Luk
Bobiaŋ Biŋe Lukji quraŋgaya.
Mimitaniŋ
Maŋkekerisie yoŋoji miti gariine so roru waregobi, dokta Lukji oi ŋi ropekiine Tiofilus oduiŋ ore eru Bobiaŋ Biŋe yo quraŋgaya. Luk oi Yesure kiŋariŋpu 12 yoŋoreone mo matayoŋ, Grik ŋi fukeru jibe ŋiŋigo bobooro gioo goya. Lukji Yesure fuŋne yoyoka oi iŋi noduga: 1) Anutuji Munaŋqoqo Rauine soreinde buŋo kipeya, oi Israel yoŋore fukeya, 2) Iŋoji kantriine kantriine bobiaŋ nobeiŋgo ore wareya. Ofonde Moro Tiriineji Yesu oŋga teko “Ŋiŋigo wakiqoqoine yoŋore Bobiaŋ Biŋe” mitaniŋgaru goya. Ŋiŋigo ya fuŋne fuŋne ore basiqasi eru gobuŋ, Yesuji yoŋore manebu eru bapi yabeku goya. Lukji sundu oŋuine boakoŋ burugaru quraŋga foreya. Lukji jeribarire binaŋ kokoine quraŋgaya. Yesuji rone moreŋgo wakiya eru tatariineo moreŋ bokeru Sombuŋgo ropeya. Ore eru jeribari boakoŋ oi gaŋ 1-2 eru gaŋ 24 oo pega. Yesuji Sombuŋgo ropeko Biŋe gio ba sauebi mamanesiŋ kubuji sogueru raya. Lukji ore binaŋ oi buk tinaine “Aposol gio bobo,” oo quraŋgame pega.
Lukji Bobiaŋ Biŋe quraŋgaya, ore buŋo qoruine oi iŋi sagaru ruame pega: Oŋgawowosi gio babi foriine fukeya. Moro Tiriineji ŋiŋigo boburo yabeko gobuŋ. Ŋigo yoŋoji Yesuke gio kokoine kitiŋgaku babuŋ. Anutuji agiburaŋyaŋuŋ bokeru goya.
Buk yoore mobe qoruine 8 oi iŋi:
Buk yoore fuŋne Lukji quraŋgaya gaŋ 1.1-4
Jon Mitimeso ŋi eru Yesu fukeru soguebu 1.5–2.52
Jon Mitimeso ŋiji Anuture gio baya 3.11-20
Yesu miti meso rau teme eesoi bofukeya 3.21–4.13
Yesuji tumoqoqo gioine Galili prowinsgo baya 4.14–9.50
Galili bokeru kadi raru Jerusalem ropeya 9.51–19.27
Jerusalem roperu sonda tatariine goya 19.28–23.56
Pakereru fuke yareru Sombuŋgo ropeya 24.1-53
Matyu, Mak, Jon yoŋo sundu goine so quraŋgabuŋ, oi Lukji iŋoyoŋe akoŋ quraŋgako mobeine 2 eru 6 oo pega. Sundu goine oi iŋi: Mimerereŋ yoŋoji kiki kebuŋ. Lama siŋaŋ yoŋoji Yesu fukeko wareru ŋonebuŋ. Yesu mendaineo roru boji soriŋgo ropebuŋ. Samaria ŋiji jobu ŋi ŋonemaiŋ oteya eru penaroŋ ŋiji agiburaŋgo rakaru jibugaya, ore soso buŋo.
1
Lukji quraŋ Tiofilusre quraŋgaya.
Kajeqouŋ ŋiŋigoji Munaŋqoqo Rauine fukeinde buŋo mibi ore foriine botunoŋuŋgo fukeya, ŋiŋigo kokoineji ore sunduine fuŋgaru quraŋgabuŋ. Ya foriine oi botunoŋuŋgo fukeko goineji oi fuŋfuŋgaineone fuŋgaru waperu yoŋoyaŋunde jiŋoji ŋoneru mane mukubuŋ, yoŋoji ore so ore biŋeine jikigaru misauebi kajenoŋuŋgo rakaru noŋunde biŋe fukeya. Ŋiŋigo oŋuine yoŋoji Biŋe oi fuŋgaru papiago quraŋgaru burugabi pega.
Nonji oŋuakoŋ ya sosowo fukeru wapeya, oi poretiŋ weu yarebe fuŋfuŋgaineone fuŋgaru mibi mane mukugo. O Tiofilus nonji gore manebe ropekiine fukege. Nonji goke buŋo mi manenimigo manebe fiine fukeko Yesure binaŋ oi sosowo akoŋ burugaru quraŋgago. Biŋe buŋo foriine qaji garebi manege, goji ore fuŋine oseru sosowo mane mukumiŋ. Oŋu.
