11
Pita adi koti Jelusalemde udaneeŋ uguk
Aposel heki eŋ me nadisukilitihinit Judiya kwetneŋhi, adi kahat indiŋ nadigiŋ. Me Judahi’walaŋ feknit mokit heki Bepaŋ’walaŋ mede nadiiŋ. Kahat u nadigiŋ ala Pitadi Jelusalem wosuwaune Judame nadisukilitihinitdi Pita nintoŋa indiŋ niŋgiŋ, “Du me feknit mokit yohineŋ nalum wooŋ hatiguŋ, hatiŋa nanaŋe maaŋ naguŋ.”
Unduŋ nimbune Pitadibo nemek tuguk be mintaune kaguk wondok kahat didimeniŋgoŋ tiyemiŋa indiŋ yeniŋguk, “Nu Yopa uŋoŋ Bepaŋ ha-ninadiŋa nemek lihine foloŋ dabugoŋ kawe Molom diniŋ saŋiniŋ nemek haule batei dabugoŋ diki lufolufom gineŋ honekilitinit kunum gineniŋ kameu fou kagut. Kaŋ maaneŋ heweŋa kawene kale hogohogok kwetfoloŋ iŋoŋ ikiiŋ, kale mikhinit eŋ bagi, eŋ miŋgembet heki ilune yabugut. Kaŋ mede niŋ kunum gineniŋ indiŋ foguk, ‘Pita, pilali widihiŋa hinaweŋ.’
“Unduŋ naniŋguk iŋgoŋ nu moŋ yogut, koom Mosesdi kamehep tinimguk doktiŋa nemek undihi-kabe nemu nakagut. Unduŋ yogut kaŋ kotigoŋ mede indiŋ mintaguk, ‘Bepaŋdi nemek kedem yolak kaŋ du maŋgoŋde moŋ yolaŋ?’
10 “Nemek u nai lufomkulitniŋ mintaune kotigoŋ kunum gineŋ hamaneune udaneeŋ loguk. 11 Nai uŋaniŋgoŋ Sisaliyahi me lufomkulitniŋ yeniŋkulune ugiŋ, wooŋ yot nu hakutneŋ wosuwagiŋ. 12 Kaŋ Munabulidi indiŋ naniŋguk, ‘Me Sisaliyade uneŋ ganimbu kibida mu tibeŋ’ naniŋguk doktiŋa wene Yopahi me 6 i ikiiŋ adi maaŋ nehitomboyoulune wooŋ Koniliyas yolineŋ fogumun.
13 “Fonene aŋelodi Koniliyas mintamiŋa dediŋ niŋguk eŋ me neeŋ yeniŋkulune Yopade wooŋ nu nanagi bubuŋdok niŋguk u ninimbune nadigumun. 14 Kaŋ nu wooŋ nanagi buune ne be wapmihiŋiŋ-tam yehitubu-lodaaŋ Mede Momooŋ yenimbe nadiŋa nadisukiliti tubune Bepaŋdi yanagilek, 15 unduŋ yoŋa yenimbu wooŋ nanagi ugiŋ. Kaŋ nu mede yayoluwene Uŋgoniŋ Munabuli indi koom nimguk undugoŋ hinek aditok maaŋ yemguk. 16 Kaŋ nu Wapumdi mede indiŋ niniŋguk u naditomgut, Jon Imeyout Tububihit adi metam imedi hogok youyemguk, iŋgoŋ hidi adi Uŋgoniŋ Munabulidi youhambaat. 17 Indi koom Wapum Jesu Kilisto nadisukilitiminene nemek nimguk undugoŋ me feknit mokit heki maaŋ yemguk, kaŋ nu me dediniŋgoŋdi Bepaŋ kamehep timimbit.”
18 Unduŋ yenimbune nadiŋa mede wabiŋa Bepaŋ niutumba tiŋa yogiŋ, “Bepaŋ adi me Judahi’walaŋ feknit mokit agaŋ yehitubu-lodaune udaneeŋ Hatihati Kobut kahileiŋ.”
Jesu’walaŋ Mede Momooŋdi Antiyok uŋoŋ mintahautaguk
19 Koom Stiwen ulukumuŋa me nadisukilitihinit noli folofigita yemne tubu momoŋ kwetkwet ugiŋ. Kaŋ noliyeŋ Fonisiya, Saipalas eŋ Antiyokde wooŋ Mede Momooŋ Judame heki hogok yeniŋgiŋ. 20 Iŋgoŋ me Saipalashi eŋ Sailinihi adi Antiyokde wooŋ Wapum Jesu’walaŋ Mede Momooŋ u me Judahi’walaŋ feknit mokit maaŋ yeniŋgiŋ. 21 Unduŋ tubune Wapum’walaŋ saŋiniŋ u adut halune mede yobu metam feedi Wapum’walaŋkade udaneeŋ nadisukilitigiŋ. 22 Unduŋ tigiŋ kaŋ gigit wondi Jelusalem kayoŋbop’walaŋ hautaune Banabas niŋkulune Antiyokde uguk. 23 Wosuwaaŋ Bepaŋdi metam kahaŋ tiyemguk u kaŋ metam welehikdi hinek Wapum dut galihatidok yeniŋkiliti tuguk. 24 Banabas adi me momooŋ, nadisukilitinit eŋ Uŋgoniŋ Munabulidi weleŋ maaneŋ fotokoguk doktiŋa metam nadisukilitihinit yehitubu-lodaune metam hogok hatigiŋ feedi Wapum’walaŋkade udanegiŋ.
25 Unduŋ tiŋa Banabas adi Tasusde Sol lohitauguk. 26 Lohitawooŋ kaŋ nagila Antiyokde udaneeŋ metam kayoŋbop tigiŋ yehibopneeŋ metam fee yenindidimetaune gulet kubugoŋ dapmaguk. U Antiyok uŋoŋ tigiŋ kaŋ metam nadisukilitihinit adi wohik Kilisto’walaŋ kayoŋbop (Kilisten) timeŋ hinek uŋoŋ yeniŋgiŋ.
27 Nai uŋaniŋ polofet Jelusalemhi Antiyokde ugiŋ, wosuwaune 28 adi’walaaniŋ niŋ polofet Agabo adi Uŋgoniŋ Munabulidi nimbune pilali indiŋ yeniŋguk, “Denimbek kwetkwet indigoŋ nanaŋe ime map wapum hinek mintawaak.” (Kaŋ biyagoŋ hinek Kalaudiyodi mapme wapum ikukneŋ map wapum u mintaguk.)
29 Unduŋ yohautaune metam nadisukilitihinit adi kayoŋbop Judiya maaneŋ hatigiŋ yehitubu-lodadok yoŋa muneeŋ bopnegiŋ. 30 Bopneeŋ Banabas dut Sol kohohik foloŋ boiune adi moŋgola Jelusalem kayoŋbop diniŋ talitimeŋ kohohik foloŋ boide ugumuk.