2
Anutuji buŋonoŋuŋ osoeru poretiŋ akoŋ mitariega.
O ogone, go goine yoŋore buŋo mitariege me mata? Go goine yoŋore buŋo mitariku gake eebobo oi akoŋ baege. Ore eru ogogore buŋo mo mitarige ine, gakere buŋo oŋuakoŋ mitarinde ore geoineji gakere paio ropeiŋ. Ore eru ropekiine me wawakiine fukege, oi jibu ya mogo gbedigaru gakere buŋore mobeine kitiŋgaku mimiŋgo embimbiŋgaege.* Mat 7.1; Luk 6.37 Ŋiŋigo eebobo sembene oŋuine eegobi, Anutuji yoŋore buŋo buŋo foriinere so osoeru mitariega, oi manegobeneŋ.
Ore eru uruŋu manesukuge? Go moreŋ ŋi eku jibu ya oŋuine eegobi, yoŋore buŋo mitariku gake eebobo oi akoŋ ende sagaga me mata? Anutuji buŋogo osoeru mitariku geoine bokirie gareko foriine gore paio ropeiŋ. Anuture jiŋoo so kamieru sumuŋgamiŋ.
Anutuji ogo enoreru sembenenoŋunde geo pipa so bokirieiŋyoŋ, odigaru maneku karieega, buŋo ore mipemiriŋ ege me? Anutuji beufiine noduru maŋgo kerisiemiŋ ore kepore guega, ore mutu egu gomiŋ. Go kajegi eru maŋgo so kerisiemiŋ ine, oŋuine oo Anuture jiŋoo mimigaŋgaŋ so kamiemiŋyoŋ, yombeŋineji gore paio saue ropeiŋ. Rosi damaŋineji ware fukeme buŋonoŋuŋ poretiŋ akoŋ mitariiŋ. Geoine bokirie noreiŋ, damaŋ oo yombeŋine totogo barariŋga noreme ŋoneru manekimiŋ.
Anutuji “Eebobonoŋunde so moakoŋ moakoŋ noŋunde tife bokirie noreiŋ,” oi iŋi:* Kiki 62.12; Qoq 24.12 Anutuji tinabiŋeine noreiŋgo odigaru kuririnoŋuŋke fukekimiŋgo yameŋ keku damaŋ so dimaku gio fiine fiine baku gogobeneŋ, noŋunde gogo sanaŋine noreiŋ. Oi noreko damaŋ tatariine tomiri seŋgiŋbaŋgiŋ go ropekimiŋ. Oŋuine go ropekimiŋyoŋ, ŋiŋigo yoŋoyaŋunde akoŋ manesuku qoqeqawaki baku Biŋe buŋo foriine ŋadi gaku buŋo sembene yobeegobi, Anuture manji ore eru rigaŋgako yombeŋine ruako paiyaŋuŋgo ropeiŋ. Yombeŋine oi rone Juda niŋore paio ropeko niŋore ŋadio kantri goine eebobo sembene eegobi, sosowo yoŋore paio oŋuakoŋ ropeko joiserereŋ sisikoŋkoŋ maneru gonimiŋ.
10 Oŋu gonimiŋyoŋ, Juda eru niŋore ŋadio kantri goineji oŋuakoŋ maŋyaŋuŋ kerisieru eebobo fiine eegobi, Anuture kuririji sosowo noŋunde paio ropeko tinabiŋe noreko womoo gokimiŋ. 11 Anutuji ŋiŋigo goine so ŋone aŋi eyareku goine so sure yabeegayoŋ, so moakoŋgo osoe nobeega.* Dut 10.17
12 Ore fuŋine oi iŋi: Kantri goine yoŋoji Anuture Kadi buŋo so osegaru maneru agiburaŋ kosa baegobi, yoŋoji sosowo mutu goku sibiriganimiŋ. Juda niŋoji Anuture Kadi buŋo osegaru maneru jibu agiburaŋ eegobeneŋ, Anutuji buŋo ore so sosowo osoe noberu buŋonoŋuŋ mitariiŋ. 13 Ŋiŋigo Anuture Kadi buŋo mo maneegobi, yoŋoji Anuture jiŋoo posiine so fukegobi. Matayoŋ, Kadi buŋo reŋgaru boyobeegobi, Anutuji yoŋore buŋo mitarime posikenimiŋ. 14 Kantri goineji Anuture Kadi buŋo so roru gogobiyoŋ, goineji jibu kosa yoŋoyaŋunde aŋi so manesuku eegobi. Anuture kadi buŋo so manegobiyoŋ, jibu mamaneyaŋunji mitiga yareko Anuture kadi buŋore so eru ore rurumaŋgo gogobi.
