22
Yesu qabeneŋ komeiŋ miku soŋsoŋburu babuŋ.
Mat 26.1-5; Mak 14.1-2; Jon 11.45-53
Oŋu gobuŋyoŋ, poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ, tinaine Pasowa kombaŋ miegobeneŋ, oi bombeŋgaya* Pasowa oi noŋunde buŋoo ŋone noberu emboŋ eru nodureya. Eksodus 12.15* Eks 12.1-27 Bombeŋgako oo soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji ŋiŋigo kubu yoŋore kokoi manebuŋ ore eru yoŋoyoŋe akoŋ tumaŋgaru “Uruŋu ebeneŋ qabi komena?” miku kadi baaru mimane ebuŋ.
Judasji Yesu babae bateiŋgo maŋmoakoŋ eya.
Mat 26.14-16; Mak 14.10-11
Damaŋ oo Satanji Judasre maŋgo rakaya. Judas iŋo Yesure kiŋariŋpu 12 yoŋoreone mo. Kariot kaeone wareya ore tinaine mo Iskariot mibuŋ. Iŋoji soriŋ gio siŋaŋ eru sorinde sa siŋaŋ qoruine yoŋoreo raru Yesu babae baru meyaŋuŋgo ruainde buŋo yajiya. Yoŋoji oi maneru “Ayo!” miku maŋyaŋunji fiame furiine moneŋ oteiŋgo ore buŋo kipebuŋ. Buŋo kipebi Judasji Yesu kamiine babae baru meyaŋuŋgo ruainde kadi baaru ŋone yoyoberu goya. Oŋu.
Yesuji kiŋariŋ yoŋoke Pasowa lama nobuŋ.
Mat 26.17-25; Mak 14.12-21; Jon 13.21-30
Poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ una mogo Pasowa lama qaku rigaebuŋ, damaŋ oiji ware fukeya. Yesuji Pita eru Jon iŋi yasiru sore yapeya, “Ŋoko raru Pasowa lama bomogabire nokimiŋ.”
Oŋu yasiru sore yapeme weu tebire, “Oi uro raru bomoganimi?”
10 Weu tebire iŋi bokirieya, “Maneni, ŋoko sitio ropebire ŋi mo obu dero kukugaru wareko bofukenimi. Bofukeru iŋo boyoberu raru pi ropeiŋ, oo ropeni. 11 Roperu pi rauine iŋi ojini, ‘Qaqajiji gore miga: Ogo pigo uro? Niŋoji soine ore maŋineo wareru kiŋariŋpune yoŋoke Pasowa lama nokimiŋ?’ 12 Oŋu ojibire maneru pi paiineo paibe roperu maŋine soguine mo ŋatuiŋ. Oo ŋeŋe ya bomogabi ŋega. Oi ŋatuko oo lama qaku rigani.”
13 Oŋu miku sore yapeme raru Yesuji buŋo miya, ore so bofukeru dimaku lama qaku rigaru bomogabu. Oŋu.
Ofoŋke tebu tatariine nobuŋ.
Mat 26.26-30; Mak 14.22-26; Jon 13.21-30; 1 Kor 11.23-25
14 Uqo damaŋineji wareko Yesuji aposolpuine yoŋoke uqo nokimiŋ ore wakiru ŋebuŋ. 15 Ŋebi iŋi yajiya, “Nonji Pasowa lama yo ŋoŋoke nokimiŋ ore aŋi kokoine maneru goboŋ. Uqo yo nobe tariko joiserereŋ manebemiŋ. Ore damaŋineji bembeŋgaga. 16 Oi bembeŋgaga ore iŋi ŋajibe maneniŋ: Nonji Pasowa lama moreŋgo yoo jikigaru so nobemiŋ. Jiki uqo tebu yoore foriine fuŋine mo fukeiŋ, oi Anuture qorumaŋ maŋgo paibe nobemiŋ.”
17 Oŋu yajiru wain popu roru mifiagaru iŋi miya, “Yo roru ŋoŋo-ŋaŋe boroiŋgaru noniŋ. 18 Nonji iŋi ŋajibe maneniŋ: Noŋ wain niginde foriine yoo moke jikigaru so nobemiŋ. Moke nobemiŋ, oi Anuture qorumaŋ fuke foreko oo nobemiŋ.”
19 Oŋu miku poroŋ roru mifiagaru baji yareru iŋi miya, “Yo nakene fune. Oi ŋoŋore eru ŋarego. Oi noku noŋ manesu nuinebi.” 20 Oi yareme nobi wain popu oŋuakoŋ roru iŋi miya, “Popu yo oi jojofo buru gariinere popu fukega. Nonji munaŋ qa ŋarebemiŋ ore eru darine keseru komebemiŋ. Dari oiji Anuture jojofo buru oi basanaŋgaiŋ.* Jer 31.31-34
