18
Polko Korin yendémo ŋuno mande yesowaró
Imemoŋgo Pol Atens yendé rotoro Korin yendémo oró. Komo Rom koro wiri yerete uni parámi horé Kolotias ŋundo hutuŋo mande ka yero Juda uni soso Rom yendé moŋgo yohowiní toŋeŋgurí. Ŋunde yohowiní yereka irisa, owéyari Akwila, ko Prisila, ŋundo Itali mira* “Itali mira” ŋuko Rom yendé ŋuro mira qu. rotoro Korin mahiriyó. Akwila ŋuko Pontus mira koro uni qu ka. Asa Polko Korin yendémo mahero yereka ŋuya kopaŋgurí. Yereka irisa ŋundo eneya kho kopo tero tuwi yamaru tiŋiyoyaŋgo. Ŋunde ŋuro ene irisa ŋuya yotoro kho teyaŋgo. Ko Sapat naru “Sapat naru” ŋuko sonda naru weŋa ŋu. Ŋu naruko ŋuno Juda unipareto huru-huru yayemo huruworo Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. soso ŋuno Polko Juda koro huru-huru yano oro mande teyara. Ene, Juda unindoya Grik unindoya iŋo-iŋoye reweka otoqoníka Yesu koro iŋondutu ti, yero ŋunde teyara.
Asa Sailas koya Timoti koya Masedonia mira rotoro Korin ŋuno uriqo, Polko koweyumu tero Anutu koro mande qu yero Juda unino mande yesowo ŋande yaró, “Yesu ŋuko Kristo “Kristo” ŋuko Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu. ŋu.” Quko uni ŋundo eneya kiro puso tero yesará yereyaŋgo quno ŋuno eneŋo saŋgiríŋo witú yerero kowe punu-punuyó towo kuriyoro ŋande yimiraró, “Yeŋombo naŋge yeŋo rowore yereyowaŋgo. Ŋu quhurí ŋuko neneŋo kini. Ŋa naruko ŋanoko yate uni wini meyowo ŋu§ “uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge. mande yesowo yimirowe teteno.”
Ŋunde yero huru-huru ya ŋu rotoro, uni kako, owí muko Titius Jastus, ŋundo yano oró. Uni ŋu Anutu potoruku te inoyara. Ko yayó muko Juda koro huru-huru ya sumeyoro. Ko Juda koro huru-huru ya** “huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. koro sopo-sopo uni, owí Kirisipus, ŋuya eneŋo suwisawiyó soso, Uni Parámimboro iŋondutu taŋgurí. Ko Korin uni qambu Pol koro mande ŋu iŋoro iŋondutu tero sono raŋgurí.
Asa suwo kano Uni Parámimbo quko Pol ŋande miraró, “Ke ma sorewero. Kini, mande yesowo; maŋgoke ma kusiyowero. 10 Nondo keya yowano, uni ka otoqoro ke kama rambaruru kerewaŋgo. Neneŋo unipare qambu ŋu yendémo ŋano yoteŋgo.” 11 Pol Korin ŋuno yoní kumima naru kanata ko kombo kande saŋiyoro kanata ŋunde kini tiní Anutu koro mande rondaqe yunoyaró.
12 Naru kano Galio ŋundo Akaia mira ŋuro uni kembéye yora.†† “Akaia” ŋuko Grik unindoro miraye qu ka, quko Rom unindo unipare ŋu sopo yereyaŋgurí. Ŋundiro naŋge Galio ŋuko Rom koro uni ka, ko Akaia mirako ŋuno Korin yendé parámi ŋuko yendé korete qu. Asa Juda unindo mande kusiyoro Pol koya saŋgirí taŋgurí. Ŋunde tero rero mande khono rotoro ŋande yaŋgurí, 13 “Uni ŋando unipare iŋo-iŋoye riní otoqoro noreŋo hutuŋo mandenani wendaqero murí enesówore Anutu potoruku te inoyoteŋgo.”
14 Asa Polko mande topé yewero taró quno ŋuno Galioko Juda uni ŋande yimiraró, “Ye Juda uni, uni ŋando hutuŋo mande ka karóŋoro otete piyimi parámimbe ma tomó tiníqo, asa nondo mande ye iŋowano. 15 Quko oseseye ŋako kina mande ka, yendo owé karo koya yeŋo hutuŋo mandeye ŋuro yeteŋgo. Enina, yeŋombo naŋge ŋa roŋgaruwi. Noko osese ŋa iŋowero piyimiŋoteno.” 16 Ŋunde yero mande kho noŋgo yohowaró. 17 Yohowiní Juda uni soso ŋundo eneŋo huru-huru ya koro sopo-sopo uni, owí Sositenes koya saŋgirí tero toworo ya kimbino ŋuno uraŋgurí. Quko Galioko o taŋgurí ŋu qenero ŋuro kama iŋaró.
Polko Siria mirako Antiok yendémo ŋuno pitu ko oró
18 Asa Polko naru piru Korin yendémo yora. Yate Siria mirako pitu ko uyarewero ye iŋoro uni topo, ime yuri, yero yorotoro eneya Prisila koya Akwila koya Senkiria yendé moŋgo waŋgowore uyareŋgurí. Quko koretero Anutu yuŋgunaŋoro huí toŋaró, dokoro komo enendo Anutu koya mande kondé yaró.‡‡ Polko do mande ka Anutu koya yero huí kama toŋaró, nore kama iŋoyoteto. Ŋandiro peka, Anutuko ene Korin yendémo ŋuno kawaware tewero quro mande ka yaró (Asá yerewí Uni 18:10 amena weyo qembe). Yiní Polko o ŋu rokóŋoro huí kama toŋaró. Asa ko yate Pol rambaruru kama rero yuŋgunaŋoro huí toŋaró. 19 Asa waŋgowore uyareyate Efesus yendémo ŋuno mahero Polko yereka ŋu ŋuno yorotoro Juda koro huru-huru ya§§ “huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. quroko oro eneya mande teyate 20 ŋande miraŋgurí, “Ke noreya soŋga piru yate ta.” Quko, “Mepémo kini,” yero 21 yorotoro toŋewero tero yaró, “Asa Anutuko ŋuro iŋote tiníqo, pitu ko yeno ŋano mahewano.” Yero waŋgowore Efesus rotoro 22 Sisaria yendémo ŋuno mahero waŋgo rotoro Yerusalem oro iŋondutu huru-huru ŋunoko naru meté yero yorotoro Antiok ŋuno uró. 23 Antiok ŋuno yate-yate toŋero Galesia mirawore ko Pirikia mirawore yendéne-yendéne ŋuno uyaro Yesu koro iŋo-iŋo rewero unipareyó soso ŋu*** “iŋo-iŋo rewero unipare” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró. rukiso yereyaró.
Apolosko Efesus yendémo ŋuno Yesu koro mande yesowaró
24 Ko Juda uni Aleksandria yendé moŋgo qu ka, owí muko Apolos, ŋundo Efesus yendémo ŋuno maheró. Eneŋo mande yewero murí ŋuko kekere qu naŋge, ko Anutu koro sokome ŋu††† “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete. iŋomukaró. 25 Komo kumimbo Uni Parámimboro khe quro iŋo-iŋo inaŋgurí, ko newondímbo wimbí tero Yesu koro mande okeyá ta unipare rondaqe yunoyara. Quko Jonko sono re yunoyara murí ŋu naŋge iŋaró. 26 Asa hurí rero Juda koro huru-huru yano‡‡‡ “huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí. oro kondé yiníqo, Prisila koya Akwila koya iŋoro rero Anutu koro khe ŋu okeyá ta roneneŋoro witúŋariyó.
27 Naru kano Apolosko Akaia mirawore uyarewero ye iŋoní uni topo ŋundo iŋo-iŋoyó wikundiyoro sokome ka nakayáŋoro iŋo-iŋo rewero unipare ŋuno yaŋgurí ŋu yunaŋgurí. Uni ŋa ri qembe, ye nakayáŋaŋgurí. Asa ŋuno uyaro enendo unipare samaka-samaka tuwówore§§§ “samaka-samaka tuwó” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini. iŋondutu taŋgurí qambu ŋu samaka yereró. 28 Dokoro kondé kaŋero Juda unindo iŋo-iŋoye koroqe qu roneneŋoro Anutu koro sokome ŋu rondaqero, Yesu ŋuko Kristo ŋu, yero witú yereró.

