13
Iesu lawuru naumba gagalowa babawa waeuwaleide
(Mak 4.1-9; Luk 8.4-8)
Walama sa deawaawo Iesu du bedewe wandie ene nosene alene doa Galili tampe aisidene waine waeuwaleidie. Luk 5.1-3Tane me sape waeuwaleidio apana uaraia wimone Iesu enane panane asisusaie. Me enape waeuwalepona bolawa dia baiwa waa bedewe odene waine waeuwaleidio apana ududu wimoiena esa tampe eneie asisusaie. Ita Iesu gagalo babawa uara mampe apana waeuwamodie wadiase, “Irai apanawa dea lawuru naumba aimopia baiwa nosene alen. Ita me lawuru naumba laraimodio isiwa into nonosinton ita nene wimone ennaantoiena. 5-6 Naumba isiwa siara bedewe nomone tauwadea teponton, tane siara uduudulena baiwa waapa mai iapona, dia. Ita omo idia walamawe tepolala sa imono rorontonatuwaiena. Lawuru naumba da laraimono gedara kaigawara bedewe nomone gedara do inintone wimone gedara lawuru tauboiamono ipawa mai teamopona, dia. Tane naumba da irai dogowa euda osowe nomone inintone naunadewanton, naumba isiwa ipawa 100, isiwa 60 ita isiwa 30 naumoiena.” Ita Iesu gagalowa diasapia baiwaleidie wanase, “Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona!”
Dima baiwa Iesu gagalo babawa mampe waeuwaleidia gagalowa
(Mak 4.10-12; Luk 8.9-10)
10 Wawe alala Iesu mampe wimone waitarasane waienase, “Dima baiwa e gagalo babawa mampe apana diamoiana?”
11 Ita Iesu mo diamone wanase, “God gonaawa benemawa ipawaida wadenitudena e os manlawo sabamoleidio ateitile wainilana. Tane mo mida me gonaawa adiwe waimoia mampo mai sabamosaipono atentoipona, dia. Tane mo mampo gagalo babawa waeuwa os nosedio etei. 12  Matiu 25.29; Mak 4.25; Luk 8.18; 19.26E God aiawa eteilana mampe asisudewaitane me aiawa wadane manlawosano winakasalempa. Apana mida God aiawa debamasane wadene mampesana, God me osowesapie debamasapie wanepio mauraidalepi. Tane me mida God aiawa keraudaida karami rua wadene mampesana, God me mampe keraudaida sa wadepiaubepio di wampi. 13 Ema girumalena baiwa ne gagalo babawa mampe mo diamodina. Buka bedewe epe wadi wadiase,
‘Mo dewa ewompa, tane mai ewompe atendewantompa, dia, do gagalo etompe, tane atensasia di waimompa.’
14 Mo dewau bedewe dima peroweta Aisaia bukawa bedewe girumalena tauma ulaipaleide. Aisaia bukawa bedewe girumalene wadiase,
‘E etonune ita etonuna, tane mai ateitana, dia.
E ewonune ita ewonuna, tane mai ewana, dia.’
15 Mo epe dewantoia, ipawa mo nuau potalen, ita mo asiu enenboden ita do emau potalen. Mo emau ewepie ita asiu etepia sawa, do nuau insepie ita insaisau leusapuo ne inamopaa sawa epe segalen mo mampo.”
16  Luk 10.23,24Tane Iesu wawe alala mampo wane wanase, “E God sauwa euda wadale nuaeuitilana, ipawa e emala ewede ita asila etede. 17 Ne ulaipa dialedina, peroweta ita apana eubu dodomanau uara menamona dewa pokawaau e ewamoile ateitilana rua ewamope atentopona, tane dia, mo ewasasia di waimoie. Ita do menamona dima e etamoile ateitilana rua etamope atentopona, tane dia, etasasia di bontoiena.”
