24
Yesuji komegone pakereya.
Mat 28.1-10; Mak 16.1-8; Jon 20.1-10
Sabat kombaŋ ŋebi tariko Sonda kae fufurere yobu ŋigo yoŋoji pakereru juŋ jinaŋ mumundoineke bomogabuŋ, oi roru jiŋoruŋgo rabuŋ. Raru moji jiŋorunde siroŋgo ko yasogo igogako raya, oi ŋonebuŋ. Oi ŋoneru ko kounde maŋgo ropebuŋyoŋ, Ofoŋ Yesure qoŋgbuŋ so bofukebuŋ. Ore eru maŋyaŋuŋ rope wakiko maneru dimabi ŋi yoyoka marikuyakuŋ yagaŋine buruburuineke yokoji maŋfuŋyaŋuŋgo dimabire ŋone yapebuŋ.
Yoko ŋone yaperu waragaku moreŋgo rakaru dunduŋ pebi iŋi yajibu, “Gariine sanaŋgaru goga, iŋo uruŋure komiine yoŋore botugo baagobi? Iŋoji yoo so pegayoŋ, gboreru pakereye. Galili prowinsgo goku buŋo yajiya, oi manesuinebi:* Mat 16.21; 17.22-23; 20.18-19; Mak 8.31; 9.31; 10.33-34; Luk 9.22; 18.31-33 Iŋoji iŋi miya, ‘Moji Sombuŋ eru morende Ŋi foriine babae bateme gawman ŋi kekesuesueyaŋuŋke yoŋore meo rako maripoŋgo qabi komeru una yokaomo fukeko gboreru pakereiŋ.’ ”
Oŋu mibire buŋoine oi mamaneyaŋuŋgo ropeme manesubuŋ. Oŋu manesuku jiŋoruŋgone kirieru wareru ya sosowo fukeya, ore biŋe buŋoine oi kiŋariŋ 11 eru goine sosowo oi yajibuŋ. 10 Buŋo oi yajibuŋ, yoŋo Maria Magdalane, Joana eru Maria Jeimsre maŋgo eru ŋigo goine yoŋoke gobuŋ, yoŋoji buŋo oi wareru aposol yajibuŋ.
11 Biŋe buŋo oi yajibuŋyoŋ, oi manebi buŋo omaine fukeme oi so manesiŋ gabuŋ. 12 So manesiŋ gabuŋyoŋ, Pitaji pakereru giniŋgaru jiŋoruŋgo raru ko kounde maŋgo pime rako kambaŋ yagaŋine komoŋ gabuŋ, oi akoŋ ŋeko ŋoneya. Oi ŋoneru ya fukeya, oi iŋoyoŋe akoŋ manesuku waragaru pigo kirieya. Oŋu.
Kiŋariŋ yoyokaji Emaus kadio rabu.
Mak 16.12-13
13 Una oo akoŋ Yesure kiŋariŋpu yoŋoreone yoyokaji Jerusalem siti bokeru kae tinaine Emaus sewen mail oo raiŋgo rabu. 14 Kadio raru ya fukeya, oi sosowo yokoyoke akoŋ mimane ebu. 15 Oi mimane eku fuŋine miku yobiŋgaru rabire Yesuji iŋoyoŋe maŋfuŋyakuŋgo ropeme moko rabuŋ. 16 Rabuŋyoŋ, jiŋoyakuŋ kejigako iŋo so ŋone mukubu. 17 So ŋone mukubire iŋi yasiya, “Ŋoko ŋokoŋake akoŋ wamo buŋo kadio mimane eku waregobire?” Oŋu yasiko sorondoŋ eru beusembe jiŋo piku ŋoneru dimabu.
18 Ŋoneru dimaku yokoreone mo tinaine Kliopas iŋoji iŋi weu teya, “Pasowa kombaŋgo ya fukeya, oi Jerusalem ŋiŋigo sosowoji manegobi. Go moakonji kotu fukeru oi so manege me?”
19 Weu teko “Oi wamo ya?” miko maneru iŋi ojibu, “Nazaret ŋi Yesureo ya fukeya, oi. Iŋoji kajeqouŋ ŋi goku Anutu eru ŋiŋigo sosowo yoŋore jiŋoo eebobo usuŋineke baku buŋo sanaŋine miku goya. 20 Oŋu gome noŋunde soriŋ gio siŋaŋ eru siŋaŋyayabe ŋipunoŋunji iŋo ogagaru gawanare meo ruabi komeiŋgo mitariko maripoŋgo qabi komeya. 21 Iŋoji Israel kufufuŋnoŋuŋ nigiŋgone pirue nobeku duenoŋuŋ baiŋgo odigaru origaru gobeŋyoŋ, ‘Yei!’ Iŋo qabi komeya. Ya oi fukeko go wapebeneŋ muŋambe una yokaomo fukega.
22 “Oi so sagako muŋambe niŋoreone ŋigo goineji buŋoji igodoŋ noberu waraga norebi gogobeneŋ. Yoŋoji kae fufure yobu jiŋoruŋgo raru 23 qoŋgbuŋine so bofukeru kirieru iŋi migobi, ‘Niŋo Sombuŋ mimerereŋ yoyoka qohoŋ iru ŋonebeneŋ yokoji “Yesuji gboreru goga,” ’ mibi manegobeneŋ. 24 Buŋo oi maneru ŋi niŋoke gogobi, yoŋoreone goineji jiŋoruŋgo raru ŋigo yoŋoji buŋo migobi, ore so peko ŋonegobi. Yoŋ taine ŋonegobiyoŋ, iŋoyoŋe so ŋonegobi.”
25 Buŋo oi maneru iŋi yasiya, “Yei! Ŋoŋo kajeqouŋ yoŋoji buŋo mibuŋ, oi sosowo wamore etaŋqataŋ eru mujugaru tuturi goku so manesiŋ gagobi? 26 Munaŋqoqo Rauine Kristoji joiserereŋ oŋuine maneru iŋoyoŋunde kuririquraŋ maŋgo ropeiŋ. Ore so quraŋgabi pega me mata?” 27 Oŋu yasiru Moses eru kajeqouŋ ŋiŋigo sosowo yoŋoji buŋo mibuŋ, oone fuŋgaru iŋoyoŋunde buŋo sosowo quraŋgabi pega, ore fuŋine mitaniŋga yateya.
28 Mitaniŋga yateru raru kaeo raiŋgo miku rabu, oi bembeŋgaru oo jikigaru raiŋgo maneya. 29 Oŋu maneyayoŋ, yokoji yameŋ keku iŋi ojibu, “Kae ubu eme wegi jiŋoji rakaiŋgo ega. Ore eru soine nikoke ŋeku peigoŋ.” Oŋu ojibire yokoke pigo roperu ŋebuŋ. 30 Ŋeku yokoke uqo noiŋgo ore eru poroŋ roru mifiagaru bajiku yateiŋgo eko ya iŋi fukeya:
31 Oo akoŋ jiŋoyakunji tiŋako ŋone mukubire jibugame moke so ŋonebu. 32 Oŋu fukeko yokoyoke akoŋ iŋi mimane ebu, “Kadi yasogoo Biŋe Qurande buŋo miku fuŋine mitaniŋga noteya, damaŋ oo akoŋ maŋnokuŋgo jo jaga ore so manegobere.”
33 Oŋu miku oo akoŋ pakereru Jerusalem sitio kirieru roperu kiŋariŋpuine 11 eru ogopuyaŋuŋ yoŋoke tumaŋgaru ŋebuŋ, oi bofuke yabebu. 34 Bofuke yabebire iŋi yasibuŋ, “Ofonji foriine pakereru Saimon fuke tega.”
35 Oŋu yasibi yokoyoke kadio ya fukeya eru poroŋ bajiya, damaŋ oo maŋyakuŋ untoko mane mukubu, ore sunduine ba yarebu. Oŋu.
Yesuji kiŋariŋ qokoine fuke yareya.
