21
Polji Jerusalem raya.
Momojo miku boke nobebi kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako raru nu tinaine Kos oo oobe poretiŋ akoŋ raru ropebeŋ. Roperu peku pakereru jikigaru nu tinaine Rodos oo rabeŋ. Oone jikigaru Lisia prowinsre kaeine mo tinaine Patara oo ropebeŋ. Roperu dimaku ogâ mo Fonisia moreŋgo raiŋgo eya, oi bofukeru oo ropekabeneŋ kambaŋ seri poreru gboromurebi gbinji kitiŋgako rabeŋ.
Raru goku nu mo tinaine Saiprus oore bembeŋgo wareru ŋoneru kirieru Saut oobene odureru jikigaru gbinji kitiŋgako Siria prowins oobe rabeŋ. Raru “Ogâre meboine oi Taia taoŋgo raru ogâone roru ruakimiŋ,” mibuŋ ore oo rabeŋ. Oo raru ogâ bokeru rakabeŋ. Rakaru kiŋariŋ goine bofuke yaberu yoŋoke jikigaru giobobo 7 gobeŋ. Oo gobeneŋ Moro Tiriineji boburo yabeko Pol Jerusalem sitio egu rainde siŋaŋ bobo buŋo mibuŋ. Oi mibuŋyoŋ, niŋo giobobo 7 oi yoŋoke gobeneŋ tariko boke yaberu kadi rabeŋ. Kadi rakimiŋ mibeneŋ yoŋoji sosowo ŋigo madepuyaŋuŋke rua nobeiŋgo taoŋ bokeru sakibe warebuŋ. Taoŋ sakibe wareru koe mageŋgo wakiru dikanji keru Anutu oŋga wosibeŋ. Oŋga wosiru momojonoŋuŋ mi naduŋgaduŋ ebeŋ Jerusalem rakimiŋ ore ogâo ropebeneŋ yoŋoji kaeyaŋuŋgo kiriebuŋ.
Pol eru muraŋpuine niŋo oŋu Taia bokeru jikigaru raru kae tinaine Tolemes oo roperu ogâ bokebeŋ. Ogâ bokeru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ mijeriyaŋuŋ mibeneŋ eru yoŋoke giobobo moakoŋ gobeŋ. Goku peku pakereru boke yaberu moreŋ kadi raru Sisaria taoŋgo wapebeŋ. Jerusalem maŋkekerisie kubu maŋineo maŋbapakare ŋi (ewanjelis) sewen bomuku yarebuŋ,* Aposol gio bobo gaŋ 6 oo ŋi 7 oi roosoe yabebi kikitiŋ gio eru ewanjelis gio oi qodureru babuŋ. yoŋoreone mo tinaine Filip iŋoji Sisaria goya. Niŋoji Sisaria waperu iŋore pigo raru ŋeku pebeŋ.* Apo 6.5; 8.5 Filipre odupuine 4 gobuŋ. Anutuji ŋigo jeŋoŋ yoŋore maŋgo kajeqouŋ buŋo mimire mamane yauŋ ruame gobuŋ.
10 Niŋoji Sisaria taoŋ oo giobobo kokoine jikigaru gobeŋ. Oo gobeneŋ Juda prowinsgone kajeqouŋ ŋi mo tinaine Agabus wakiya.* Apo 11.28 11 Niŋoreo wakiru Polre bifuŋ roru oiji iŋoyoŋunde me kufuine kiperu iŋi miya, “Moro Tiriineji iŋi miga, ‘Juda minebobo yoŋoji bifuŋ yoore rau oi Jerusalem sitio iŋi kiperu kotu kantrire siŋaŋ Kotu kantri yoŋore meo ruanimiŋ, oi Rom gawman yoŋore miga. yoŋore meo ruanimiŋ.’ ” 12 Oŋu miko maneru niŋo eru maŋkekerisie ogopunoŋuŋ oo gobuŋ, yoŋoji oŋuakoŋ Polji Jerusalem egu raiŋ ore karieru qomuku tebeŋ. 13 Qomuku tebeneŋ iŋi bokirieru miya, “Ŋoŋo uruŋu egobi? Kuyoru buŋo miku oŋuine oo nonde maŋne kesuqosugagobi. Nonji Jerusalem rabe nigiŋ nunimiŋgo ore jauego eru oŋuakoŋ matayoŋ, Ofoŋ Yesu tinainere eru nubi komenobo, nonji ore eru oŋuakoŋ jaueru dimago.”
14 Oŋu miko bomunaŋ gaiŋgo embimbiŋgaru maŋnoŋuŋ womo eteko iŋi mibeŋ, “Oi Ofonde maŋ aŋire so fukeine.”