Lawuru naumba gagalowa babawa ipawaida Iesu waeuwamode
(Mak 4.13-20; Luk 8.11-15)
18 “Asisuitana! Gagalo babawa ipawaida ema epe: 19 Lawuru naumba into nonosintoia, sa ipa apana mida God gonaawa gagalowa etede tane mai atenleipona, ita kadi mamba Seitan wisedie dima apana sa nuawe winedia wadediaubedio di wankoaleide. 20 Lawuru naumba siara bedewe nonosintoia, sa ipa apana mida God aiawa etede ita nuaeu do wadedie mampesade. 21 Tane me walama kampaida os sumanai bedewe enede, ipawa me bedewe God aiawa mai iaidasaipe bola wadeipe wineipona, dia. Ita apana da God aiawa baiwa me wadabuasapu ba amboitusapua me tauwadea sumanai bedewe ampipare omepi. 22 Lawuru naumba gedara bedewe nonosintoia mai ipawa naumoipona, sa ipa apana mida God aiawa etede, tane tawo nuabola ba tawo nuaeuwa insaisawa God aiawa nuawa bedewe tauboiamoi ita mai ipawa naumoipona, dia. 23 Tane lawuru naumba irai dogowa euda osowe nonosintoia, sa ipa apana mida God aiawa eteie atendewantoi ita nauidewantoi. Apana dea naudia ipawa 100, da 60, ita apana da 30.”
Bodu gagalowa babawa
24 Iesu gagalo babawa da diamone wanase, “God gonaawa ipa ema epe: Irai apanawa dea iraiwa bedewe nana wit naumba eubu irailen. 25 Tane tadino apana uduudu ituawawantoio emalawoa apanawa wisene bodu naumba kadiwa wit iraiwa sa bedewe aimone ene alen. 26 Tane irai sa bedewe wit tepontone inintone debamanton, ita kelontoiomawa bodu do bedewe ininton. 27 Tauma irai apana nolawa dewalala epe ewane wimone me diane waienase, ‘Debamamba, e wit naumba eubu os iraia bedewe aimoana, tane bodu ema naewa wimone inintoi?’ 28 Tane me sipoamone wanase, ‘Emalawoa apanawa dewa ema dewasan.’ Mape me nolawa dewalala leusane diane waienase, ‘E meneedia no iraia bedewe ane bodu kadiwa inintoia bowiantata, ba?’ 29 Me diamone wanase, ‘Mai bodu bowiaitana, dia, bodu kadiwa bowiaitonune wit do bowiaitana sawa. 30 Eno, wit ita bodu do awodea inintompa ideita totowa walamawa wisepio ne totola apanawa diamopo mo bauta bodu topuiantopue tauboiamopue ia bedewe sumopu, ema aupe wit auwepue otepue adibanawo teamopu.’ ”
God gonaawa gagalowa babawa
(Mak 4.30-34; Luk 13.18-21)
31 Me gagalo babawa da diamone wanase, “God gonaawa ipa paipai naumba apana dea iraiwa bedewe andia rua. 32 Paipai naumba ipa keraudaida, mai lawuru naumba isiwa ruau, tane naumba sa keraudaida inileidie debamaleidio ita nene wimoie osowe duntoi.”
33 Do gagalo babawa da diamone wanase, “God gonaawa ipa nana kerauda ist parawa bedewe ituio sasanaleidia rua. I nitu sa kerauda ist parawa bedewe itudie gadaleidio bured debamaia segaleide.”
34 Iesu waeuwa ema uduudu gagalo babawa mampe os waeuwamon, mai gagalo da di wapona, dia. 35 Me ema dewasana dima peroweta gagalolena ideita segalepia baiwa. God peroweta bukawa bedewe ema epe wane wanase,
“Ne gagalo babawa mampe apana gagalomodina, do dima tawo segalena walamawe ita tauma niabolene winedia ne tauma apana diamodino etei.”
Iesu bodu gagalowa babawa ipawa waeuwamode
(Mak 4.33-34)
36 Iesu apana uara emone du bedewe odene aleno me wawe alala wimone diane waienase, “Bodu irai bedewe inileidia gagalowa babawa ipawaida no waeuwanewo atentata!”
