23
Yesuji gawana Pailotre jiŋo maio dimaya.
Mat 27.1-2, 11-14; Mak 15.1-5; Jon 18.28-38
Oŋu miku kubu sosowo yoŋoji pakereru Yesu ogagaru raru gawana Pailotreo rabuŋ. Iŋoreo raru fuŋgaru sakiineo buŋo bapakareru iŋi mibuŋ, “Ŋi yoore fuŋne oi iŋi ŋoneru manebeŋ: Iŋoji ŋiŋigo bapakare yabeko bojiqojibu fukeko oyowo eegobi. Niŋo Sisa-kiŋ koitore takis so ruakimiŋ ore agi baega. Iŋoyoŋere ‘Noŋ Munaŋqoqo Rauine Kristo eru kiŋ fukego,’ oŋu miega.”
Oŋu mibi Pailotji iŋi weu teya, “Fofori, go Juda yoŋore kiŋ koitoyaŋuŋ fukege me mata?” Weu teko Yesuji bokirieru miya, “Oi gake mige, oŋu.”
Pailotji soriŋ gio siŋaŋ eru ŋiŋigo kubu yoŋo iŋi yajiya, “Nonji ŋi yoore baka mo so bofukego.”
Oŋu yajiko moke yameŋ keku bapakareru mibuŋ, “Iŋoji ŋiŋigo kubu bapakare yaberu Biŋe buŋoine Galili prowinsgo fuŋgaru qaji yareru moreŋ sagame wareru Judia prowins yoo oŋuakoŋ oi misaueega.”
Oŋu mibi maneru weu yareru miya, “Iŋo Galili ŋi fukega me mata?” Oŋu miko “Oŋu!” mibi maneru Herodji Galili eru prowins goine qodureru siŋaŋ yaberu damaŋ oo akoŋ Jerusalem sitio wareru goya, ore eru Pailotji miko Yesu Herodreo ogaru rabuŋ. Oŋu.
Yesuji kiŋ Herodre jiŋo maio dimaya.
Herodji Yesure binaŋ maneru damaŋ joroine ŋoneiŋgo aŋi maneru goya ore eru iŋo ŋoneru maŋineji kokoine fiaya. Yesuji mosi qoqowirie mo bako ŋoneiŋgo eru odigaru goya. Ore eru weweu kokoine Yesu weu teya. Oŋu weu teyayoŋ, Yesuji mobeine mo so bokirieya.
10 Soriŋ gio siŋaŋ eru Kadi buŋore qaqaji yoŋoji dimaku sakigo rua buŋo joineke mitebuŋ. 11 Herodji mamari ŋipuine yoŋoke Yesu bawaki ruaru mipemiriŋ eru igosisi etebuŋ. Oŋu eru mariku kuririineke mo ketebi dimako soreme moke gawana Pailotre jiŋo maio raya. 12 Rone Pailot eru Herod yokoji rorosi naduŋgaduŋ eku gobuyoŋ damaŋ oo oogo fukebu. Oŋu.
Pailotji Yesu komeiŋ ore mitariya.
Mat 27.15-26; Mak 15.6-15; Jon 18.39–19.16
13 Yesuji wareko gawana Pailotji soriŋ gio siŋaŋ eru siŋaŋyayabe ŋipuine eru ŋiŋigo kubu kepore yabeme tumaŋgabuŋ. 14 Tumaŋgabi iŋi yajiya, “Ŋoŋo ŋi yo iŋi miku nondeo ogagaru waregobi, ‘Iŋoji ŋiŋigo kubuine kubuine bapakare yabeko bobojibu eegobi.’ Maneniŋ! Ŋoŋo buŋo sakiineo ruagobi, nonji ore fuŋine yoŋore jiŋo maio osoeru iŋi bofukego: Ŋoŋo ŋi yoore sakiineo buŋo sosowo ruagobi, nonji ore bakaine mo so bofukego. 15 Herodji buŋo oŋuakoŋ miku soreme moke niŋoreo warega. Maneniŋ, iŋoji ya bakaineke mo so baya. Ore eru komere biŋe fukeiŋgo embimbiŋgaiŋ. 16 Ore eru nonji mibe mamari ŋi yoŋoji ŋoŋoruji akoŋ qabi piruebe wakiiŋ.” 17 (Pailotji gosa so Pasowa jeri damaŋgo witi piineone ŋi moakoŋ pirue yabeeya.)
18 Oŋu yajiko sosowoji jojoraku oŋgaku mibuŋ, “Iŋo kepieru (use)! Barabas pirueru noreigoŋ!” 19 Barabasji sitio oyowo baku gobuŋ, yoŋore siŋaŋ fukeru ŋi mo qame komeya, ore eru witi pigo ruabi ŋeya.
20 Pailotji Yesu piruebemiŋ ore maneru buŋo moke miya. 21 Miyayoŋ, yoŋoji igogaru buŋo siaine bajiru oŋga jorabuŋ, “Maripoŋgo qaniŋ! Iŋo maripoŋgo qaniŋ!”
22 Oŋga jojorabi iŋoji buŋo ateine yokaomo iŋi yajiya, “Iŋoji wamo sembene baya? Nonji iŋore baka mo so bofukebe komere biŋe fukeiŋ ore so, so fukega. Oŋu fukeko nonji mibe mamari ŋi yoŋoji ŋoŋoruji akoŋ qabi piruebe wakiiŋ.”
23 Oŋu yajiyayoŋ, yoŋoji jauba eku yameŋ keku jikigaru oŋga jojoraku oŋgabuŋ, ‘Yesu maripoŋgo qabi komenoŋ.’ Oŋu oŋgaku Pailotre buŋo oi kepiebuŋ. 24 Kepiebi Pailotji buŋoyaŋunde rurumaŋgo raru buŋo yameŋ keku mibuŋ, ore foriine fukeiŋ ore mitariya. 25 Mitariku “Barabas wakiine!” miku yameŋ kebuŋ ore iŋo pirueko wakiya. Iŋo oyowo baku gobuŋ, yoŋore siŋaŋ fukeru ŋi mo qame komeya ore eru witi pigo ruabi ŋeya. Iŋo pirueko wakiyayoŋ, Yesu aŋiyaŋuŋ boyoberu etenimiŋ ore meyaŋuŋgo ruaya. Oŋu.
Yesu maripoŋgo qabuŋ.
Mat 27.32-44; Mak 15.21-32; Jon 19.17-27
26 Pailotji Yesu meyaŋuŋgo ruame ogagaru kadi yasogoo raru Afrika siti tinaine Sairini ore ŋi mo tinaine Saimon bofukebuŋ. Iŋoji gioone wapeme mitiga teku Yesure maripoŋ roru iŋore gbeoo ruabi koboru boyoberu raya.
27 Oŋu rako ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji doduru ŋadiineo boyoberu rabuŋ. Yoŋore botugo ŋigo goineji oŋuakoŋ jiŋgeŋ keku kuyoku rabuŋ.
28 Kuyoru rabi Yesuji kirieru ŋone yaberu iŋi yajiya, “O Jerusalem ŋigo, ŋoŋo nonde so kuyoniŋ. Nonde matayoŋ, ŋoŋo-ŋaŋe eru odumadepuŋaŋuŋ yoŋore kuyoinebi. 29 Maneniŋ! Jiki damaŋ mo wareko oo iŋi minimiŋ, ‘Ŋigo kufiŋine yoŋo kiwaqawayaŋuŋke. Kua so eru odumade so robuŋ, yoŋo kiwaqawayaŋuŋke fukegobi. Odumade moŋ yareru so qugabuŋ, yoŋo kiwaqawayaŋuŋke.’ 30 Damaŋ oo ŋiŋigoji fuŋgaru tuku Rauine yoŋo iŋi karie yabenimiŋ, ‘Ŋoŋo tuku oi mibi pogaru painoŋuŋgo ropenimiŋ.’ Eme koru Rauine oi iŋi karie yabenimiŋ, ‘Ŋoŋo kouŋyaŋuŋgo sumuŋ nobeniŋ.’* Hos 10.8; Bara 6.16
31 “Nonji Anuture yo gariine fukego eru nonde jibu iŋi enaregobi. Ŋoŋo yo komiine agiburaŋ-ŋaŋuŋke oŋuine dimagobi. Ore eru Anutuji geoine bokirie ŋareme misiji ja ŋabeko joiserereŋ ropekiine manenimiŋ.”
32 Sembene bobo yoyoka yoko oŋuakoŋ Yesuke moko yapeiŋgo ore oga yaperu rabuŋ. 33 Raru moreŋ tinaine Qorusia migobi, oo roperu Yesu maripoŋgo qabuŋ. Qaku sembene bobo yoyoka oi moko mo furoineo mo kijoineo mobemobe oŋu yapebuŋ. 34 Oŋu ebuŋyoŋ, Yesuji miya, “Mamane, yoŋoji ya egobi, ore fuŋine so mane mukugobi ore agiburaŋyaŋuŋ boke yare.”
Qabi dimako Yesure saki komoŋinere qosa qabi jare fukeko ore so oi boroiŋgaru robuŋ.* Kiki 22.18
35 Oŋu ruabi ŋiŋigo kubu yoŋoji dimaku oi piku ŋonebuŋ. Ŋonebuŋyoŋ, Juda minebobo yoŋoji oŋuakoŋ igosisi eteku iŋi mibuŋ, “Anutuji roosoeko Munaŋqoqo Rauine Kristo fukega ine, goine bapi yaberu goya, iŋoji iŋoyoŋe babapi enoŋ.”* Kiki 22.7
36 Mamari ŋi yoŋoji oŋuakoŋ buŋo gogoukerekere miku igosisi eteku bembeŋgo raru wain obu jajaineke igokuru garu ba roperu oteru* Kiki 69.21 37 iŋi ojibuŋ, “Go Juda yoŋore kiŋ koito fukege ine, soine gake babapi enoŋ.”