15 Sisaria taoŋgo gobeneŋ damaŋ oi tariko afagaru bomogaru boke yaberu raru Jerusalem sitio ropebeŋ. 16 Sisaria oone kiŋariŋ goineji oŋuakoŋ niŋore ujenoŋuŋ warebuŋ. Warebuŋ, yoŋoji iŋi mibuŋ, “Ŋoŋo Saiprus ŋi tinaine Nason iŋore pigo peku goinebi.” Oŋu miku oga nobebi iŋore pigo rabeŋ. Nasonji ronekoŋ maŋine kerisieru Yesure kiŋariŋ fukeru go wapeya. Oŋu.
Polji Jerusalem sitio wapeya.
17 Niŋoji Jerusalem ropebeneŋ maŋkekerisie ogopunoŋuŋ yoŋoji oga noberu jerieru mijerinoŋuŋ mibuŋ. 18 Mijerinoŋuŋ mibi peku pakereru Polji niŋoke bisop Jeims ŋoneiŋgo maneru rabeŋ. Rabeneŋ maŋkekerisie kufufunde minebobo yoŋoji sosowo oo waperu ŋebuŋ.
19 Ŋebi Polji mijeriyaŋuŋ miku sunduine ruaya. Anutuji uje fukeru maŋgo enoreko kotu kantri yoŋore botugo raru roregaru misin gio babeneŋ foriine fukeya, ore binaŋ fuŋineke bomukuru moakoŋ moakoŋ oi sosowo yajiya. 20 Oi yajiko maneru Anutu miteŋ gabi ŋi yoine moji iŋi miya, “Pol ogonoŋuŋ, Juda ŋiŋigo taoseŋine taoseŋine yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisieru jibu sosowo jikigaru Mosesre Kadi buŋo oi poretiŋ boyobenimiŋgo yameŋ keegobi. 21 Oŋu yameŋ keegobiyoŋ, gore binaŋgo oi iŋi kosa mibi manebuŋ, ‘Juda ŋiŋigo roiŋgaru kotu kantri yoŋore botugo raru gogobi, goji roregaru oi iŋi qaji yareru goge, oŋu miegobi, “Ŋoŋo Mosesre kadi buŋo ŋadi gaku Anuture moge oi so baku made gbieine sakiyaŋuŋ so ketiinebi eru Juda eebobo goine oi so boyobeinebi.’ ”
22 “Oŋu miegobi ore eru goji warege, yoŋoji oi maneru oo akoŋ poreru kubu yasogo roru tumaŋganobuŋ. Ore eru niŋo manebu eru uruŋu ebeneŋ sagana? 23 Ore eru niŋoji muŋambe yo buŋo gore mikimiŋ, goji ore so eigoŋ. Ŋi 4:ji ya enimiŋ ore buŋoyaŋuŋ Anuture miku mimipaŋ buŋoji kipebuŋ.* Jare 6.13-21 24 Oi buŋoji kipebuŋyoŋ, monende embimbiŋgaru odigaru botunoŋuŋgo yo gogobi. Ore eru goji oi oga yaberu yoŋoke kekeririke eku yoŋore eru pesiŋ ruande sagako soine qoru sikiyaŋuŋ ketigabi buŋoyaŋuŋ sanaŋgaiŋ. Goji oŋu eru Mosesre Kadi buŋo reŋgaru boyoberu goge, sosowoji gore fuŋne oi poretiŋ ŋoneru mane taniŋganimiŋ. Oi mane taniŋgaru gore buŋo mibi manebuŋ, oi foriine mo so bofukebi omaine fukeko komeiŋ. 25 Gore buŋo komeiŋyoŋ, kotu kantri yoŋoji Yesu manesiŋ garu maŋyaŋuŋ kerisiebuŋ, niŋoji yoŋore buŋo iŋi kiperu quraŋ quraŋgaru ruabeneŋ raya, ‘Joma fuine nemu gboŋ yoŋore pesiŋ biŋe qaku kufuyaŋuŋgo ruabi tobiriyaŋunji kefagaya, oi so noinebi. Oŋuakoŋ dari me joma ubeyaŋuŋ bibituaine ore fuine oi so noinebi. Boesau so einebi. Ya mimiine 4 oi bokeru ŋadi gabi sagaiŋ.’ ”* Apo 15.29
26 Minebobo yoŋoji oŋu mibi Polji ŋi 4 oi oga yaberu peku pakereru yoŋoke kekeririke ebuŋ. Kekeririke ebi boji soriŋgo roperu ŋi moakoŋ moakoŋ yoŋore pesiŋ ruaru boji rigabi keririkeru damaŋyaŋuŋ tariiŋ, ore damaŋ biŋeine yajiya. Oŋu.
Boji sorinde jokoroŋ maŋgo Pol ogaru kipebuŋ.