37 Iesu sipoamone wanase, “Mida lawuru eubu aimona, sa ipa Apana Otopa. 38 Irai, sa ipa tawo ema, tane naumba euda, sa ipa God gonaawa obampa. Ita bodu, sa ipa Seitan obampa. 39 Emalawoa apanawa mida bodu aimona, sa ipa kadi mamba Seitan. Tane totowa walamawa umanawa wadia, sa ipa walama ompa. Ita totola apanawa, sa ipa God enseliwa. 40 Totola apanawa bodu bowiantoie ita ia bedewe sui, epe rua deawaa walama ompa osowe segalepi. 41 Apana Otopa me enseliwa waaubamopio antopue mo mida me gonaawa bedewe sosou banlakadisamoia, do mo mida kadi dewalala uduudu awodeamopue 42 ia iilala monialeidia bedewe aubamopu. Sape mo poka etompe ke wampe ita asipu adompe waimompa. 43 Walama sawo apana eubu dodomanau Mambu gonaawa bedewe sapaida wapu, omo tawo osowe sapa wadia rua. Mida asiwa wineipono aia ema eteipe atenleipona.”
God gonaawa gagalowa babawa isiwa
44 “God gonaawa ipa nitu uwataubu eubuida dogo bedewe weregala wineia rua, ita apana dogo todie donsane, tane osowe weregasan. Ita me nuaeu do alene nitu uduudu me mampea gimaralentuwan. Ema aupe me mane sa waden ita dogo sa waiwa naepe nitu uwataubu eubuida bedewe wineia gimaralene mampesan.
45 Do God gonaawa ipa apana gimarala rua, mida bena uwataubu eubu banumodia gimaralepona baiwa. 46 Walama dea me bena dea uwatauwa eudida donsane alene nitu uduudu me mampea gimaralentuwan, ita me mane sa wadene bena sa uwatauwa eudida gimaralene mampesan.
47 Do God gonaawa ipa bouri lawaiwa esa bedewe aubeio moia daitada uaraia bedewe odeia rua. 48 Lawai sa nope wiseno teinenaposie esa waiwe wimon. Sape mo aisintone waine moia eubu os posa bedewe aimoiena, tane kadiu nambe aubamoiena. 49 Ema epe rua deawaa walama ompa osowe segalepi. Walama sawo God enseliwa wimopue apana kadiu ita dodomana eubu empuempumopu. 50 Ita mo apana kadi dewalala ia iilala monialeidia bedewe aubamopu. Sape mo poka etompe ke wampe ita asipu adompa.”
51 Tauma Iesu wawe alala waitaramone wanase, “Dewa ema uduudu eteile ateitilana, ba dia?” Mo sipoasane waienase, “Oa, no etate atenten.”
52 Sa baiwa Iesu mo ema epe diamone wanase, “Anaana waeuwalala uduudu mida God gonaawa umanawa etane atentoiena, mo ipa du apanawa rua mida nitu uwataubu du bedewe sanantoio wineia, sanaau ita tontau do otaaubamoio nomoi.”
Nasaret apanawa Iesu dabuasai
(Mak 6.1-6; Luk 4.16-30)
53 Iesu gagalo babawa ema diasane bola sa ene alene 54 me bolaweido wisen. Sape me gagalo duwa bedewe apana waeuwamodio mo etane memesantone waienase, “Apana ema aten ita ginasa mukawa na waden? 55 Me kanda apanawa otopa, me inawa ebowa Meri ita me wanwamba ipa Iems, Iosep, Saimon ita Iudas no ateinimba waimoi. 56 Do me weaweanapa mape waimoia ateinimbaida. Me dewa ema mukamukaua naepe otene nolaleide?” 57  Ion 4.44Mo insaisa ema wadane osowe Iesu dabuasaiena. Tane Iesu diamone wanase, “Peroweta bola uduudu bedewe onieidewantoi, tane mebaida bolawa apanawa ita baidasosowa mai me onieipadewantoipe wadeipe mamposaipona, dia.”
58 Iesu bolawaida apanawa sumanaibu dia, sa baiwa me sape ginasa nata os dewamon, mai uara.

13:2: Luk 5.1-3

13:12: Matiu 25.29; Mak 4.25; Luk 8.18; 19.26

13:16: Luk 10.23,24

13:57: Ion 4.44