21
Pol i wa Jerusalem
Wo mwaewo weŋgiya ekelesiya Epesas ghanjigiyagiya, kaero wo kuki na wo womamwandɨ e raurau regha idae Kos. Mbaŋa theghewoniye e tɨne wo kuki na vo tan Rodɨs na mbaŋa reghava iko amba wo kukiva gheko na vo tan Patara. E ghembako iyako wo vaidiya waŋga reghava i wareriŋa Poenisiya, wo thawe na wo kuki. E lama ghɨnagha tɨne wo thuwe raurau regha idae Saipras, na wo womareŋa e yaghalaniyeko vo womavutha Siriya ele valɨvaŋga vo womaru Taiya na thɨ vanja waŋgako ghaghadowe. E ghembako iyako tɨne wo vaidiŋgiya raloŋweloŋweghathɨ vavana gheko na wo yaku weimaŋgi wik umbwara. Nyao Boboma le woraŋgiya weŋgi thɨ dage weya Pol na thava i wa Jerusalem. Ghamambaŋa weimaŋgi kaero iko, weimaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ, lenji ovo na lenji ŋgaŋga, wo iteta ghembako na vethɨ iyathuime e garowo. Woya ronja e ghegheme vuvuye e njighɨko ghadidiye na woya naŋgo, amba wo mwaewo weimaŋgi na thiye na ghime wo veiteteŋaime, ghime wo tha e waŋgama na thiye thɨ rakanjogha e ghemba.
E lama ghɨnaghake tɨne wo kuki Taiya na wo wa vo tan Tolomeis. E ghembako iyako tɨne, weimaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ woya mwaewo na wo yaku weŋgi mbaŋa regha. Mbaŋambaŋa vena wo kuki na vo tan Sisariya. Wo wa Pilip ele ŋgolo na vo yakuwe. Amalake iyake Toto Thovuye gharautu, na amalaghɨniye iyava thɨ tuthiŋgiya ghɨmoghɨmoruma theghepirɨma iyava thɨ njimbukikiya ghanɨŋga ghagiya regha Jerusalem e tɨne. Le ŋgaŋga gagamaina theuvarɨ. Thiye Loi ghalɨŋae gharautuŋgi, na thɨ utuuta Loi ghamberegha ghalɨŋae weŋgiya gharɨgharɨ.
10 Mbaŋa gheviye vama wo yaku gheko, amba Loi ghalɨŋae gharautu regha i vutha, i mena Judiya, idae Agabas. 11 I mena weime, i liya Pol gheva, i ŋgarɨ ghamberegha gheghe na nɨmanɨmae, na iŋa, “Nyao Boboma iŋa ŋgoreiyake: ‘Vaake iyake tanuwagae, ne Jiu ghanjigiyagiya inanji Jerusalem thɨ ŋgarɨghathɨ ŋgoreiya iyake, na thɨ vaŋgugiya weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye.’ ”
12 Mbaŋa wo loŋwe utuutuko iyako, weimaŋgiya ghembako gharɨgharɨniye wo naŋgo vurɨgheghe weya Pol na thava i wa Jerusalem. 13 Amba Pol i dage weime iŋa, “Buda kaiwae hu randaranda na hu vakatha gharevɨrɨ laghɨye e ghino? Kaerova ya vatomweŋgo, na ma mbene thiya ŋgarɨŋgo eŋge, ko iyemaeŋge Giya Jisas idae kaiwae tene va mare Jerusalem e tɨne.” 14 Ma valɨkaiwame wo vɨva le renuwaŋa, iya kaiwae mbema wo viyathu eŋge na woŋa, “Loi le renuwaŋa ŋgoreiye ne i yomara.”
15 Iyake e ghereiye, wo vivatha lama bigibigi na wo raka Jerusalem. 16 Weimaŋgiya raloŋweloŋweghathɨ vavana Sisariya e tɨne vethɨ iyathuime Nason ele ŋgolo na wo ghena gheko. Amalake iyake raloŋweloŋweghathɨ teuye regha na iye i mena Saipras.