Jon fukeinde buŋo Geibrielji miya.
Judia prowinsre kiŋ tinaine Herod iŋore damaŋgo ŋi mo tinaine Zekaraia goya. Iŋoji soriŋ gio siŋaŋ goku Abaiare gio buruo dimaya. Ŋonuŋine tinaine Elisabet iŋoji oŋuakoŋ soriŋ gio siŋaŋ Aronde osigida mo fukeya.* 1 Hist 24.10 Yokoji Anuture jiŋo maio gogo poretiŋ goku Ofonde mimipaŋ buŋo eru mimiti oi sosowo poretiŋ boyoberu bakare buŋoyakuŋ tomiri gobu. Oŋu gobuyoŋ, Elisabetji kufiŋ ore gariyakuŋ tomiri goku ŋiŋigo pogo ebu.
Damaŋ mogo Abaiare gio buru damanji wareme Zekaraiaji soriŋgo siŋaŋ gio baiŋgo Anuture jiŋo maio wapeya. Wapeme soriŋ gio siŋaŋ yoŋoji eeboboyaŋuŋ boyoberu botuyaŋuŋgo gio boroiŋgaru Zekaraia bomukubi Ofonde korogo roperu juŋ jinaŋ kouineke rigaya. 10 Juŋ jinaŋ ririga damaŋineji ware fukeme iŋoji ya kouineke oi rigako ŋiŋigo kubu sosowo yoŋoji boji soriŋ sakibe odigaru Anutu oŋga wosigaru ŋebuŋ.
11 Jiniŋ rigako kouineji isirigaru pi maŋine sagako oo Ofonde mimerereŋ moji korogo paibe fuke teru me furoine obe dimaya. 12 Dimako Zekaraiaji ŋoneru popureru kokoi maneya. 13 Kokoi maneyayoŋ, mimererenji iŋi ojime maneya, “Zekaraia, go kokoi so mane. Anutuji oŋgawowosigo mane forega. Ore eru ŋonuŋgoji kuagaru koko madego roiŋ. Oi roko goji tinaine Jon miigoŋ.
14 “Madego fukeko maŋgoji iŋore fiame jeriende ŋiŋigo kokoineji jeri manenimiŋ. 15 Oi maŋgoinere beu maŋgo ŋeko Moro Tiriineji oo akoŋ fuŋgaru maŋine puseko sogueru wain me obu sanaŋine oi so noku Ofonde keririŋgo ŋi ropekiine fukeru goiŋ.* Jare 6.3
16 “Oŋu goku Israel ŋiŋigo kokoine maŋyaŋuŋ kerisieme Ofoŋyaŋuŋ Anutureo kirienimiŋ. 17 Anuture Moroji kajeqouŋ ŋi Elaija dobegako usuŋ paio gio baya, iŋoji ore so bonieru rame Ofonji ŋadiineo wareiŋ. Iŋoji raru kufufuŋ maŋ bapakare yabeko Ofonji wareiŋ ore jaueru dimanimiŋ. Mama eru odumade pougaru roiŋgabi maŋbapakare eyareko moke qoqoju enimiŋ eru qoqomuku ŋiŋigo oi poretiŋ yoŋore mamane buruo ropenimiŋ.”* Mal 4.5-6
18 Sombuŋ mimererenji oŋu ojime Zekaraiaji miya, “Ŋonuŋneke niko ŋiŋigo pogo egobere ore buŋogoji uruŋu foriineke fukena?”
19 Oŋu miko bokirieya, “Noŋ Geibriel. Nonji Anuture maio dimabe sore nume biŋe fiine yo roru wareru gajibe manege.* Dan 8.16; 9.21 20 Nonde buŋo mine foriineke fukeiŋ, goji oi mibe so manesiŋ gage ore buŋogo oi mata eko mutu gomiŋ. Oŋu gokande biŋe buŋo yoore fori fukeinde damaŋ ware fukeme oo namangoji wirieko buŋo moke mimiŋ.”
21 Damaŋ botuineo oo ŋiŋigoji odigaru ŋeku Zekaraiaji boji soriŋgo paibe damaŋ joroine dimaya ore maŋyaŋuŋgo manetiqotike manebuŋ. 22 Oŋu eru ŋebi sakibe wakiru buŋo miiŋgo embimbiŋgako mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Iŋoji boji soriŋgo dimaku jiŋoine kerisieme Sombuŋgone sasako mo ŋonega.” Oŋu mibi meineji akoŋ soso eyareru mutu fukeru goya.