27 Polji oi yajiyayoŋ, giobobo 7 oi tariiŋgo eko Juda goine Eisia prowinsgone warebuŋ, yoŋoji Pol boji soriŋgo ropeko ŋonebuŋ. Ŋoneru ŋiŋigo kubu sosowo maŋyaŋuŋ bapakare yabebi pakereko Pol qafagaru robuŋ. 28 Qafagaru roru iŋi oŋgabuŋ, “Israel ŋiŋigo, bapi nobeniŋ! Ŋi yo oiji moreŋine moreŋine roregaru kae so qaji yareru maŋyaŋuŋ iŋi bapakare yabeega: Ŋoŋo sosowo Israel ŋiŋigo kubu qomukuru bosembea nobeinebi. Nonunde Kadi buŋo bokeru boji soriŋnoŋuŋgo kosa roperu jauba eru goinebi. Oŋu qaji yareru goya eru muŋambe Grik ŋi Anuture moge tomiri oi oŋuakoŋ ogagaru boji soriŋgo ropeko pi mokiine yo oiji jukuwi eru bapeboriŋineke egu fukeiŋ.” 29 Oi iŋi ore oŋgabuŋ: Efesus ŋi Trofimus iŋoji rone siti kadio Polke rako ŋone yaperu iŋi manesubuŋ: Polji oi ogame moko boji soriŋgo egu ropenimi.* Apo 20.4
30 Oŋu oŋgabi ŋiŋigoji bobojibu eru pipa doduru wareru tumaŋgaru roware soguine baku fonuŋ babi siti sosowo sagaya. Oŋu fukeme Pol qafagaru kiperu boji soriŋgone poreru sakibe wakiru oo akoŋ sorinde sa mendi sosowo oi pipa keku kipebuŋ. 31 Pol kiperu qaiŋgo ore yameŋ kebuŋ biŋeine saueru Rom mamari kubure mamari siŋaŋ qoruine iŋore kajego buŋo iŋi rakako maneya, “Jerusalem sosowo yoŋoji oyowo baku jigo qagobi.” 32 Oŋu maneru oo akoŋ mamari ŋi kubu goine mamari siŋaŋyaŋuŋke oga yaberu riŋaru yoŋoreo rakabuŋ. Rakabi oi ŋone yaberu Pol qabuŋ, oi bokebuŋ.
33 Bokebi mamari siŋaŋ qoruineji botuyaŋuŋgo raru mitigako Pol roru gbedi (nigiŋ) yoyokaji kipebuŋ. Kipebi iŋi miku weu yareya, “Ŋi yo moji?” eru “Uruŋu eko qagobi?” 34 Weu yareyayoŋ, ŋiŋigo kubuone buŋo furuine furuine bokirieru kosabasa oŋgabuŋ. Oŋu kosabasa oŋgaku fonuŋ babuŋ ore eru fuŋine poretiŋ maneiŋgo embimbiŋgaya. Oi embimbiŋgaru ore eru mitigako Pol ogagaru mamari ŋi yoŋore aeŋ sa maŋineo rabuŋ. 35-36 Ogagaru rabi ŋiŋigo kubu soguine yoŋoji kufuyaŋuŋgo yobe yabeku wareru iŋi oŋgabuŋ, “Bio qabi komeine. Use!” Oŋu oŋgabi mamari ŋi yoŋore aeŋ dobu mendigo ropeme pipa ra wareru oyowoqojibu yasogo babuŋ ore yobiŋgaya. Ore eru mamari ŋi yoŋoji Pol roru koboru rabuŋ. Oŋu.
Polji buŋoinere tife fuŋgaru bokirieru miya.
37 Koboru wareru mamari ŋi yoŋore dobu maŋgo ropeiŋgo ebi Polji mamari siŋaŋ qoruine iŋi weu teya, “Noŋ buŋo mo soine gajibemiŋ me mata?” Weu teko maneru qiqu eru ojiya, “O, go Grik buŋo manege me? 38 Ore eru go Ijipt ŋi fukege me mata? Ijipt ŋi moji yunekoŋ kiso ŋi tebeyaŋuŋke 4,000 oi bojiqojibu eyaberu Rom gawman kiso eku jigo oyowo fuŋgaru yaberu oga yaberu moreŋ buroineo rabuŋ. Go siŋaŋ ŋi oi fukege me mata?”
39 Oŋu ojime Polji miya, “Noŋ Juda ŋi. Noŋ Silisia prowinsre taoŋ tinaine Tarsus manege, oo fukeru go wapeboŋ. Ore eru weu garebemiŋ: Go soine minde nonji ŋiŋigo kubu yo yoŋore buŋo mibe manenimiŋ.”
40 Oŋu miko “Soine mi,” ojime Polji kojigo dimaku ŋiŋigo yoŋore me bajiya. Me bajime fonuŋ bokeru buŋoyaŋuŋ mataeme dimakabi Hibru buŋoo buŋo iŋi miya,

*21:8: Aposol gio bobo gaŋ 6 oo ŋi 7 oi roosoe yabebi kikitiŋ gio eru ewanjelis gio oi qodureru babuŋ.

*21:8: Apo 6.5; 8.5

*21:10: Apo 11.28

21:11: Kotu kantri yoŋore meo ruanimiŋ, oi Rom gawman yoŋore miga.

*21:23: Jare 6.13-21

*21:25: Apo 15.29

*21:29: Apo 20.4