Pol i vutha Jerusalem
17 Mbaŋa wo vutha Jerusalem, raloŋweloŋweghathɨ thɨ vaŋguvathaime weiye lenji warari. 18 Mbaŋambaŋa vena weime Pol wo raka na vo thuwe Jemes, na ekelesiya ghanjigiyagiya va inanji gheko weiyaŋgi. 19 Pol i gomwaewo weŋgi, ko amba i utugiya weŋgiya bigibigiko wolaghɨye le kaiwoko e tɨne na Loi i vakatha weŋgiya thiye ma Jiu gharɨgharɨniye.
20 Mbaŋa thɨ loŋwe utuutuko iyako, thɨ taraweŋa Loi, amba thɨ dage weya Pol thɨŋa, “Wo u thuwe, ghaghame, Jiu gheviye tausan kaero thɨ loŋweghathɨ na taulaghɨko mbe gharenjiwe vara Mosese le Mbaro. 21 Thiye thɨ loŋwe Jiu inanji e vanautuma vavana, taulaghɨko u vavaghareŋgi na thava thɨ ghambugha Mosese le Mbaro, ŋgoreiye thava thɨ vakatha tenɨto thanavuniye weŋgiya lenji ŋgaŋga, na thava thɨ ghambugha ghandathanavuke. 22 Ne ra vakatha budakai? Ne thɨ loŋwevaidiya iya kaero inanɨke gheke. 23 Iya kaiwae u vakatha ŋgoreiya budakai wo utugiya e ghen. Ghamaune ghɨmoghɨmoru theghevarɨ va thɨ dagerawe Loi e marae, ne e mbaŋake iyake nuwanjiya thɨ tena umbaumbalinji, kaiwae dageraweko iyako ghambaŋa kaero iko, ŋgoreiya ghamathanavu. 24 U wa weinaŋgiya ghɨmoghɨmoruke thiyake, na riwamina ghavanamwe kaiwae vohu vakatha; amba vo vamodo ma kaiwanji na thɨ vowo na thɨ tenɨyathu umbalinji vulivuliye na i vatomwe lenji dagerawe i mboromboro. Thoŋgo u vakatha ŋgoreiyako gharɨgharɨke wolaghɨye ne thɨ ghareghare utuninɨma i vivama ma emunjoru ŋgoreiye, ko mbema emunjoru tembe u ghambuva Mosese le Mbaro. 25 Ko raloŋweloŋweghathɨ, thavala ma Jiu gharɨgharɨniye ŋgoreiye, kaero va wo roriya lenji leta na wo variye weŋgi. Wo utuŋa lama mbaro weŋgi woŋa, ‘Ghanɨŋga thɨ vabobomaŋa loi kwanɨkwan kaiwanji thava hu ghan. Na tembe ŋgoreiyeva madibe. Thetheghan thɨ ŋgarɨmbiya yawaliye na i mare, mbunɨmaniye thava hu ghan, kaiwae madɨbae ma i voruyathu; na tembe ŋgoreiyeva, yathima thanavuniye raraitharɨ thava hu vakatha.’ ”
26 Mbaŋambaŋa vena, Pol weiyaŋgiya ghɨmoghɨmoruko theghevarɨko na ghanjivanamwe kaiwae i vakatha weiyaŋgi. Amba i wa e Ŋgolo Boboma tɨne na i giya ravowovowo yanawae na ne thembaŋa vara ghanjivanamweko iyako iko, na ravowovowoko i wo thetheghan na i vowo regha na regha kaiwanji.
