20
Polji Masedonia eru Grik raru gio baya.
Efesus oo oyowoqojibu oiji bedaŋga foreko Polji kiŋariŋpuine oŋga yareme warebi mande kikitiŋ buŋo uŋsowoŋ yareru momojo miku boke yaberu Masedonia prowinsgo raya. Masedonia raru moreŋine moreŋine petigaru roregaru oo uŋsowoŋ buŋo kokoine miku goku Grik moreŋgo wareya. Grik wareru kaiŋ yokaomo goya. Oi goko tariko ogâ roru koe petigaru Siria raiŋgo maneya. Oŋu maneyayoŋ, Juda minebobo yoŋoji kadio qanimiŋ ore soŋsoŋburu babi kajeineo rakame maneya. Oi maneru ore eru Masedonia prowins petigaru moreŋ kadi kaeineo kirieiŋgo buŋo maŋineo kipeya.
Buŋoine kipeme ogopuine oŋuji iŋoke rabuŋ: Berea ŋi tinaine Sopater Pirus madeine, Tesalonaika ŋi yoyoka tinayakuŋ Aristarkus eru Sekundus, Derbe ŋi tinaine Gaius, Timoti eru Eisia prowinsre ŋi yoyoka tinayakuŋ Tikikus eru Trofimus. Yoŋoji ronekoŋ Troas raru oo niŋore odi noberu gobuŋ. Troas raru gobuŋyoŋ, Luk noŋ eru goine niŋoji poroŋ yistine tomiri ore kombaŋ oi Filipai sitio ŋebeŋ. Oi ŋebeneŋ tariko ogâo ropekabeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru una 5 fukeko Troas yoŋoreo ropebeŋ. Troas roperu oo una 7 jikigaru gobeŋ. Oŋu.
Polji damaŋ tatariine Troas goya.
Una 7 gobeneŋ tariko Polji giobobo 8 oo boke yaberu raiŋgo maneya. Oi maneru ubu tatariine Sondagioo tumaŋgaru Yesu manesuku poroŋ mokiine ketikimiŋ ore ŋebeŋ. Oŋu ŋebeneŋ Polji yoŋoke mimane eku buŋoine miku ŋeko ŋeko ubu jojoŋiŋgo raya. Niŋo pi maŋine more paio paibe roperu tumaŋgaru ŋebeneŋ lambe kokoineji jaku tamaebuŋ. Tumaŋgaru ŋekabeneŋ ŋi jeŋoŋ mo tinaine Yutikus iŋoji gbiŋ mendigo ŋeya. Ŋeko Polji buŋo miku ŋeko maneko damaŋ joroko kubande maneru peku gbururu keru sowoone rondiŋgaru maŋine so maneru pi maŋine yokaomo odureru moreŋgo rakaru qaya. Rakaru qame riŋaru rakaru roru ogabeneŋ komeya, ŋonebeŋ.
10 Oŋu ŋonebeŋyoŋ, Polji rakaru kapiŋga teru miya, “Moke sigo rombuŋ eru gborega. Ore eru so popureniŋ.” 11 Oŋu miku moke kirieru pi maŋgo paibe roperu poroŋ mokiine bajiku naya. Noku yoŋoke damaŋ joroine buŋo miku ŋeko kae fureko boke yaberu kadio raya. 12 Rako ŋi jeŋoŋ oi oga tebi gboreru goya, oi ŋoneru mirimbobo yasogo maneru rabuŋ. Oŋu.
Polji Troas bokeru Miletus raya.
13 Yoŋoji rabuŋyoŋ, Polji iŋoyoŋekoŋ moreŋ kadi raiŋgo maneru iŋi Luk noŋ eru goine mitiga noreya, “Ŋoŋo ronekoŋ koe kadi moreŋ tinaine Asos oo rabi qotureru oga nubi ogâo ropekimiŋ.” Ore eru niŋoji bokeru ogâo ropebeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru Asos oo ropebeneŋ. 14 Asos roperu niŋoke qotureru Pol ogabeneŋ ogâo roperu moreŋ tinaine Mitilini oo rabeŋ. 15 Mitilini raru oo kambaŋ seri moke poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru goku peku pakereru nu tinaine Kios ore bembeŋgo ropebeŋ. Roperu jikigaru petigaru raru peku pakereru moreŋ tinaine Samos oo rakaru moke raru peku pakereru kae tinaine Miletus oo iŋi ore ropebeŋ: 16 Polji “Bobosu gariine (Pentekost) oi esoigaru raru Jerusalem sitio ŋebemiŋ,” miku damaŋ egu sibirigakimiŋ ore pipa rakimiŋgo maneya. Ore eru Eisia prowinsgo damaŋ joroine egu sibirigakimiŋ ore maneru ogâo roperu Efesus siti odurekimiŋ ore buŋoine kipeme gobeŋ. Oŋu.
Polji Efesus yoŋore buŋo tatariine miya.
17 Miletus ropebeneŋ Polji Efesus yoŋore kiŋaŋ ruaru maŋkekerisie kufufunde minebobopu yoŋoji wakiru warenimiŋ ore kepore yabeya. 18 Kepore yabeko moreŋ tinaine Miletus oo wapebuŋ ŋone yaberu iŋi yajiya, “Nonji damaŋ fuŋfuŋgaine Eisia prowinsgo wareboŋ, oo akoŋ fuŋgaru damaŋ sosowo ŋoŋoke go waperu gio babe, ŋoŋo ore kamasi soine mane mukugobi. 19 Nonji Ofonde jiŋoo maŋne baba waki foreru gioine uruŋu baku waperu goboŋ, ŋoŋo oi soine manegobi. Gioine baku ŋiŋigo ŋoŋore kuyoku jiŋo obune wakiko goboŋ. Juda yoŋoji maŋyaŋuŋ so kerisiebuŋ, yoŋoji damaŋ goine oo sakigo rua eru nuiŋgo ore soŋsoŋburu eru gobuŋ. Oŋu eru gobuŋ ore eru esoi furuine furuine bofukeru joiserereŋ maneru goboŋ.
20 “Nonji Biŋe buŋo bobiaŋ ŋabeega, oi mitaniŋga ŋareru goboŋ. Oi tumoqoqoo tumaŋgaru eru piine piine oo roperu qaji ŋareru goboŋ. Nonji ore eru fogaturuŋ eku gio so bokeboŋ. 21 Gio so bokeboŋyoŋ, Juda kotu eru moreŋ rau ŋoŋore oŋuakoŋ buŋo koruŋ iŋi kitiŋgaku miku goboŋ, ‘Ŋoŋo bio maŋ-ŋaŋuŋ kerisieru Anutureo qakatoru Ofoŋnoŋuŋ Yesu Kristo manesiŋ gainebi.’ Ŋoŋo oi sosowo soine mane foregobi.
22 “Maneniŋ, muŋambe Moro Tiriineji noŋ Jerusalem sitio raiŋgo ore bapakare nuga. Oo rabe wamo ya fuke nareiŋ, oi so manego. 23 Mo iŋi manego: Nonji taoŋ uro uro raru goboŋ, oo Moro Tiriineji saŋu qa nareru iŋi kitiŋgaku najime maneru goboŋ, ‘Go sisikoŋkoŋ maneru gokande witi pigo rua gubi ŋemiŋ.’ 24 Oŋu najime maneru goboŋyoŋ, oi jibu. Nonji jikigaru gonobo me komenobo, oi buŋo mo so fuke narega. Oi mata yobuyoŋ, Ofoŋ Yesuji gio nareya, nonji oi ba mukuiŋgo ore mane sanaŋgago. Iŋoji iŋi najiya, ‘Anutuji yauŋmoririine ŋiŋigo yareiŋgo manega, go ore Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaru goigoŋ.’ Ore eru moreŋgo gobemiŋ me komebemiŋ, oi ya omaine yobu fuke narega. Ŋiŋigo masirigo sisirire ragobi, moji oo botuineo petigaru gbiŋ so eiŋ. Nonji ore so gioine baku botuineo petigaru egu bokebemiŋ ore usuŋne sosowoji yameŋ keku raru gobemiŋ.* 2 Tim 4.7
25 “Oŋu gobemiŋyoŋ, maneniŋ, nonji ŋoŋore botugo ra wareru Anutu qorumaŋinere fuŋne mitaniŋgabe manebuŋ, ŋoŋo nonde jiŋo maine oi moke so ŋonenimiŋ. Ŋoŋoreone moji mo so ŋone nuiŋ, muŋambe oŋu manego. 26-27 Ore eru nonji ŋoŋo Anutu miine sosowo boyobenimiŋ ore miku maŋ bapakare eŋareru goboŋ. Oi so fogaturuŋ eku bokeboŋ. Ore eru ŋoŋoreone moji mo agiburaŋinere ore eru jibugaru komeru misi korugo rakaiŋ ine, ŋoŋo noŋ mi nunimiŋgo embimbiŋganimiŋ. Nonji oi muŋambe ŋoŋore totogo kitiŋgaku misanaŋgago.
28 “Ofonji iŋoyoŋunde dari keseru oiji kufufuŋpuine furiyaŋuŋ bako biŋeine fuke foregobi, ŋoŋo oi lama oŋuine siŋaŋ yaberu maŋgo eyareko goinebi. Moro Tiriine iŋoyoŋe gio oi ŋareya. Ore eru ŋoŋo ŋoŋo-ŋaŋe eru Ofonde lama kubu yoŋore sisiŋaŋ eru goinebi. 29 Nonji rabe ore ŋadio ŋiŋigo mimiyaŋuŋke oi gomeŋ qoro rigaŋine oŋuine ŋoŋore botugo fukenimiŋ. Yoŋoji fukeru lama kubu ŋoŋore so maneru bebeŋine fukeru kosa wareru ki ŋabenimiŋ, oi manego. 30 Ŋoŋo-ŋaŋunde botugone ŋi goineji pakereru dimaku Yesu kiŋariŋpuineji qaŋaŋineo ranimiŋ ore kepore yaberu buŋo ikoine miku gonimiŋ. 31 Ore eru ŋoŋo maŋgarigari goku buŋo yo maŋ wombuŋ-ŋaŋuŋgo ruaru manesuinebi: Nonji gosa yokaomo ore una ubu so uŋsowoŋ buŋoine buŋoine oi ŋoŋo moakoŋ moakoŋ jijiki qaji ŋareru gobe jiŋo obune wakieya.
32 “Nonji muŋambe ŋoŋo Anuture meo rua ŋaberu iŋi ŋajigo: Iŋore Biŋe buŋoji yauŋmoririine barariŋga ŋareru maŋgo eyareeiŋ. Anutuji sanaŋgaru maŋ-ŋaŋuŋ kitiŋgaku bobiaŋgako soine sasanaŋ bofukeru bodureeinebi. Ŋoŋo Anutuke fooregabi ogopuine sosowo roosiŋga eyareme gbagbataeŋine fukegobi, yoŋore botugo roperu peti ŋeŋeŋaŋuŋ roru seŋgiŋbaŋgiŋ fukeru goinebi. 33 Noŋ ŋoŋoreone more juŋe boreŋ me moneŋ kambaŋ oi so rau gaiŋgo maneru goboŋ. 34 Noŋ eru ogopune yare embimbiŋgaru gobeŋ, oi nakene me yoji gio baku bofukeru goboŋ.
35 “Oi sosowo eba eku mosi fiine ŋaduru goboŋ. Ŋoŋo oŋuakoŋ gio baku goinebi. Oŋu goku ŋiŋigo wirieru gio banimiŋ ore embimbiŋganimiŋ, oi soine maŋgo eyareko goinebi. Gio babi foriine fukeko Ofoŋ Yesure buŋo yo manesuinebi: Iŋoji iŋoyoŋe buŋo mo iŋi miya, ‘Mebo ya raugabi jaŋgaru mataeme omaine gonimiŋyoŋ, goine yoŋore ya yauŋ-ŋaŋuŋ ŋarebi Anutuji tifeine bokirieme seŋgiŋbaŋgiŋ bofukeinebi.’ Oŋu.”
36 Polji buŋo oŋu miku wakiru dikanji keru sosowo yoŋoke Anutu oŋga wosiya. 37 Oŋga wosime sosowo yoŋoji soguŋ baru kisoguŋ qaku kokobo eku mudugabuŋ. 38 Polji rone buŋo mo iŋi yajiya, “Ŋoŋo nonde jiŋo mai moke so ŋonenimiŋ.” Buŋo oŋu maneru ore eru beusembe ropekiine maneru dimaku ogagaru ogâo roperu momojo miku ruabuŋ. Oŋu.

*20:24: 2 Tim 4.7