko oo fuŋganimiŋ ore ebeŋ soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru uruŋu gbegbedi ebeneŋ Yesu sumuŋgaru roru qabi komena, ore fuŋine baaru mi osoebuŋ.* Eks 12.1-27 Baaru osoeru iŋi mibuŋ, “Ŋiŋigo maŋyaŋuŋ rigaŋgame jigo oyowoine oyowoine egu fukeiŋ ore oi jeri kombaŋ damaŋineo eiŋgo ore embimbiŋgakimiŋ.” Oŋu mibuŋ.
Ŋigo moji Yesu obu junjinaŋ kouinekeji rau teya.
Mat 26.6-13; Jon 12.1-8
Yesuji Betani kaeo goku Saimon mo waeine bofosikeya, iŋore pigo roperu ŋeya. Oo uqo noku ŋeko ŋigo moji ko sogo mo roru iŋoreo wareya. Sogo oi ko yaŋgbuŋineke tinaine alabasta oiji bakine. Oi obu junjinaŋ kouineke foriine tinaine nad oiji puseru ŋeya. Iŋoji oi furiine sogoji roru wareru sogo ubeine ketigaru obuine Yesure qorugo keseru rau teya.* Luk 7.37-38 Rau teme ŋi ŋebuŋ, yoŋoreone goineji maŋyaŋuŋ sembeako yoŋoyoŋe akoŋ iŋi mimane ebuŋ, “Nad obu oi wamore oŋu sibirigaga? Nad obu jijiineke oi furiine banimiŋ ore ruana ine, soine giobobo 300:re furiine odurena. Oi ŋiŋigo wakiqoqoine yareme sagana.” Oŋu miku ŋigo oi mitebuŋ.
Mitebi Yesuji iŋi yajiya, “Ŋigo yo so miteniŋ. Wamore maŋine bosembeagobi? Iŋoji mosi fiine sari yobu enareko sagaga. Ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋo damaŋine damaŋine botuŋaŋuŋgo gobi ya fiine eyareiŋgo ore maneru oi soine damaŋ so enimiŋyoŋ, nonji ŋoŋore botugo damaŋ so, so gobemiŋ.* Dut 15.11 Iŋoji oi iŋoyoŋunde eeboboinere sogo enarega. Nonji komebe yaŋga nunimiŋ ore soine bonieru sakine jijiji rau narega. Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Bobiaŋ Biŋe yo kantri oo me oo misauebi raiŋ, oo ŋigo yo oiji ya enarega, ore biŋeine oi oŋuakoŋ mibi saueme iŋore manesuku gonimiŋ.” Oŋu.
Judasji Yesu babae bateiŋgo maŋmoakoŋ eya.
Mat 26.14-16; Luk 22.3-6
10 Kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas Iskariot iŋoji Yesu babae bateiŋgo eru soriŋ gio siŋaŋ yoŋoreo raya. 11 Yoŋoreo raru buŋo miko oi maneru maŋyaŋuŋ fiame furiine moneŋ oteiŋgo ore buŋo kipebuŋ. Buŋo kipebi Yesu damaŋ mogo babae bateinde kadi baaru ŋone yoberu goya. Oŋu.
Yesuji kiŋariŋ yoŋoke Pasowa lama nobuŋ.
Mat 26.17-25; Luk 22.7-14, 21-23; Jon 13.21-30
12 Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una bobonio (sekiqonogo) mosiyaŋuŋ boyoberu pasowa lama mo qaku riga gobuŋ. Ore eru Yesure kiŋariŋpuji ojibuŋ, “Qaqaji, niŋo pi uro raru pasowa lama gore bomogaru moko nokimiŋ? Aŋigo uruŋu pega?”
13 Oŋu ojibi kiŋariŋyokaine yoyoka iŋi miku sore yapeya, “Ŋoko Jerusalem sitio ropebire ŋi mo obu dero kukugaru wareme bofukenimi. Bofukeru iŋo soine boyoberu rani. 14 Rakabire pigo ropeko ore rauine iŋi ojiinebire, ‘Qaqajiji iŋi miga: Soine pi maŋine mo mitari norende oo roperu kiŋariŋpune yoŋoke pasowa lama nokimiŋ.’ 15 Oŋu ojibire rauineji pi paiineo paibe roperu maŋine soguine mo ŋatuiŋ. Oo ŋeŋe pepe ya bomogabi ŋega. Oi ŋatuko oo lama qaku riganimi.”
16 Oŋu miko kiŋariŋyokaineji bokeru sitio roperu Yesuji buŋo miya, ore so bofukeru dimaku lama qaku rigaru bomogabu.
17 Kae ubu eko Yesuji kiŋariŋpuine 12 yoŋoke pi oo wapebuŋ. 18 Waperu roperu ŋeŋeo ŋeku uqo nokabuŋ Yesuji iŋi yajiya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Ŋoŋoreone mo noke uqo noku ŋega, iŋoji babae banuiŋ.”* Kiki 41.9
19 Oŋu yajime maneru maŋyaŋunji beusembe maneru fuŋgaru bubu weu teru mibuŋ, “Nonde egu miiŋ?”
20 Weu tebi iŋi yajiya, “12 ŋoŋoreone mo noke poroŋ sigo igokurugaga, iŋoji. 21 Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji iŋore buŋo quraŋgabi pega ore so moreŋ bokeru raiŋ. Raiŋyoŋ, babae bateiŋ, iŋore ‘Yei beusembe!’ miku oŋga jojorago. Anutuji geoine ropekiine bokirie teiŋ. Ŋi oi maŋgoinere beu maŋgone so fukena, oo afaga tena.” Oŋu.
Ofoŋke tebu tatariine nobuŋ.
Mat 26.26-30; Luk 22.14-20; 1 Kor 11.23-25
22 Uqo noku ŋeku Yesuji poroŋ roru mifiagaru baji yareru iŋi miya, “Yo nakene fu. Oi roru noniŋ.”
23 Oŋu miku wain popu roru daŋge miku yareme sosowoji popu oone nobuŋ. 24 Nokabi iŋi yajiya, “Yo nakene dari. Yo Anutuji ŋiŋigo yoŋoke kikipe buru ruame sanaŋgaiŋ ore darine kesebi ŋiŋigo kokoine munaŋ qa yareiŋ.* Eks 24.8; Jer 31.31-34 25 Nonji buŋo foriine mo iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji wain niginde foriine yo moke jikigaru so nobemiŋ. Jiki Anuture qorumaŋ maŋineo paibe ŋekabeneŋ jebe baiŋ, una oo wain obu fuŋine mo oi nobemiŋ.”
26 Oŋu miko jeri kiki keku bokeru raru Oliwe yo tukuo ropebuŋ. Oŋu.
Pitaji Yesu mugaiŋgo ore miya.
Mat 26.31-35; Luk 22.31-34; Jon 13.36-38
27 Roperu Yesuji iŋi yajiya, “Kajeqouŋ ŋi moji buŋo mo iŋi quraŋgame pega,
‘Nonji siŋaŋyaŋuŋ qabe lama qokoineji roiŋganimiŋ.’
Ore so ŋoŋoji sosowo maŋ-ŋaŋuŋ sembeako boke nuru totienimiŋ.* Zek 13.7
28 Totiekabi nunimiŋyoŋ, nonji komegone pakereru bonieru Galili prowinsgo raru oo fuke ŋarebemiŋ.”* Mat 28.16
29 Oŋu yajime Pitaji iŋi ojiya, “Yoŋoji sosowo maŋyaŋuŋ sembeako boke guru totienimiŋ ine, nonji jibu oŋu so ebemiŋ.”
30 Ojiko Yesuji miya, “Nonji buŋo foriine mo iŋi gajibe mane: Qoquji ate yoyoka so qakame goji muŋambe ubune muga nunde ate yokaomo fukeiŋ.”
31 Oŋu miyayoŋ, Pitaji yameŋ keku sasanaŋ eko, “Qaqaji, oŋu matayoŋ, noŋ nubi goke moko komenobe, oi jibu nonji go so muga gubemiŋ.” Kiŋariŋ goine sosowoji buŋo oi akoŋ mibuŋ. Oŋu.
Yesuji Gezemane kae sesugo oŋga wosigaya.
Mat 26.36-46; Luk 22.39-46
32 Oŋu mimane eku raru kae sesu mo tinaine Gezemane oo ropebuŋ. Roperu kiŋariŋpuine iŋi yajiya, “Nonji aroo raru oŋga wosibe ŋoŋo damaŋ botuineo yo ŋeniŋ.” 33 Oŋu yajiru Pita, Jeims eru Jon oga yabeme rabuŋ. Rakabi Yesuji fuŋgaru koŋkoŋ bibiineke maneme kufu meine qomukuya. 34 Oŋu eru iŋi yajiya, “Nonde maŋneji jaja bame pakerega ore eru beusembe manebe kokomeine enarega. Ŋoŋoji yo ŋeku noke gariine goinebeneŋ.”
35 Oŋu yajiru iŋoyoŋe akoŋ kokiine mo jikigaru raru dikanji keru daberu joiserereŋ damaŋine oi Mamainere mire so odureiŋgo ore oŋga wosigaya. 36 Oŋga wosigaru miya, “Aba Mamane, go ya mo so emomoŋgaege. Ore eru joisererende popu yo roigoŋ. Ronunoŋ, oi nonde aŋire so matayoŋ, gogakere maŋ aŋigo boyoberu fukeiŋ.”
37 Oŋu miku kirieme kiŋariŋpuine yokaomo yoŋoji kubaŋ pebi ŋone yaberu Pita iŋi ojiya, “Saimon, go kubaŋ pege me? Go aua moakomeŋ gariine goiŋgo ore so sanaŋgage me? 38 Maŋnoŋunji gariine goiŋgo ore aŋi maneegobeneŋyoŋ, sakinoŋunji wiriine fukega. Ore eru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore ŋoŋo oŋga wosiru maŋgarigari goinebi.”
39 Oŋu yajiru moke boke yaberu raru buŋo oi akoŋ moke miku oŋga wosiya. 40 Oŋga wosigaru kirieme jiŋo hopiyaŋuŋ yobiŋgame moke kubaŋ akoŋ pebi ŋone yabeya. Kubaŋgone pakereru buŋo bokirienimiŋ ore mumutu ebuŋ.
41 Yesuji raya ate yokaomo fukeko kirieru wareru iŋi yajiya, “Ŋoŋo jikigaru gbiŋ roru kubaŋ akoŋ peiŋgo ore manegobi me? Maneniŋ! Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo ropeiŋ, ore aua damaŋineji wareru fukega. Ŋoŋore kubaŋ pepe damaŋ oi tariga. 42 Bio pakerebi raki. Maneniŋ! Babae banuiŋ, iŋoji bembeŋgo yoo warega.” Oŋu.
Yesu qafagaru roru kipebuŋ.
Mat 26.47-56; Luk 22.47-53; Jon 18.3-12
43 Yesuji oŋu miku dimako oo akoŋ kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji kubu mo mine ba yareme wapebuŋ. Soriŋ gio siŋaŋ, Kadi buŋore qaqaji eru kantrire minebobo yoŋoji oi sore yabebi jigore siqo sogo eru damuyaŋuŋ roru warebuŋ. 44 Babae baiŋgo eya, iŋoji bonieru yoŋoke soi buŋo iŋi kiperu yajiya, “Nonji ŋi bibiineo mudugabemiŋ, oi ŋoneru ‘Iŋo oi!’ miku roru nigiŋgaru poretiŋ siŋaŋ gaku rainebi.”
45 Oŋu miku wareru oo akoŋ Yesureo roperu “O kokone! (Qaqajine!)” miku bibiineo mudugaya. 46 Mudugame ŋoneru Yesu qafagaru roru kipebuŋ. 47 Kipebi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoreone moji jigore siqo sogo poreru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kajeine kemukume wakiya. 48 Yesu kipebi buŋo iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu baru ro nuru kipe nuiŋgo ore waregobi. 49 Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke dimaku Biŋe buŋo qaji ŋareru gobe so ronubuŋyoŋ, ya yo Biŋe Qurande buŋoji foriineke fukeiŋgo ore fukega.”* Luk 19.47; 21.37 50 Yesu kipebi kiŋariŋ yoŋoji sosowo Yesu bokeru totieru sumuŋgaru rabuŋ. Oŋu.
Ŋi jeŋoŋ moji sumuŋgaru raya.
51 Ŋi jeŋoŋ moji kambaŋine yagaŋine kiperu Yesure ŋadio boyoberu raya. Kambaŋine goine so keru rako oi babofosi eru roiŋgo ebuŋ. 52 Roiŋgo embimbiŋgaru kambaŋine qomukubi gbarandaŋ sumuŋgaru raya. Oŋu.
Sorinde minebobo yoŋoji Yesure buŋo gio babuŋ.
Mat 26.57-68; Luk 22.54-55, 63-71; Jon 18.13-14, 19-24
53 Yesu kiperu ogaru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere morumboŋ pigo rabuŋ. Rabi soriŋ gio siŋaŋ sosowo, kantrire minebobo eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji oo raru tumaŋgabuŋ. 54 Rabi Pitaji taitai yobe yabeku soriŋ gio siŋaŋ qoruinere morumboŋ pigo roperu pire sa maŋineo ropeya. Roperu kiŋaŋqoqo ŋi yoŋore botugo misi bembeŋgo ŋeku furaya. 55 Oŋu ŋeyayoŋ, soriŋ gio siŋaŋ eru soriŋ kaunsol qoko yoŋoji Yesure sakigo rurua buŋo uruŋu mi kitiŋgabi qabi komeiŋ ore mi baabuŋyoŋ, ore fuŋine mo so bofukebuŋ. 56 Baaru dimaku kokoineji buŋo ikoine sakiineo ruaku kitiŋgaku mibuŋyoŋ, buŋoyaŋunji fuŋine moakoŋ so fukeya.
57 Oŋu ebi goineji pakereru dimaku buŋo ikoine sakiineo ruaku kitiŋgaku iŋi mibuŋ, 58 “Iŋoji iŋi miko manebeŋ, ‘Nonji boji soriŋ meji bakine yo ketotiebe moreŋgo wakime una yokaomore maŋgo soriŋ fuŋine mo meji bakine mata oi bopeŋgabemiŋ.’ ”* Jon 2.19 59 Oŋu mibuŋyoŋ, jibu buŋoyaŋunji fuŋine moakoŋ so fukeya.
60 Oŋu so fukeme soriŋ gio siŋaŋ qoruineji pakereru mai yaberu dimaku Yesu weu teru iŋi ojiya, “Yoŋoji gore sakigoo buŋo igoku kitiŋgabi, ore mobeine mo mimiŋ me mata?”
61 Oŋu ojime ya sembene mo so eyayoŋ, jibu mobeine mo so kerisieru buŋoine bokeru dimaya. Buŋoine bokeru dimako soriŋ gio siŋaŋ qoruineji moke iŋi weu teya, “Anutu miteŋ gaegobeneŋ, go iŋore Made Kristo fukege me mata?”
62 Weu teme “Oŋ” miku iŋi yajiya, “Sombuŋ eru morende Ŋi foriine usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku jiki qonikinde kuaŋ paiineo wakime ŋonenimiŋ.”* Dan 7.13
63 Buŋo oi yajime soriŋ gio siŋaŋ qoruineji marikuine qosugaru iŋi miya, “Yei, mamagore sia! Goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore moke so weu yarekimiŋ. 64 Anutu igosisi etega, oi ŋoŋo-ŋaŋe mane foregobi. Ore eru ŋoŋo uruŋu manegobi?” Oŋu miko yoŋoji sosowo Yesu komere biŋe fukeiŋ ore mitaribuŋ.* Lew 24.16
65 Oŋu mitariru goineji fuŋgaru tifegaru qaku jiŋomaiine komoŋ garu me bajiru qaku iŋi ojibuŋ, “Moji guga, oi soine minde manekimiŋ.” Sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) yoŋoji oŋuakoŋ Yesu roru mauineo qabuŋ. Oŋu.
Pitaji Yesu mugaya.
Mat 26.69-75; Luk 22.56-62; Jon 18.15-18, 25-27
66 Damaŋ oo Pitaji sa maŋineo kae jiŋoo goya. Yukube goko soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo ŋigo moji oo wapeya. 67 Waperu Pitaji misi furaku dimako bibitatara eru iŋi miya, “Go oŋuakoŋ Nazaret ŋi Yesuke gomeŋ.”
68 Oŋu miyayoŋ, Pitaji mugaru iŋi miya, “Buŋo mige, oi kikiraŋgago.” Oŋu miku sa mendiineo rakaru dimako qoqu qaya.
69 Mendiineo rakame kiŋaŋqoqo ŋigo moji oi oo moke ŋoneru ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋo fuŋgaru iŋi yajiya, “Ŋi yo oiji yoŋoreone mo fukega.”
70 Oŋu yajiyayoŋ, iŋoji moke mugaya. Mugame damaŋ kokiine mo tariko ŋi bembeŋgo dimabuŋ, yoŋoji moke Pitare iŋi mibuŋ, “Goji Galili ŋi mo fukege ore foriine yoŋoreone mo fukege.”
71 Oi maneru fuŋgaru iŋoyoŋe qaqaiso eeru mipaŋgaru misanaŋgaru miya, “Ŋi buŋoine migobi, nonji iŋo so manego. Buŋo ikoine minobo ine, Anutuji geoine bokirieru nareine.”
72 Oŋu miku dimako oo akoŋ qoquji qako ate yoyoka fukeya. Qoquji qako Yesuji buŋo iŋi ojiya, Pitaji oi manesuya, “Goji ate yokaomo muga nunde qoquji qako ate yoyoka fukeiŋ.” Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋ ore eme jojoraku kuyoya. Oŋu.

*14:1: Kantri tinaine Ijipt oo Ofonde mimererenji dari ŋoneru emboŋ eru yadureya, kombaŋ ore tinaine Webo buŋoo Pasowa. Eks 12.15

*14:1: Eks 12.1-27

*14:3: Luk 7.37-38

*14:7: Dut 15.11

*14:18: Kiki 41.9

*14:24: Eks 24.8; Jer 31.31-34

*14:27: Zek 13.7

*14:28: Mat 28.16

*14:49: Luk 19.47; 21.37

*14:58: Jon 2.19

*14:62: Dan 7.13

*14:64: Lew 24.16