Thɨ yalawe Pol Jerusalem e tɨne
27 Ghanji vanamwe ghambaŋa (mbaŋapirɨ) mbalavama iko, amba Jiu vavana thɨ rakamena Eisiya ele valɨvaŋga thɨ vaidiya Pol e Ŋgolo Boboma tɨne. Thɨ vamurumura wabwiko laghɨye gharenji na thɨ yalawe Pol, 28 thɨ kula ghalɨŋanji laghɨye na thɨŋa, “Isirel ghɨmoghɨmoruniye, hu mena hu thalavuime! Amalake iyake i wa weŋgiya gharɨgharɨ e valɨvaŋgake wolaghɨye na le vavaghare i thɨghɨya wanaŋgiya la gharɨgharɨ, Mosese le Mbaro na la Ŋgolo Boboma. Wo hu thuwe! I vambɨghɨya la Ŋgolo Boboma kaiwae i vaŋguruwoŋgiya thiye ma Jiu e tɨne.” 29 Thɨ utu ŋgoreiyako kaiwae methɨ thuwe rara Epesas regha idae Tropimas weiye Pol Jerusalem e tɨne, na thɨ munjeva Pol i vaŋguruwo e Ŋgolo Boboma tɨne.
30 Jerusalem gharayakuyakuko wolaghɨye gharenji i gaithɨ laghɨye, gharɨgharɨ thiya ruku na regha, vethɨ yalawe Pol thɨ momodɨraŋgiya e Ŋgolo Bobomako tɨne na thɨ kiŋgiya ghathɨnɨmba. 31 Wabwiko vamba thɨ rorovurɨgheghe nuwanjiya thɨ tagavamara Pol, utuutu kaero ve dimban Rom lenji ragagaithɨ ghambarombaro e yanawae. Thɨŋava Jerusalem gharayakuyakuko wolaghɨye thiya gaithɨ laghɨye. 32 E mbaŋako vara iyako, i vaŋguŋgiya ragagaithɨ vavana weinjiyaŋgiya lenji randeviva vavana na thɨ yoruku weŋgiya wabwiko. Mbaŋa thɨ thuweŋgiya ragagaithɨ ghanjirambarombaro weiyaŋgiya le ragagaithɨ, thɨ viyathu Pol ghaŋge.
33 Ragagaithɨko ghanjirambarombaro i mena i yalawe Pol na iŋa na thɨ ŋgarɨ e sen yaŋgaiwo. Amba i vaitoŋgiya wabwiko iŋa, “Thela amalake iyake, na me vakatha budakai?” 34 E wabwiko tɨne vavana thɨ kula bigi regha kaiwae na vavana thɨ kula mbe bigi regha kaiwae. Vwatubweko kaiwae rambarombaroko ma valɨkaiwae i wo gharumwaru, iya kaiwae iŋa na ragagaithɨ thɨ vaŋgwa Pol na thɨ yovaŋgu e lenji barek. 35 Mbaŋa thɨ mena e ŋende, ragagaithɨko thɨ wo Pol kaiwae wabwiko gharenji va i gaithɨ laghɨye. 36 Wabwiko va thɨ rakareghamba ko thɨ kulakula ghalɨŋanji laghɨye thɨŋa, “Hu tagavamare!”
Pol i utu weŋgiya wabwiko
37 Ragagaithɨ mbalavama thɨ vaŋguruwo vara Pol e barek tɨne, amba i dage weya lenji rambarombaroko iŋa, “Thare valɨkaiwae ya utuŋa bigi regha e ghen?”
Rambarombaroko ghare i yo i gonjogha weya Pol iŋa, “Ko ana u ghareghare vaŋa Grik? 38 Ko ana ghen ma rara Ijipt ghen, iyava i ndeviva weŋgiya ragabo lenji ghanaghanagha po tausanɨma na thɨ thɨghɨyawana rambarombaro na vethiya yakuma e njamnjam?”
39 Pol iŋa, “Nandere! Ghino Jiu loloniya ghino. Ya mena Tasis Silisiya e tɨne na ghambaŋguko idae i laghɨye. Ya naŋgo e ghen na thare valɨkaiwae ya utu weŋgiya gharɨgharɨke.”
40 Ragagaithɨko lenji rambarombaro i vatomwewe na i ndeghathɨ e ŋendeko, amba i livaira nɨmae weŋgiya wabwiko. Mbaŋa taulaghɨko thiya rokubaro, amba i vaŋa Arameyik na i veŋgi iŋa: