34
Merere ipun tutu kini ise pat babaŋan ru mini
To Yooba iso pa Mose. Iso: “Urpe pat babaŋan ru ma raraate kembei ta muŋguŋan, to aŋpun sua tio ise mini, kembei ta aŋkam pa pat babaŋan ru ta nu petepaala na. Kam 24:12, 32:19 Urpe pataaŋa ta koozi. Mi gaaga, sombe zoŋ ise, to kam zin ma se tio ta abal Sinai uteene i, mi sa yo. Mi tomtom toro sa igaabu ma niomru kese pepe. Mi tomtom sa, som mbili sa isu ma ise pa abal uunu pepe.”
Yooba iso sua ma imap, to Mose ila ma iurpe pat babaŋan ru ma raraate kembei ta muŋguŋan na. Imbot ma aigule toro, mbeŋbeŋŋana na, imaŋga to ikam pat ru tana, mi isala pa abal Sinai uteene. Ito sua ta Yooba iur pini na. Isala to, Yooba tau, ni imbotmbot lela miiri tieene leleene mi isu kini. To isoyaara itunu zaana Yooba mi mbulu kini. 6-7 Ipa ma ila pa Mose kereene uunu mi izzo ta kembei. Iso:
“Nio Yooba. Nio zoŋ Yooba.
Nio Anutu ta leleŋ izanzaana pizin mbesooŋo tio, mi aŋkampewe zin mi aŋmuŋaiŋai zin.
Keteŋ malmal karau som.
Mi aŋtoto sua tio mbukŋana, mi aŋurur leleŋ pa wal tio.
Nio aŋurur leleŋ pa iwal ta munŋaana men, mi aŋmuŋaiŋai zin.
Mi sanaana mi zooroŋana kizin, mi mbulu kizin ta irao pa motoŋ som na, aŋrekreege ma ila lene.
Tamen zin wal ta so len uunu sa isaana, na aŋleleele zin som.
Aŋurur kadoono ndeeŋeŋana pizin,
mi lutun bizin, tumbun bizin, mi len saaza bizin.” Kam 20:5+, 33:19; Ro 2:4; Yems 5:11
8-9 Mose ileŋ sua tana, to loŋamen mi ilek kumbuunu mi ituundu su toono ma isuŋ. Iso: “O Yooba, nu sombe lelem be kampe yo kat, na gaaba yam mi itiŋan tala. Ŋonoono, iwal biibi taŋga, zin zorzooroŋan kat. Tamen lelem isaana piam mi muŋai yam. Sanaana tiam mi mbulu tiam boozomen ta irao pa nu motom som na, reege ma ilane. Mi kam yam ma amwe lem kat.”
Merere ziŋan zin Israel timbuk sua mini
10 Tona Yooba iso pa Mose ma iso: “Koozi, nio aŋsombe niom Israel itiŋan tumbuk sua mini be taparlup ti ma tewe tamen. Nio ko aŋkam uraata bibip piom, mi niom ta boozomen ko kere kat pa motoyom. Uraata tabe aŋkam piom i, ko ipa ndel kat. Iwal karkari tire mbulu sa ta kembei pasa zen. Tana zin kar ta koloulouŋan i, sombe tire, inako timoto kan biibi kat. 11 Tamen sua ta koozi aŋur piom i, na kozo motoyom iŋgalŋgal mi kototo. Naso aŋmuuŋgu piom mi aŋziiri zin wal ki Amor, Kanaan, Et, Peres, Ibi, mi Yebus ta timbotmbot toono Kanaan na, ma timap ma tila len. 12 Mi kere. Kokena niomŋan zin wal ta timbotmbot toono tana kaparlup yom ma kewe tamen. Pa sombe kakam ta kembei, inako zin tiwe kilis piom mi tikeske yom pa mbulu kizin sananŋana. Kam 23:32; 1Kor 5:11 13 Tana kagaaba zin pepe. Koroŋ kizin suŋŋana kana ta boozomen na, kayasureege ma tisu len lup. Patoronŋana murin kizin ramaki pat kizin potomŋan na, kepetepaala zin. Mi ke teeteŋan ta tizuŋzuŋ pa bekena tipakur merere kizin pakaamŋana Asera na, kataara zin ma tisu len lup. 14 Pa nio Yooba ituŋ tamen kat ta biibi tiom. Tana kembeeze pa merere toro sa pepe. Pa motoŋ mburmburŋoŋ. Tanata tiwatwaata zoŋ be ‘ni ta mata mburmburŋana.’
15 “Tana niomŋan toono tana ka tomtom bizin kaparlup yom ma kewe tamen pepe. Pa zin sombe tisuŋ pa merere kizin pakaamŋan mi tikam patoronŋana pizin, mi sombe tiboobo yom be kala kagaaba zin mi niomŋan kakan kini kizin tana, na niom ko kipizil ndemeyom pio mi kakan. 1Kor 10:20 16 Mi lutuyom bizin na, ziŋan wal tana lutun moori bizin tiparwoolo zin pepe. Kokena zin moori tana timbeeze pa merere kizin pakaamŋan, to tiyaaru lutuyom bizin ma tipizil ndemen pa sua ta timbuk pio na, mi timbeeze pa merere pakaamŋan ki kusin bizin.
17 “Kuurpe koroŋ sa ma iwe merere pakaamŋana ruŋguunu be kusuŋ pa pepe. Kam 20:4, 20:23 18 Mi motoyom iŋgal lupŋana biibi ki narabu ta ka yis somŋana i. Niom kezem Aikuptu pa puulu Abib, tana ndaama ta boozomen niom kozo koto kalŋoŋ, mi kulup yom ma kakan narabu ta ka yis somŋana i pa aigule lamata mi ru ki puulu tana. Kam 12:17