15 Oŋu gogobi ore fuŋine oi totogo fukeru iŋi pega: Anutuji ŋiŋigo bofuke noberu oo Kadi buŋore mimiti oi sosowo noŋunde maŋgo ruame pega. Ore eru Anutuji buŋoine miku saŋu eega, oi kotu kantri yoŋoji oŋuakoŋ maneegobi. Oi maŋyaŋunde kajeji manebi buŋoyaŋuŋ yajiko Anutuke sogokoŋ maneegobi. Anutuji maŋmamane yareya, oiji damaŋ goineo buŋo koroineo ruaru bapakare yabeko mane sembeaegobi eru damaŋ goineo buŋoyaŋuŋ kitiŋgaku miko maneru fiaegobi. 16 Bobiaŋ Biŋe mitaniŋgaego, ore so damaŋ yasogoo iŋi fukeiŋ: Kristo Yesuji Anutu bapi gako ŋiŋigo noŋunde buŋo sumuŋine sumuŋine osoeru mitari noreiŋ. Oŋu.
Kadi buŋo oiji fuŋnenoŋuŋ uruŋu barariŋga norega?
17 Go gake tina Juda ŋi oŋgaku Kadi buŋoji munaŋqoqo egareiŋ ore manesiŋ garu “Anuture biŋe fukego,” miku sakigo miteŋ gande sagaga me mata? 18 Go Anuture mi so gogore buŋo mane sarigaru goge. Anuture Kadi buŋo qaji garebuŋ ore eru kadi fiine yobu boyobeiŋgo miku buŋo sosowo osoeru foriine eru ikoine botuyakuŋgo boroiŋgaege. 19 Go “Soine jiŋokombi ŋiŋigo ogo babapiyaŋuŋ fukeru oga yabebemiŋ,” miku gake sakipepe eege. Qisirigo gogobi, oi bataniŋ yabemiŋ ore so koimo fukege.
20 Oŋu fukeru iŋi miege, “Kadi buŋo qaji norebi mamane-muku bofukeru buŋo foriinere fuŋne mane forego.” Oŋu miku afagaru iŋi miege, “Noŋ soine ŋiŋigo mamaneyaŋuŋ tomiri yoŋore qaqaji fukebemiŋ. Soine odumade yoŋore qaqaji fukeru qaji yareebemiŋ.” 21 Oŋu miku goine qaji yareru wamore gake so qaqaji eege? “Kiaŋ so roigoŋ,” miku ŋiŋigo maŋyaŋuŋ bapakare yabeegeyoŋ, gake kiaŋ bobo fukende so sagaga.
22 “Boesau so eigoŋ,” oŋu yajinde manebuŋyoŋ, gake boesau ege me mata? Nemu gboŋ musombe eyareegeyoŋ, jibu gake boji soriŋgo roperu ya sabareku baa baege. Oi so sagaga.
23 Anuture Kadi buŋoke goge ore sakigo jibu ba ropeegeyoŋ, gake oi kigaru oŋuine oo Anuture tinabiŋe bawakiru eru gokande mimiineke fukeega. 24 Ore buŋoine oi Biŋe Quraŋgo iŋi quraŋgabi pega, “Ŋoŋore mosiŋaŋunde eru kotu kantri kufufuŋ yoŋoji Anuture tina igobi eku botuyaŋuŋgo igosisi eegobi.”* Ais 52.5
25 Anuture Kadi buŋo boyoberu goge ine, Anuture moge sakigoo ketigabuŋ, oiji bapi guko sagaga. Oi sagagayoŋ, kadi buŋo kigaru agiburaŋ eege ine, mogeine ketigakiine mata kamasi oŋu fukeru omaine kosa goge. 26 Goineji Anuture moge sakiyaŋuŋgo so ketigabi jibu kadi buŋore mimiti boyobeegobi ine, Anutuji moge oi sakiyaŋuŋgo pega ore so ŋone yabeme sagaga.
27 Oŋuine ŋone yabeme yoŋoreone moji soine Kadi buŋore so gore buŋo akoŋ osoeru mitarime wakiiŋ. Anuture moge sakigoo ketigabi Kadi buŋore qoru moakoŋ moakoŋ maneru sabareku gogeyoŋ, oi kigaru agiburaŋ eege ore eru wakiiŋ. 28 Ŋi moji sakiji akoŋ Juda ŋi fukega ine, iŋoji Juda ŋi foriine so fukega. Oŋuakoŋ Anuture moge sakiineo akoŋ ketigabi qoqomuku eegobi ine, oi moge omaine, foriine tomiri.
29 Foriine matayoŋ, ŋi mo maŋineji Juda ŋi fukega, iŋoji Juda ŋi foriine fukega. Oŋuakoŋ Anutuji maŋnoŋuŋ qopogaru Moroine Tiriine oo ruame goga, oiji moge foriine fukega. Kadi buŋore qoru boyoberu ŋi sakiine ketigabi moreŋ ŋiŋigoji manebi ropeegayoŋ, Anutuji mogeine maŋnoŋuŋgo dimaga ore maneko ropeme miteŋ nuega. Oŋu.* Dut 30.6

*2:1: Mat 7.1; Luk 6.37

*2:6: Kiki 62.12; Qoq 24.12

*2:11: Dut 10.17

*2:24: Ais 52.5

*2:29: Dut 30.6