23 Oŋu goku soriŋ gio bobo damaŋineji tariko kirieru piineo raya. 24 Una goine tariko Elisabetji kuagaru kaiŋ 5 ore so pigo sumuŋgaru iŋi miku ŋeku goya, 25 “Madene tomiri ore ŋiŋigoji bawaki nubi Ofonji mai nuku ore yobiŋ roru bokeru ŋonemaiŋ enarega.” Oŋu.
Yesu fukeinde buŋo Geibrielji miya.
26 Elisabetji kuagaya ore kaiŋine 6 fukeko Anutuji mimerereŋine tinaine Geibriel soreme Galili prowinsre kae mo tinaine Nazaret oo wakiya. 27 Wakiru ŋigo jeŋoŋ jumuine tinaine Maria iŋoreo raya. Iŋoji ŋi tinaine Josef iŋore ŋigo biŋe goya. Josefji kiŋ Deiwidre osigida mo fukeya.* Mat 1.18 28 Mimererenji Mariareo raru iŋi ojiya, “O Maria, wegi fii. Ofonji yauŋmoriri gareru goke dimaine.”
29 Oŋu ojiyayoŋ, Mariaji mijeri ore kokoine popureru fuŋine baaru manetiqoti maneya. 30 Manetiqoti maneko iŋi ojiya, “Maria, Anutuji yauŋmoriri gareko iŋore jiŋoo sagage. Ore eru kokoi so mane. 31 Mane, goji kuagaru koko madego romiŋ. Roru tinaine Yesu miigoŋ.* Mat 1.21 32 Yesu iŋoji sogueru ŋi tinabiŋeineke fukeko tinaine ‘Ropekiinere Made,’ mibi goiŋ. Oŋu gome Ofoŋ Anutuji apaine kiŋ Deiwidre morumboŋ ŋeŋe oteme ŋiŋigo siŋaŋ yaberu goiŋ.* 2 Sml 7.12, 13, 16; Ais 9.7 33 Jeikobre kufufuŋ yoŋore kiŋ koito fukeru tatariine tomiri siŋaŋ yaberu goiŋ. Qorumaŋine oiji damaŋ mogo so mataeiŋ.”
34 Mimererenji oŋu ojime Mariaji miko maneya, “Yei! Noŋ ŋire fuŋne so manego. Ore eru buŋo mige, ore foriine oi uruŋu fukeiŋ?”
35 Oŋu miko maneru bokirieya, “Moro Tiriineji sabare guko Anutu ropekiinere usunji sagaru iporo gareiŋ. Ore eru made romiŋ, iŋoji tiriine fukeko ŋiŋigoji tinaine ‘Anuture Made,’ miku oŋgaenimiŋ. 36 Mane. Tifego Elisabet iŋoji oŋuakoŋ ‘Kufiŋ goku made roiŋgo embimbiŋgaga,’ mibuŋyoŋ, jibu ŋigo pogo fukeru damaŋ yoo koko madere kuaineke fukeko kaiŋine 6 fukega. 37 Anutuji ya mo eiŋgo miku oi so embimbiŋgaega.”* Jen 18.14
38 Oŋu miko Mariaji ojiya, “Mane, noŋ Ofonde kiŋaŋqoqo ŋigo fukego. Ore eru buŋo mige, ore so soine fuke nareine.” Oŋu ojime Sombuŋ mimererenji bokeru raya. Oŋu.
Mariaji Elisabetreo damaŋ pompoŋine raru iqigaya.
39 Mariaji oi maneru damaŋ joroine so eko pakereru pipa jaueru moreŋ tukuo roperu Judia prowinsre taoŋ mogo raya. 40 Raru Zekaraiare pigo roperu ŋonuŋine Elisabet ŋoneru jerieru mijeriine miya. 41 Mijeriine miko oo akoŋ maneko koko madeji beu maŋgo riŋaru roperu wakiko Moro Tiriineji Elisabetre maŋ puseya.
42 Puseko buŋo soguine oŋgaku iŋi miya, “O ogone, Anutuji mifiaine ropekiine egareko ŋigo botunoŋuŋgo gomiŋ eru made romiŋ, oi oŋuakoŋ mifia teiŋ. 43 Uruŋu eru Ofoŋnere maŋgoji wareru ŋone nume oŋu fuke narega? 44 Mane, go mijerine minde buŋo marugo kajeneo rakame madeji beuneo oŋuakoŋ jeri eru riŋaru rope wakiga. 45 Ofonji biŋe buŋoine miko maneru ore fori fukeiŋ, oi manesiŋ gage ore gore manebe kiwaqawaineke ege.” Oŋu.
Mariaji jeri kiki keya.
46 Mariaji buŋo oi maneru iŋi miya,
“Ii-ia! Nonde maŋ wombuŋneji jeŋgoma Ofoŋ miteŋ gaga.* 1 Sml 2.1-10
47 Nonde moroji Anutu, Munaŋqoqo Raunere jerieru kokoriaŋ kega.
48 Nonji kiŋaŋqoqo ŋigo wakiqoqoine gogoyoŋ, Anutuji jibu mai nuku ŋonemaiŋ enarega.
Mane, ŋiŋigo kubuine kubuine muŋambe fuŋgaru fukenimiŋ, yoŋoji nonde ‘Kiwaqawaineke!’ miku miteŋ nuku gonimiŋ.* 1 Sml 1.11
49 Usuŋ Rauineji mosi qoqowirie ropekiine enareko gogo.
Iŋore tina oi Tiriine.
50 Ŋiŋigo muŋambe moreŋgo gogobi eru jiki fukeru sauenimiŋ, yoŋore botugo ŋaso uri yoŋoji Anuture mi egu odureniminde kokoi manenimiŋ, iŋore ŋonemainji yoŋoke damaŋ so peiŋ.
51 Anutu meineji mosi qoqowirie baku oiji usuŋine
noduko ŋonebeŋ.
Ŋiŋigo yoŋoyoŋe bobo rope eku sigopou gogobi, Anutuji oi ketotie yabeko siombeŋsaombeŋ eru gogobi.
52 Kiŋ muraŋine muraŋine morumboŋ ŋeŋeyaŋuŋgo ŋeku ŋiŋigo siŋaŋ yaberu gobuŋ, Anutuji yoŋo oone qomukuru ketuŋ yabeko wakibuŋ.
Wakibuŋyoŋ, wakiqoqoine oi bapakare yabeya.* Job 5.11; 12.19
53 Ŋiŋigo yare basiqasi eru gobuŋ, yoŋore maŋ oi
ya fiine fiineji puseyayoŋ,
ŋiŋigo tinabiŋeyaŋuŋke oi sore yabeme meyaŋuŋ omaine mo rabuŋ.
54-55 Anutuji apa ŋasopunoŋuŋ bomuku yabeme Israel fukebi niŋo
jikigaru Anuture kiŋaŋqoqopu gogobeneŋ.
Anutuji ronekoŋ mimipaŋ buŋoine iŋi mikiperu noreya, ‘Nonji Abram eru iŋore osigidapu tatariine tomiri go roperu gonimiŋ, oi ŋonemaiŋ eyareru gobemiŋ.’
Oŋu miku buŋoine oi so niga gako go wapeya.
Matayoŋ, iŋoji buŋo miine oi boyoberu goku muŋambe bapi nobeiŋgo ore warega.”
Mariaji oŋu miya.* Jen 17.7
56 Mariaji kaiŋ yokaomo ore so Elisabetke goku moke piineo kirieya. Oŋu.
Jon Mitimeso ŋiji fukeya.
57 Elisabetre made roro damanji ware fukeko koko made roya. 58 Koko made roko pi bembeŋgo gobuŋ eru tifepuine yoŋoji Ofoŋ ŋonemaiŋ yasogo yobu oduya, oi mane taniŋgaru iŋoke moko jeribari ebuŋ.
59 Jeribari eku una 7 tariko pakereru raru Anuture moge made sakiineo ketiganimiŋ ore tumaŋgabuŋ. Tumaŋgaru “Mamainere tina Zekaraia oi jiŋa baru otekimiŋ,” mibuŋ.* Lew 12.3 60 Mibuŋyoŋ, maŋgoineji miya, “Oŋu matayoŋ, tinaine Jon mikimiŋ.”
61 Miko iŋi ojibi maneya, “Jon migeyoŋ, gore tifepu yoŋoreone more tina oŋu so pega.” 62 Oŋu ojibi dimaku mamaineji iŋore tina miiŋ ore weuku meyaŋunji soso ebuŋ.
63 Soso ebi tafere weume otebi oo quraŋ iŋi quraŋgaya, “Tinaine oi Jon.” Oŋu quraŋgako ore eru sosowo popure yobugabuŋ. 64 Popure yobugabi oo akoŋ bibiine afagako namaŋine wirieko buŋo miku Anutu miteŋ gaya. 65 Miteŋ gako ogopuyaŋuŋ sosowo yoŋoji sombuyaŋuŋ kokoine manebuŋ. Manebi ya fukeya, ore biŋeine mimane ebi saueru Judia tuku moreŋ sosowo sagaya.