21 “Oŋu fukegayoŋ, maneniŋ, babae banuiŋ, iŋoji moko yoo uqo noku ŋegobeneŋ.* Kiki 41.9 22 Fofori, Anutuji mitigaya ore so Sombuŋ eru morende Ŋi foriineji moreŋ bokeru raiŋ. Raiŋyoŋ, babae bateiŋ, iŋore oŋga joraku ‘O yei!’ migo. Anutuji geoine ropekiine kerisieru oteiŋ.”
23 Oŋu miko kiŋariŋpuineji fuŋgaru botuyaŋuŋgo mi maneru weweu eku mibuŋ, “Niŋoreone moji babae batena?” Oŋu.
Kiŋariŋ yoŋoji botuyaŋuŋgo noigoi ebuŋ.
Mat 20.25-27; Mak 10.42-44
24 “Kiŋariŋ niŋoreone moji minebobo qoruine fukega?” oŋu mibi ore eru oŋuakoŋ botuyaŋuŋgo migobobo ebuŋ.* Mat 18.1; Mak 9.34; Luk 9.46 25 Oŋu ebi Yesuji iŋi yajiya, “Morende kantriine kantriine yoŋore kiŋ koitoji ŋi ofoŋ oŋuine fukeru siŋaŋ yabeegobi. Yoŋore koito wakimiine muraŋyaŋunji buŋo mitigaku kufufuŋyaŋuŋ botiŋ yabebi kiŋaŋ qa yareku ‘Ŋi fiine!’ miku miteŋ yabeegobi.* Mat 20.25-27; Mak 10.42-44 26 Oŋu eegobiyoŋ, ŋoŋoji ore so, so einebi. Ŋoŋore botugo moji soguneŋaŋuŋ fukega, iŋoji wawakiine oŋuine fukeru goine. Mineboboine qoruineji kiŋaŋqoqo oŋuine fukeru goine.
27 “Moji ŋeku uqo noko moji uqo keku oteru ra wareega, yokoreone ropekiine oi moji? Fofori, ‘Ŋeku uqo noga, iŋoji ropekiine fukega.’ Oŋu ŋajiegobiyoŋ, nonji ŋoŋore botugo kiŋaŋqoqo oŋuine fukeru gogo.* Jon 13.12-15
28 “Oŋu gobe esoi nubi koŋkoŋ sombuineke ore maŋineo ropebe ŋoŋo jibu yameŋ keku noke qakatoru go wapegobi. 29 Mamaneji mitiga nareme nonji iŋore qorumaŋ usuŋ paiineo siŋaŋ gaego. Ore eru nonji jikigaru mitiga ŋarebe ŋoŋo oŋuakoŋ usuŋ paiineo ŋiŋigo kiŋ oŋuine siŋaŋ yabeenimiŋ. 30 Ore eru ŋoŋo soine nonde qorumaŋgo roperu uqo ŋeŋene roregaru ŋeku obu eru uqo noku gonimiŋ eru ŋi ofoŋ ŋeŋeo ŋeku Israel kufufuŋ kubu 12 yoŋore buŋo osoeru mitari yarenimiŋ.” Oŋu.* Mat 19.28
Pitaji Yesu mugaiŋ ore ojiya.
Mat 26.31-35; Mak 14.27-31; Jon 13.36-38
31 Yesuji miya, “O Saimon Saimon, mane! Kesari ŋiji wit kurumbu koruŋ juago ruaru tieko komoŋine roiŋgaru wakiega, Satanji ore so ŋoŋoji wirieru iŋore meo wakinimiŋgo itiriŋgaru esoi eŋareiŋgo yameŋ keku jauega. 32 Jauegayoŋ, gore mamanesinji gbaŋiru egu mataeiŋ ore nonji gore oŋga wosiru goboŋ. Ore eru damaŋ mogo maŋgo moke kerisieru nondeo waremiŋ, oo maŋkekerisie ogopugo kitiŋgaku basanaŋ yabeigoŋ.”
33 Oŋu miko Saimonji bokirieya, “Ofoŋ, nonji goke witi pigo ranimi ore eru moko komenimi ore jaueru gogo.”
34 Oŋu bokirieyayoŋ, Yesuji ojiya, “Pita, nonji iŋi gajibe mane: Qoquji muŋambe so oŋgame goji bonieru ‘Iŋo so manego,’ miku noŋ muga nunde ateine yokaomo fukeiŋ.”
Kekere eru jigore siqo sogo oi akoŋ roru rainebi.
35 Yesuji kiŋariŋpuine iŋi weu yareya, “Nonji ŋoŋo bonieru kekereŋaŋuŋ tomiri, moneŋ kopu kekereŋaŋuŋ tomiri, kufu komoŋ-ŋaŋuŋ tomiri oŋu sore ŋabebe rabuŋ, damaŋ oo ya more embimbiŋgabuŋ me mata?” Weu yareme “Ya more so embimbiŋgabeŋ,” ojibuŋ.* Mat 10.9-10; Mak 6.8-9; Luk 9.3; 10.4
36 Ojibi iŋi jikigaru yajiya, “Rone oŋu ebuŋyoŋ, damaŋ yoo more kekere eru moneŋ kopu kekere pega, oi roru ruberu goigoŋ. Jigore siqo sogo oi more so pega, iŋoji marikuine furiine banimiŋ ore ruaru moneŋ bofukeru siqo oi furiine baigoŋ. 37 Nonji ore eru iŋi ŋajibe maneniŋ: Anuture buŋoo nonde mibi pega, buŋo sosowo oi foriineke fuke foreiŋ. Ore damanji ware fukeiŋgo ega. Biŋe buŋo mo oi iŋi quraŋgabi pega, ‘Iŋoji sembene bobo yoŋore kubuo peine, mibuŋ.’ Ore eru migo: Buŋo ore foriine oi nondeo fuke foreiŋ.”* Ais 53.12
38 Oŋu yajiko kiŋariŋpuineji ojibuŋ, “Ofoŋ ŋone, jigore siqo sogo yoyoka yoo ŋegobire.” Oŋu ojibi “Oi sagaga,” miku bokirie yareya. Oŋu.
Yesuji Gezemane kaesesugo oŋga wosiya.
Mat 26.36-46; Mak 14.32-42
39 Yesuji pi bokeru mosiine boyoberu Oliwe yo tukuo ropeko kiŋariŋpuineji ŋadiineo rabuŋ. 40 Oo roperu iŋi yajiya, “Eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore oŋgawowosi gio baniŋ.”
41 Oŋu yajiru boke yaberu ko bokebeneŋ raega, ore so raru dikanji keru oŋga wosiya. 42 Oŋga wosiru iŋi miya, “Mamane, goji maŋ aŋigo manege ine, joisererende popu yoji nonde paio egu ropeiŋ ore oga nu. Oga numiŋ me mata, oi gakere maŋ aŋire so fukeine. Oi nonde aŋire so mata.” 43 Oŋu oŋga wosiko mimerereŋ moji Sombuŋgone fukeru basanaŋgaya. 44 Basanaŋgako koŋkoŋ ropekiine maneru yameŋ keku maŋine qojugaru oŋga wosiya. Oŋga wosime foroine oi dari jeje oŋuine oderu moreŋgo wakiya.
45 Oŋga wosi foreru pakereru kiŋariŋpuine yoŋoreo raya. Raru bofukeru ŋone yabeme beusembeji bawaki yabeko kubaŋ pebuŋ. 46 Pebi yajiya, “Ŋoŋo wamore kubaŋ akoŋ pegobi? Pakereru eesoigo egu waki ŋabeiŋ ore oŋga wosiniŋ.” Oŋu.
Yesu bamagaru roru kipebuŋ.
Mat 26.47-56; Mak 14.43-50; Jon 18.3-11
47 Yesuji oŋu miku dimako oo akoŋ ŋi kubu wapebuŋ. Kiŋariŋpuine 12 yoŋoreone mo tinaine Judas iŋoji miine eyareku Yesureo waperu mi bibiine mudugaya. 48 Mudugayayoŋ, Yesuji iŋi ojiya, “Judas, go mi bibine mudugaru oŋuine oiji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae ege me?”
49 Oŋu fukeko goineji Yesu roregaru dimabuŋ, yoŋoji ya fukeiŋgo eme oi ŋoneru mibuŋ, “Ofoŋ, niŋo jigore siqo sogoji yabekimiŋ me?” 50 Oŋu miku yoŋoreone moji soriŋ gio siŋaŋ qoruinere kiŋaŋqoqo qaku kaje furoine kemukume wakiya.
51 Wakiyayoŋ, Yesuji kirieru “Oi boke!” miku kiŋaŋqoqore kaje kemukuya, oi yoŋoko fiaya.
52 Fiame dimaku soriŋ gio siŋaŋpuyaŋuŋ, sorinde sa siŋaŋ (sikiriti) qoruine eru kantrire minebobo yoŋoji Yesu roiŋgo wapebuŋ, yoŋo iŋi yajiya, “Noŋ suroŋqoqo ŋi matayoŋ, jibu nonde oŋu maneru jigore siqo sogo eru damu roru wapegobi. 53 Nonji una so boji soriŋgo ŋoŋoke gobe ŋoŋoji meŋaŋuŋ sineru noŋ so oga nubuŋ. Oi matayoŋ, muŋambe yoo qisirire usunji gbiŋ eru totogo fukeko ŋoŋore damanji ware fukega.” Oŋu.* Luk 19.47; 21.37