19 “Zin pikin tomooto muŋgamuŋga ta boozomen ramaki zin mbili lutun bizin muŋgamuŋga, ina nio tio men. Kam 13:2 20 Tamen doŋki lutun bizin muŋgamuŋga na, kepekel zin pa sipsip mi kapatoron yo pa. Mi sombe kepekel doŋki sa pa sipsip som, na kupuni ma imeete sorok. Mi lutuyom bizin tomooto muŋgamuŋga ta boozomen na, kepekel zin pa koroŋ pakan.
“Niom sombe kamar mi kepet kereŋ uunu be kusuŋ pio, na nomoyom men mi kamar pepe. Kam 22:29
21 “Uraata iwe ta, mi ila imiili uraata iwe lamata mi ta, ina be niom kakam uraata tiom. Mi so iwe lamata mi ru pa, na kakam uraata pa pepe. Keteyom su ma kombot. Mi mazwaana ki kini paazaŋana mi kini ŋgaamaŋana tomini, sombe uraata iwe lamata mi ru, na kakam uraata pa pepe. Keteyom su. Kam 20:8+, 23:12 22 Sombe Pasoba imap, mi wik lamata mi ru ilae ma kini wit mataana kana ipet, to motoyom iŋgal be kulup yom mini mi kakam suŋŋana biibi pio. Mi sombe ndaama igarau be imap mi kotou kini tiom, to kulup yom mini mi kakam suŋŋana biibi pio. 23 Nio Yooba ta Anutu tiom Israel. Tana tomooto tiom ta boozomen irao timap ma timar mi tilup zin su kereŋ uunu be tisuŋ pio pa lupŋana bibip tel tana ikot ndaama ta boozomen. Kam 23:14
24 “Zin tomtom ta timbotmbot pa toono tabe niom kala ma kombot pa i, na nio ko aŋziiri zin ma timap ma tila len, bekena kakam leyom toono biibi. Mi niom sombe kamar mi kulup yom su kereŋ uunu be kere suŋŋana bibip tel tana, na kopoyom rru pa toono tiom pepe. Pa tomtom sa ko mata berber be ikam toono tiom na som.
25 “Niom sombe kakam patoronŋana pio, na kapagaaba pa koroŋ yisŋana pepe. Mi sombe kulup yom pa Pasoba be motoyom iŋgal uraata ta aŋkam piom su Aikuptu na, mi sombe kapatoron yo pa buzur sa, na kalwoono sa imbot ma mankwoono pepe. Tana sombe kakan ma som mi kalwoono imbot, na kozo you ikan ma imap kat, mana zoŋ ise. Kam 12:10
26 “Niom sombe kakam kini mataana kana ta toono tiom ipiyooto na, ma imar pa urum ki Yooba Anutu tiom, na kakam kini ta ndabokbokŋan men.
“Kakam mekmek lutuunu sa mi konoi raama tui ki naana pepe.” Kam 22:29
27-28 Yooba iso makiŋ, to iso pa Mose mini. Iso: “Sua tio tana, nu itum beede se ro pakaana. Pa ina iso yom pa zaala tabe itiŋan taparlup ti ma tewe tamen.”
Mose ziru Yooba timbotmbot sala abal uteene ma irao aigule tomtooru. Mi mazwaana tana, ni ikan kini sa som, iwin yok sa som. Imbot sorok. Mi Yooba ipun tutu laamuru ise pat babaŋan ru. Tutu tana iso pa zaala tabe ni ziŋan zin Israel tiparlup zin ma tiwe tamen. Kam 24:18; Mt 4:2
Mose izem abal uteene mi isu
29 Kaimer to Mose ikam pat babaŋan ru ta tutu laamuru imbot se na, mi imiili ma isu. Pat ru tana be ipombol zin Israel ma matan iŋgal sua ta ziŋan Yooba timbuk na. Mi Mose ruŋguunu itooro ma imilmil kat. Paso, ziru Yooba timbotmbot mi tizzo sua tau. Tamen itunu iute som.
30 Beso ipet kizin Israel mi Aron ziŋan zin iwal biibi tire ruŋguunu itooro ma imilmil, to timoto be tigarau i. 2Kor 3:7 31 Tamen ni iboobo zin be tila kini, to Aron ikam zin peeze kan ma ziŋan tila kini, mi Mose izzo sua pizin ma tileŋleŋ. 32 Mi kaimer to zin iwal biibi timar kini, mi ni iso zin pa tutu boozomen ta Yooba ikam pini sala abal na be tito. 33 Iso zin pa tutu tana ma imap, to ipakaala mataana pa kawaala. 2Kor 3:13
34 Tamen, indeeŋe ta ni ilelala beeze ki Yooba be ziru tizzo sua na, ikinkewe kawaala tina ma isu. Mi tizzo sua ma imap, to imiili ma ipera mat, mi ikam sua tana pizin Israel ma tileŋ. 35 Mi indeeŋe ta ni iwedet mat na, zin Israel tirre ruŋguunu imilmil. To Mose ipakalkaala mataana mini, mi imbotmbot ta kembena ma irao ilela beeze mini.

34:1: Kam 24:12, 32:19

34:6-7: Kam 20:5+, 33:19; Ro 2:4; Yems 5:11

34:12: Kam 23:32; 1Kor 5:11

34:15: 1Kor 10:20

34:17: Kam 20:4, 20:23

34:18: Kam 12:17

34:19: Kam 13:2

34:20: Kam 22:29

34:21: Kam 20:8+, 23:12

34:23: Kam 23:14

34:25: Kam 12:10

34:26: Kam 22:29

34:27-28: Kam 24:18; Mt 4:2

34:30: 2Kor 3:7

34:33: 2Kor 3:13