28
Polko Malta noko mosowímo yora
Asa nore meté tapémo mahero ŋande iŋatowó, ko noko mosowí ŋuko, Malta, ŋunde nekoyaŋgo. Unipare ŋuno qundo o meté parámi nore te nunaŋgurí. Sono umbuní nore kutiti tatoqo, kewá qaro ŋuno kopo nereŋgurí. Ŋunde tiqo, Polko te kambiní koporo se maheró. Kewáko riníqo, sire piyimi ka te kambiní quroko kowí tiwi riní sorero Pol kandímo kiro porowaró. Unipareto qenero yaŋgurí, “Hamó peka, uni ŋando uni uroní khumaró qu ka. Ŋundiro windiko kama uroní khuma, quko murí roneneŋowí quro anutu ŋundo rotoweka toŋí yoní yero kama iŋoyote.” * Unipare ŋundo anutuye enesó-enesó potoruku te yunoyaŋgurí. Anutu kanata kato uni o piyimi taŋgurí ŋuro kimoyó re yunoyara. Asa ko ŋande ye iŋaŋgurí, ko anutu ŋundo sire ŋu riní Polko o piyimi taró ŋuro kiró. Quko Polko sire ŋu re raŋoní kewá saŋano umburó, ko Pol rambaruru ka kama raró. Unipareto sopo toŋetero, eneko koŋewero tetepe ma khumoro rokaráŋoro umbuwe tete, yero iŋaŋgurí. Quko naru yate-yate oka piyimi ka eneno kama tunoqiníqo, iŋo-iŋoye rohoréŋoro ŋande yaŋgurí, “Ŋuko anutu ka.”
Asa noko mosowí koro uni kembé ŋu, owí muko Pupilius, eneŋo mira kutaqemo yora. Enendo norero yayómo oro meté ta sopo nereyoní yato kosa kapusa ŋunde rotaró. Pupilius koro iwí kowí tiwi riní qonziriri tero eteyaró. Etiní Polko oro hariri tero kandí rero saŋanímo riní meté taró. Ŋunde tiníqo, se khumo uni ŋu mirawore qu Polko mahiqo, yoriní meté taŋgurí. 10 Ŋunde ŋuro unipareto owénani hokaŋgurí. Ko imemoŋgo nore waŋgowore toŋewero tatoqo, o soso nore ŋuro tukuni teyato ŋu se nunaŋgurí.
Polko Rom yendémo ŋuno oró
11 Nore kombo kapusa quroko noko mosowímo ŋuno yatowó. Asa imemoŋgo waŋgo kawore toŋetowó. Waŋgo ŋuko Aleksandria yendémboro qu, ko matú parámi naruko ŋuno yate noko mosowímo ŋuno yora. Waŋgo koro kembésinaŋgo kapo-kapo ka yora, ŋuko anutu penzakara owéyari Kasitoru koya Poluks. 12 Asa toŋeyate Sirakus yendémo ŋuno oro naru kapusa quno ŋuno yatowó. 13 Ŋu noŋgo kheŋgeŋoro, yate Rekium yendémo uyaretowó. Saraŋoníqo, matú meté mahiní ko saraŋoní ka Puteoli yendémo otowó. 14 Ŋu yendémo ŋuno iŋondutu uni toponani kumi yiyato enendo yiqo, eneya yato naru kande saŋiyoro irisa ŋunde taró. Naru ŋu kini tiníqo, khendo Rom otowó. 15 Topo kumi Rom yaŋgurí qundo nore mahetowó ŋuro iŋoro kopo nerewero maheŋgurí. Kumimboko Ya Etewero Kapusa quno ŋuno sopo nereŋgurí, ko kumimboko Apius koro maketino ŋuno sopo nereŋgurí. Polko uni ŋu yiyoroqo Anutu yuŋgunaŋaró, ko newondí kondéraró. 16 Asa yate Rom yendémo otowó quno Rom koro sopo-sopo unindo meté yi Pol enemata yano yaró, ko kuma uni kato sopoyaró.
Polko Rom yendémo ŋuno miti mande yesowaró
17 Asa naru kapusa ŋunde rotoro Polko Juda unindoro tapá uni neko yiriní kopoyi ŋande yimiraró, “Uni topo, nondo oka tero noreŋo wini qu ka owéye rewe kama umburó, ko usi-sinanimboro oteteye ŋu ka kama wendaqanowó. Quko Yerusalem ŋuno unindo norero Rom uni kandeyemo norotaŋgurí. 18 Rom uni ŋundo mandene iŋoro, ŋuro urato khumowero mepémo kini, yero norotowero ye iŋaŋgurí. 19 Quko Juda unindo piyimiŋoyiqo, nondo Sisako mandene roŋgaruwoweya, yero nekanowó. Quko nondo sitú toponembo otete piyimi taŋgurí quro mande ka kama yanowó. 20 Ŋu murí ŋuro tero nondo ye yiyowero iŋoro mande yunowero neko yereno. Nore Israel o meté horé sopoyoteto ŋuro no utó kondé ŋando kusi nereyote.”
21 Ŋunde yiní miraŋgurí, “Judia uni kumi kato keŋo sokome ka kama nakayáŋoro nimitoyaŋgo, ko topo uni kato Yerusalem noŋgo keŋo o piyimi taró quro piŋa mande ka kama re maheró. 22 Quko keŋo iŋo-iŋoke ŋu maŋgokepo yeka iŋowato. Dokoro ŋande iŋoteto, ko yendé soso qunoko unipareto ŋu wini usowo-sowo ŋuro mande piyimi yeyoteŋgo.”
23 Ŋunde yero naru ka eneya pitu ko huruwowero qu rokóŋaŋgurí. Tukú, ŋu naruko ŋuno uni qambu yayómo maheŋgurí. Ita saraŋoní, yate suwo tiníqo, Polko mande rondaqe yunoro Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó “Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo. ŋuro yaró. Kowe ŋande witú yereró, ko Moses koro Hutuŋo Mande ŋuya Ye-ye Unindoro mandeye “Hutuŋo Mande koya Ye-ye Unindoro mandeye” ŋuko Anutu koro mande korete qu. ŋuya Yesu koro yaró. 24 Uni kumimboko mandí iŋondutuwoyaŋgurí, ko kumimboko kini. 25 Polko mande weŋa ka yiníqo, uni ŋundo iŋo-iŋo enesó-enesó toworo toŋewero taŋgurí. Mande weŋa ŋuko ŋandiro, “Yuqa Surumímbo mande hamó ka ye-ye uni§ “ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí. Aisaia maŋgómo usi-sinanimo ŋande yaró,
26 “Keto unipare ŋuko oya ŋande yimito,
‘Yendo naru rokóŋoro mande iŋoyoteŋgo,
quko mande ŋuro murí kama iŋoyi tondaŋeyote.
27 Dokoro unipare ŋundo newondeye komo kondéraró,
ko kusumboyembo meté mande kama iŋoyaŋgurí,
ko toŋeye pokamaŋgurí.
Toŋeyembo oka qenewaŋgo koro,
ko kusumboyembo oka iŋowaŋgo koro,
ko newondeyembo mande murí iŋowaŋgo koro.
Ko ŋunde tero newonde rohoré tero nono mahi
yorewe meté tewaŋgo.’
28 “Ŋunde ŋuroko ye ŋuro iŋoyi, Anutuko uni rambaruru koŋgo yoreweya, ŋuro piŋa mande ŋuko uni wini meyowomo asáŋoní toŋeró. Ko enendo kusumbo rewaŋgo.” 29 (-)** Iŋo-iŋo uni kumimbo, wini 29 ŋuya yote, ŋunde ye iŋoyoteŋgo. Wini 29 ŋuko ŋandiro: “Ŋunde yiníqo, Juda uni ŋundo toŋero keweroyemo mandeto kuma teyaŋgurí.”
30 Asa Polko ya kimaró quno ŋuno yotoro uni soso eneno mahi o meté te yunoyoní kumima naru irisa ŋunde rotaró. 31 Ŋu naruko ŋuno uni kato kama kusiyoní Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyó ŋuro yesowaró, ko Uni Parámi Yesu Kristo†† “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí. ŋuro mande rondaqe yunoyaró.