Pitaji Yesu mugaya.
Mat 26.57-58, 69-75; Mak 14.53-54, 66-72; Jon 18.12-18, 25-27
54 Oŋu fukeko mamari ŋi yoŋoji Yesu roru kiperu ogagaru soriŋ gio siŋaŋ qoruinere pigo rabuŋ. Rabi Pitaji ŋadiyaŋuŋgo taitai yobe yabeku raya. 55 Oo raru morumboŋ pire sa maŋineo rakaru kae jiŋo botuineo misi rigaru moko ŋebuŋ. Pitaji oŋuakoŋ yoŋore botugo ŋeya. 56 Ŋeko kiŋaŋqoqo ŋigo moji Pitaji misi bembeŋgo ŋeko bibitatara eru iŋi miya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ iŋoke goya.”
57 Oŋu miyayoŋ, Pitaji mugaru iŋi ojiya, “Ŋigomeŋ, nonji oi so manego.”
58 Oŋu ojiru ŋeko so joroko ŋi moji iŋo ŋoneru ojiya, “Go oŋuakoŋ yoŋoreone mo fukege.” Oŋu ojiyayoŋ, Pitaji bokirieya, “Ogone, noŋ mata.”
59 Aua moakonde so tariko moji buŋo oi moke yameŋ keku miya, “Ŋi yoji oŋuakoŋ fofori iŋoke goya. Iŋoji Galili ŋi fukega.”
60 Oŋu miyayoŋ, Pitaji bokirieya, “Ŋimeŋ, buŋo mige, nonji oi kikiraŋgago.” Oŋu bokirieru miku dimako oo akoŋ qoquji oŋgaya.
61 Oŋgame Ofonji kirieru Pita piku ŋoneko oo akoŋ buŋoine iŋi miya, oi manesuya, “Go muŋambe ateine yokaomo muga nunde qoquji oŋgaiŋ.” 62 Buŋo oi manesuku beuine pougaiŋgo eko sakibe rakaru bobiqobiri eku kuyoya. Oŋu.
Yesu mi igosisi etebuŋ.
Mat 26.67-68; Mak 14.63-65
63 Mamari ŋi Yesu roru kipebuŋ, yoŋoji igosisi eteru dimaku kepiebuŋ. 64 Kepieru jiŋo maiine komoŋ garu weu teru ojibuŋ, “Go kajeqouŋ ŋi fukege ore moji guga, iŋore tina miigoŋ!” 65 Oŋu miku kokoine oŋga rurugaku igosisi eteku mi qopiebuŋ. Oŋu.
Sorinde minebobo yoŋoji Yesure buŋo gio babuŋ.
Mat 26.59-66; Mak 14.55-64; Jon 18.19-24
66 Miku qopieru gokabi kae fureme kantrire minebobo eru soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji tumaŋgaru Yesu ogagaru Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubu yoŋore jiŋo maio ruabuŋ.
67 Oo ruabi ojibuŋ, “Goji Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege ine, oi totogo misoguende manekimiŋ.” Oŋu ojibi bokirieya, “Oi ŋajinoboyoŋ, oi so manesiŋ ganimiŋ. 68 Me weu ŋarenoboyoŋ, oi so bokirie narenimiŋ. 69 Oŋu manegoyoŋ, damaŋ yoo akoŋ fuŋgaru Sombuŋ eru morende Ŋi foriine iŋoji Anutu, usuŋ Rauinere me furoineo ŋeku goiŋ.”
70 Oŋu bokirieme oo akoŋ sosowo yoŋoji iŋi miku weubuŋ, “Fofori, go Anuture made fukege me mata?” Oŋu weu tebi iŋi bokirie yareya, “Oi fukeinde buŋo oi ŋoŋo-ŋaŋe migobi.” 71 Bokirie yareko mibuŋ, “Iŋoyoŋe sakigo rua qaku komeinde kikitiŋ buŋoine iŋoyoŋunde miineji miko mane foregobeneŋ. Ore eru goineji buŋoine kitiŋganimiŋ ore wamore moke weu yarenobeŋ?” Oŋu.

*22:1: Pasowa oi noŋunde buŋoo ŋone noberu emboŋ eru nodureya. Eksodus 12.15

*22:1: Eks 12.1-27

*22:20: Jer 31.31-34

*22:21: Kiki 41.9

*22:24: Mat 18.1; Mak 9.34; Luk 9.46

*22:25: Mat 20.25-27; Mak 10.42-44

*22:27: Jon 13.12-15

*22:30: Mat 19.28

*22:35: Mat 10.9-10; Mak 6.8-9; Luk 9.3; 10.4

*22:37: Ais 53.12

*22:53: Luk 19.47; 21.37