3
Hape ura ueltada katongo peis ramatang bulout
* Epe 5.22Tar siokonor hagar inggoumur kuaha le mu guata sira pon, karung kale uahiua katongosioum tosnomio bulout, doh getung leoum mo bulout ge ahik pah ra tagorong mana tang Iesu, inggoum mu guata uakeluk kompe tar haua ra malaraisisin, maeit ra banga tosina tar nipileser namiuoumur kuah, kara turung tagorong manangua toro Uelhire Uaia, ahik pah mu petutup tasisina tar kale tang roon. Gisin e turung uiuir katongois geta banga to tar nipileser namiuoum a delauana tun, kara niueltadar namiuoum.
* 1Ti 2.9Ahik pah mu uamatmate hamas pukusioum tar inete, kara niguatanine: uir tar ulun, mindal, a kabon ger pang hain ger i ranar bulauan, kara gomono ger i ranar bulauan, ahik pah mu uamataia puk i morenehia. Bo inggoum pakung uamatmate hamas i lolono tatamiu tar ineteniner mahang kap: uanguangoul sikor, kara niguatar hamhamas ter nimataiaonene re malarantiehe tunin God. Ter hagarionene, ra uoto uakelukinir kuahang sioun gesir dedeil gera uamoko tun teres nitagorong mana tang God, ra ueltada pe, kara uakeluk tun tar nimalara gera kulain nosio bulout ter hagariono re uamatmata hamas tasisin. * Uak 18.12Misiana tang Sara ke longoro pe tang Abraham, kare ueltada tatanon, kare kila tatanono na mamahoholik. Doh inggoum teso bung tunon getung guata uakeluk sira tunoum tar niguataniner kodkodoh, inggoum ahik pah mu matotong sokoro me inete gere ualakanuh.
* Epe 5.25Doh ngohina tamiuoum ro bulout pakung hamhamasa pono tosnomio kuah, karung ueltada tasisin, ter hauon gisina ahik mes nitampopokoho maura siokor uakotopokoso raoum ramatang bulout tar nitua gere heirin God, maeit ahik pono me inete re uapekout tenami lotuoum.
Kale uelmahing tar niguata ger uia
Nag uadouhinar menmeno tamiuoum uakapa tun teenine: mu ueluahesioum, ueldolomesioum, uelmalauelhiresioum, kale uahiua katongosioum, kara hamhamasa nami niuangoul. Ahik pah mu pehahaua tapokis tar niguataniner sa, ra guataig tamiuoum tar hagar uasa, ahik pah mu uelsigala tapokis geta uelsigalasioum, inggoum mu heir tapokis kalehe puk tar niguatar uia, geter puh tun peon, maeit ke kila God tamiuoum mare heirono tamiuoum tar niguata uaia. 10 Ge o uelhire pe geka boloin sioun o hire teil pare,
 
“Mai gere marang uangoul keip tar niuaha tena nitua, kare banga tar binaka uaia,
inggon ahik pahe mene tar meneniner sa,
kara hik pahe ueluatata tar boh.
11 Inggono pake turung tar mud tar niguataniner sa,
kare uakeluk kompe tar niguata uaia.
Inggono pake uatampopokoho tar guata tar uahiarouo tasir tamat.
12 Ge God pe e kaueke tun tas mais gesir kodkodoh,
kare longoro tenas lotusin,
bor Tamata Noman e turung tur tane tas mais
gera guata tar niguataniner sa.” Ker 34.12-16
13 Mai re turung tung tamiuoum getung malarantiehe tunoum tar niguata ger uia? 14  * Ais 8.12-13; Mat 5.10; 1Pi 2.20; 4.14Bo, getung kale uelmahingoum tar niguataniner kodkodoh, inggoum mu uah, ge God pe e guata uaia tamiuoum, ahik pah mu sokoro tasisin, karung namanantiehe tun. 15 Bo i lolono tar koloumiuoum uamoko tang Kristo pare, ter Tamata Noman. Kaleuatoro tanik dede tar hire uakalahara tas mais gera dangata tamiuoum tar tengkanar nitagorong maneit rung uangoul keipisioum. Bo inggoum mu mene keip kompe tasisina tar hamhamas, kara niueltad.
16  * 1Pi 2.12Kale uanono tun tar ninamana ger kodkodoho tun rung heir pe tar uelhire tasisin, maeit mais gera marang mene uasa tamiuoum, auia tun pe nami niguata rung uakeluk pe tang Kristo, ka ra turung matala keip inguarina tonoso boh. 17 Auiantiehe tun gete na nimalarampe God tar kale uelmahing tar niguataniner uia ue tar kale uelmahing tar niguataniner sa?
18 Ge Iesu Kristo pe ke mata uasiokon sioun teres niguata uasar tamatang gane i kot. Ter tang siokor kodkodoh ke mata ueleheir tasir tamata ge ahik paho kodkodoh mare keip tasisina tang God. Inggono Kristo ka tung pousinir tukunun, kare uatua tapokisir Iabena Dedeil tatanon.
19 Doh inggon teke la hire tasir iabeisir mat, gera uangoul tar karabus, 20  * Uak 6–7geka mahang longoro sioun tar binaka ke heir binaka pe God tasisin mara uiuir tenas niguataniner sa. Tar binaka pe ke tuha Noa tar parau, o papagalik pukur tamata ka panete tar parauion, a tualang sioun kura udeil tar laur. 21 Doha laurunin tere uahire teilinguaene daana tar uahuhuene ri uoto kaleieig tar binakang babtais, ginina teke uaudeil tamiuoum ahikiono pahe kale liu tar muskurum tar tukununar tamat, bo inggono ter ualapagah ri guataieig tang God mari tagorong mana dede tena nitua tapokis Iesu Kristo.
22 Kristo ke la i Heuen, kare tabila tar pang makoso tang God, o anggelou uakapa tun, kara nikaueke uakapa tun, doha nitampopokoh e siokor moko tena nikaueke Kristo.

*3:1: Epe 5.22

*3:3: 1Ti 2.9

*3:6: Uak 18.12

*3:7: Epe 5.25

*3:14: Ais 8.12-13; Mat 5.10; 1Pi 2.20; 4.14

*3:16: 1Pi 2.12

*3:20: Uak 6–7