66 Biŋeine mimane ebi sosowoji oi maneru maŋ wombuŋyaŋuŋgo ruaru sabarebuŋ. Ofonji usuŋine korube paiineo keseme goya, ore fuŋine mane taniŋgaru iŋi mibuŋ, “Made yoji sogueru wamo ya mo uruŋu eru bana?” Oŋu.
Zekaraiaji kajeqouŋ buŋo miya.
67 Oŋu mibi Moro Tiriineji mamaine Zekaraiare maŋ puseko kajeqouŋ buŋo iŋi miya,
68 “Niŋo Israel niŋore Ofoŋ Anutu miteŋ gakimiŋ. Ii-ia!
Iŋoji kufufuŋpuine mai noberu duenoŋuŋ baiŋgo jaueru wareiŋ.
69 Anutuji kiŋaŋ ŋiine kiŋ Deiwidre kufufuŋ niŋore botugone
ŋi usuŋineke igodoŋgako pakereru Munaŋqoqo Raunoŋuŋ fukeiŋ.
70 Ronere ronekoŋgo kajeqouŋ ŋiŋigopuine roosiŋine
oi boburo yabeko mibuŋo iŋi miku gobuŋ,
71 ‘Nonji rosipuŋaŋuŋ yoŋore usuŋ qabe wakiko ŋoŋo ŋeji yabebemiŋ.
Uri yoŋoji rosi eŋarenimiŋ, nonji sosowo yoŋore meone bomukuru dobu kipe ŋarebemiŋ.’
72 Buŋo oŋu miku ŋasopunoŋuŋ ŋonemaiŋ eyareru yoŋoke jojofo
buru kamasiine mo kipeya, oi manesuku boyobeko munaŋqoqore fori fukeiŋ.
73 Jojofo buŋo oi ŋasonoŋuŋ Abrahamde miku mimipaŋ buŋoji misanaŋgame pega.
74 Jojofo buŋo ore foriine iŋi:
Iŋoji niŋo rosipunoŋuŋ yoŋore meone bomuku nobeko yoŋore kokoi so maneru kiŋaŋ qateru gokimiŋ.
75 Iŋoji buŋonoŋuŋ mitariko posikebeneŋ iŋore jiŋo maio gbagbataeŋine fukeru
gogonoŋuŋ foriine poretiŋ oŋu goku komekimiŋ.
76 O kokone Jon, goji sogueru goku bonieru raru ŋiŋigo maŋyaŋuŋ botiŋgaru oŋu oiji Ofonde kadi boburonde wareiŋ.
Ore eru tinago ‘Anutu ropekiinere kajeqouŋ ŋi,’ oŋu mibi gomiŋ.* Mal 3.1
77 Oŋu goku munaŋqoqo Rauinere fuŋne oi Anuture kufufuŋpu qaji yarende oi mane mukuru maŋyaŋuŋ kerisiebi Anutuji agiburaŋyaŋuŋ jureru bokeiŋ.
78 Anutunoŋuŋ maŋineji manjoko eteru ŋonemaiŋ enoreega.
Oŋu eru mai noberu ginjaine paibeone ruame boribori ega.
Ore eru niŋoji wegi jiriŋ sineko totogo tamaekimiŋ ore egobeneŋ.
79 Niŋo qisirigo tiŋtuŋ ŋebeneŋ komere kukure Rauji sabare nobeegayoŋ, wegi jojiriŋ waperu painoŋuŋgo igaru batamae nobeiŋ.
Batamae nobeko womore fuŋne totogo fukeko ŋoneru oo roperu oderu dimakimiŋ.” Zekaraiaji oŋu miya.* Ais 9.2
80 Made Jon iŋoji sogueru pakereko Moro Tiriineji dobe gako Anuture kiŋaŋ ŋi sanaŋine fukeya. Oŋu fukeru moreŋ buroineo gokame damaŋineji ware fukeme Israel kufufuŋ yoŋore jiŋoo totogo fukeru tumoqoqo gioine fuŋgaru baya. Oŋu.

*1:5: 1 Hist 24.10

*1:15: Jare 6.3

*1:17: Mal 4.5-6

*1:19: Dan 8.16; 9.21

*1:27: Mat 1.18

*1:31: Mat 1.21

*1:32: 2 Sml 7.12, 13, 16; Ais 9.7

*1:37: Jen 18.14

*1:46: 1 Sml 2.1-10

*1:48: 1 Sml 1.11

*1:52: Job 5.11; 12.19

*1:54-55: Jen 17.7

*1:59: Lew 12.3

*1:76: Mal 3.1

*1:79: Ais 9.2