Mat 28.16-20; Mak 16.14-18; Jon 20.19-23; Apo 1.6-8
36 Kiŋariŋpuine yoŋoji buŋo oi mimane eku ŋekabuŋ oo akoŋ Yesu iŋoyoŋe botuyaŋuŋgo fukeru dimaku iŋi yajiya, “Ogopune, womoji ŋoŋoke peine!”
37 Oŋu yajime kokoi maneru gburugburu yabeme “Gemo iiru ŋonegobeneŋ,” oŋu manesubuŋ. 38 Oŋu manesubuŋyoŋ, iŋi yajiya, “Ŋoŋo uruŋure popureru mamane oŋuine maŋ-ŋaŋuŋgo fukega? 39 Noŋ nake yoo gogo. Oi ŋoŋo-ŋaŋekoŋ kufu mene piku ŋoneru maneniŋ. Gemo iiru yoŋo sia fuyaŋuŋ tomiri. Noŋ sia funeke dimabe ŋone nugobi. Ŋoŋo yoŋo nuru ŋone muku nuniŋ.”
40 Oŋu yajiru me kufuine yaduya. 41 Yaduyayoŋ, oi jeribariyaŋuŋ ore jibu so manesiŋ garu waragaru ŋekabi iŋi weuku yajiya, “Uqo munjaŋ-ŋaŋuŋ mo yoo ŋega me mata?” 42 Oŋu weuku yajiko jembaeŋ rigakiine mobeine mo otebuŋ. 43 Otebi roru noko ŋonebuŋ.
44 Noko ŋonebi iŋi yajiya, “Noŋ ŋoŋoke goku damaŋ oo buŋo ŋajibe manebuŋ, ore foriine oi damaŋ yoo fukeko ŋonegobi. Nonji iŋi miku goboŋ: Nonde buŋo oi Mosesre Kadi buŋo eru kajeqouŋ ŋi yoŋore Biŋe Quraŋ eru Miti kiki (Owaowa kiki) buk maŋgo quraŋgabi pega, oi sosowo foriineke fuke foreiŋ.”
45 Oŋu yajiru oo akoŋ Biŋe Qurande fuŋne mane mukunimiŋ ore maŋyaŋuŋ bouŋtoya. 46 Bouŋtoru iŋi yajiya, “Buŋo iŋi quraŋgabi pega: Kristoji joiserereŋ mane komeru una yokaomo fukeko komegone pakereiŋ. 47 Ore eru ŋoŋoji Jerusalem sitio fuŋgaru Biŋe buŋo nonde tinao mitaniŋgaru kantri sosowo sagaru raru maŋbapakare eyareeinebi. Uri yoŋo maŋyaŋuŋ kerisienimiŋ, Anutuji yoŋore agiburaŋ jureru bokeiŋ.
48 “Buŋo oi foriineke fukeya eru fukeiŋ, ŋoŋo oi fukeko ŋoneru kitiŋgaku miku munaŋ moge ore so dimainebi. 49 Maneniŋ! Mamaneji yauŋ ŋareinde buŋo kipeya, nonji oi sorebe maŋ-ŋaŋuŋgo rakaiŋ. Paibene usuŋ ruabe paiŋaŋuŋgo ropeiŋ. Ŋoŋo siti yoo ore eru odigaru ŋeku goinebi.” Oŋu.* Apo 1.4
Yesuji Sombuŋ kaeo ropeya.
Mat 16.19-20; Apo 1.9-11
50 Yesuji buŋoine miforeru kiŋariŋpuine oga yaberu raru Betani kae bembeŋgo roperu oo meine romaeŋgaru mifia yareya.* Apo 1.9-11 51 Mifia yareko oo akoŋ Anutuji ogagame boke yaberu Sombuŋgo ropeya. 52 Ropeko jeri soguine maneru daberu ohoweine baku miteŋ garu Jerusalem kiriebuŋ. 53 Kirieru jijiki boji soriŋgo goku Anutu miteŋ garu gobuŋ. Oŋu.

*24:6: Mat 16.21; 17.22-23; 20.18-19; Mak 8.31; 9.31; 10.33-34; Luk 9.22; 18.31-33

*24:49: Apo 1.4

*24:50: Apo 1.9-11