38 Qoruineo paibe quraŋ mo iŋi quraŋgaru qabi dimaya, “Juda yoŋore kiŋ koito yo.”
39 Suroŋqoqo ŋi yoyoka moko gbedi yapebi dimabu, yokoreone moji maŋqoqo buŋo fofoine Yesu miteku iŋi ojiya, “Go Munaŋqoqo Rauine Kristo fukege ine, gake babapi eru niko oŋuakoŋ bapi nope.”
40 Oŋu ojiyayoŋ, ogoineji miteku iŋi ojiya, “Go arambobogo tomiri. Go Anuture oŋuakoŋ kokoi so manege me? Yoŋoji mitariku joiserereŋ sogokoŋ norebi osigagobeneŋ. 41 Niko fofori sembene ebe ore geoine sonokuŋgo bokirie notebi joiserereŋ manegobere. Oi manegobereyoŋ, ŋi yoji sembene mo so bako iŋo jibu sibirigagobi.” 42 Oŋu miku ojiya, “Yesu, go qorumaŋgore maŋgo ropemiŋ, oo noŋ manesu nuigoŋ.”
43 Ojiko iŋi ojiya, “Nonji buŋo foriine gajibe mane: Goji muŋambe noke seŋgiŋbaŋgiŋ kaeo roperu goigoŋ.” Oŋu.
Yesuji komeya.
Mat 27.45-56; Mak 15.33-41; Jon 19.28-30
44 Una botuine 12 kilok fukeko wegi jiŋoine gobureko qisiriji wakiru moreŋ sosowo sagaru peko raru aua yokaomo ore so eya. 45 Damaŋ oo boji soriŋ maŋineo kambaŋ dimaya, oiji paibeone botuineo pougaru wakiru yoyoka fukeya.* Eks 26.31-33 46 Yesuji damaŋ oo sanaŋine oŋgaku iŋi miya, “Mamane, noŋ iirune gore meo ruago.” Oŋu miku nakafe tatariine poreru komeya.* Kiki 31.5
47 Komeko ya fukeya, mamari siŋanji oi ŋoneru Anutu miteŋ garu iŋi miya, “Iŋoji fofori ŋi posiine fukega.”
48 Ŋiŋigo kubu sosowo oi ŋoneiŋgo wareru tumaŋgabuŋ, yoŋoji ya oi fukeko ŋoneru beuyaŋuŋ pougako qoru bokeru moakoŋ moakoŋ piyaŋuŋgo rabuŋ. 49 Rabuŋyoŋ, ŋiŋigo sosowo Yesu mane tebuŋ, yoŋoji taitai dimaku oi piku ŋonebuŋ. Ŋigo goineji Yesu boyoberu Galilione warebuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ dimaku oi ŋonebuŋ. Oŋu.* Luk 8.2-3
Yesure qoŋgbuŋ yaŋgabuŋ.
Mat 27.57-61; Mak 15.42-47; Jon 19.38-42
50-51 Juda yoŋore taoŋ tinaine Arimatia oone ŋi fiine tinabiŋeineke tinaine Josef iŋoji oŋuakoŋ wareya. Iŋoji Anuture qorumande fori fukeiŋgo odigaru goya. Iŋoji Juda yoŋore soriŋ kaunsol kubure minebobo goku Yesure buŋo mikiperu ebuŋ, ore maŋmoakoŋ so eya.
52 Iŋoji Pailotreo raru Yesure qoŋgbuŋ roiŋgo weuya. 53 Weuku roperu qoŋgbuŋine maripoŋgone bomukuru bawakiru kambaŋ yagaŋineji komoŋ gaya. Komoŋ garu roru jiŋoruŋgo raru ko kouŋ mo pujeru qoŋgbuŋ mo oo so ruabuŋ, oo Yesure qoŋgbuŋ oi ruaya. 54 Sabat kombaŋ ŋeŋere yaine bomogabuŋ, (maŋgogio) ore wegi jiŋo rakaiŋgo eya.
55 Rakaiŋgo eko ŋigo Yesuke Galilione warebuŋ, yoŋoji Josefre kufuineo jiŋoruŋgo raru iŋoji Yesure qoŋgbuŋ roru ko kouŋgo ruaya, oi ŋonebuŋ. 56 Oone kirieru pigo raru jinaŋ yojikou mumundoineke eru jiji koŋoineke Yesure qoŋgbuŋineo rau teiŋgo bomogabuŋ. Bomogabuŋyoŋ, Mosesji Kadi buŋoo Sabat kombande mitigako peya, oi boyoberu ŋeŋemane eku mo ŋebuŋ. Oŋu.* Eks 20.10; Dut 5.14

*23:30: Hos 10.8; Bara 6.16

*23:34: Kiki 22.18

*23:35: Kiki 22.7

*23:36: Kiki 69.21

*23:45: Eks 26.31-33

*23:46: Kiki 31.5

*23:49: Luk 8.2-3

*23:56: Eks 20.10; Dut 5.14