*18:2: “Itali mira” ŋuko Rom yendé ŋuro mira qu.

18:4: Sapat naru” ŋuko sonda naru weŋa ŋu. Ŋu naruko ŋuno Juda unipareto huru-huru yayemo huruworo Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí.

18:5: Kristo” ŋuko Anutuko rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqaró ŋu.

§18:6: uni wini meyowo” ŋunde quko Juda unipare kini qu naŋge.

**18:8: huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí.

††18:12: “Akaia” ŋuko Grik unindoro miraye qu ka, quko Rom unindo unipare ŋu sopo yereyaŋgurí. Ŋundiro naŋge Galio ŋuko Rom koro uni ka, ko Akaia mirako ŋuno Korin yendé parámi ŋuko yendé korete qu.

‡‡18:18: Polko do mande ka Anutu koya yero huí kama toŋaró, nore kama iŋoyoteto. Ŋandiro peka, Anutuko ene Korin yendémo ŋuno kawaware tewero quro mande ka yaró (Asá yerewí Uni 18:10 amena weyo qembe). Yiní Polko o ŋu rokóŋoro huí kama toŋaró. Asa ko yate Pol rambaruru kama rero yuŋgunaŋoro huí toŋaró.

§§18:19: huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí.

***18:23: iŋo-iŋo rewero unipare” ŋunde qundo rondaqe-rondaqe unindoya uyaro iŋo-iŋo yunoyaró.

†††18:24: “sokome” ŋuko Anutu koro mande korete qu, asa Murí Tero yate Malakai kini tete.

‡‡‡18:26: huru-huru ya” ŋuko Juda uniparetoro ya parámi mu. Sapat naruko ŋuno hu-hariri tero Anutu koro mandí weyoyi iŋoro hariri teyaŋgurí.

§§§18:27: samaka-samaka tuwó” ŋuko Anutu eneŋombo nore samaka yereyote. Kimoyó moré kini.