*28:4: Unipare ŋundo anutuye enesó-enesó potoruku te yunoyaŋgurí. Anutu kanata kato uni o piyimi taŋgurí ŋuro kimoyó re yunoyara. Asa ko ŋande ye iŋaŋgurí, ko anutu ŋundo sire ŋu riní Polko o piyimi taró ŋuro kiró.

28:23: Anutuko unipareyó wiri yereyote naruyómo” ŋuno iŋondutu unipareko hamó Anutu kusuŋoyómo yowaŋgo.

28:23: “Hutuŋo Mande koya Ye-ye Unindoro mandeye” ŋuko Anutu koro mande korete qu.

§28:25: ye-ye uni” ŋuko Anutuko mandí yunoní unipare yunaŋgurí.

**28:29: Iŋo-iŋo uni kumimbo, wini 29 ŋuya yote, ŋunde ye iŋoyoteŋgo. Wini 29 ŋuko ŋandiro: “Ŋunde yiníqo, Juda uni ŋundo toŋero keweroyemo mandeto kuma teyaŋgurí.”

††28:31: “Yesu Kristo” - komo suki ye-ye unindo Anutuko uni ka rokóŋoní mahero wiri yerete uni parámi horé tunoqeweya qu karo yaŋgurí. Juda unipareto uni maheweya ŋu, “Kristo,” ma, “Mesaiya,” ye nekaŋgurí. Asa Yesu mahiní eneŋo unipareyó, “Kristo Yesu,” ma, “Yesu Kristo,” naŋge ye nekaŋgurí.