5
Jisas i thawariya kuvokuvo
Iyake e ghereiye Jisas i voro Jerusalem Jiu lenji thaga regha kaiwae. Ghambaru regha ina Jerusalem idae Sip le ghamba ru. E ghamba ruke iyake ghadidiye mbwa regha, weiye yaŋavaŋgavaŋga ŋgolo lima inanji mbwako ghadidiye. Vaŋa Hibru thɨ uno Betɨsaida. Gharɨgharɨ lemoyo va e ghanjighambwera lenji ghamba yaku. Ghambwera ŋgoranjiŋgiya mara kwaghe, kuvokuvo na riwanji i gheroro. Va thɨ roghagha mbwako na the valɨvaŋga i bobovirɨ, kaiwae mbe ghambaŋa, ŋgoreiya mbaŋa theghewo iya e ghereiye amba Giya le nyao thovuye i nja e mbwako tɨne na i vakatha mbwako i bobovirɨ. The ghambweghambwera regha i vivakai i nja e mbwako tɨne iyako e ghereiye na the ghambwera inawe kaero i kowe na riwae i thovuye. Amala regha va ina gheko, iye va i ghambweravoreŋa theghathegha ghweto na umbowa. Mbaŋa Jisas i vaidi gheko, na i ghareghare vambe tamwarau i vaidiya ghambwerako iyako, i dagewe iŋa, “Thare nuwaniya riwana i thovuye?”
Ghambweghambwerama i gonjoghawe iŋa, “Amalana, ma lolo regha ina gheke na i thalavuŋgo ya nja e mbwake tɨne mbaŋa i bobovirɨ. Mbaŋa amba ya rorovurɨgheghe kaiwae lolo regha kaero i njakai e ghamwaŋgu.”
Amba Jisas i dagewe iŋa, “U yondovirɨ! U bigivaira ghambana ghavwarara na u loŋga.” E mbaŋako iyako amalama riwae kaero i thovuye, i bigivaira ghambaema ghavwarara na i loŋga.
Mbaŋako iyava bigiko iyako i yomarawe Jiu ghanjimbaŋa kururu Sabat.* Sabatɨko va Satade regha na regha mbaŋaniye Jiu thɨ towowe na thɨ kururu weya Loi. Loi va i woraweya mbaŋa ghepirɨninji wik regha na regha towo ghambaŋa gharɨgharɨ kaiwanji kaiwae amalaghɨniye ghamberegha va i vakatha yambaneke mbaŋa theghewona tɨne na mbaŋa ghepirɨninji i towowe (Raŋ 8–11) Sabatɨko i ri Pɨraide mbaŋa i gou na i wo Satade i gou. 10 Jiu lenji randeviva thɨ dagewe amalama iya riwaema kaero i thovuye thɨŋa, “Noroke mbaŋa kururu na ma mbaro i vatomwe e ghen na u mbana ghambana ghavwarara.”
11 Ko iyemaeŋge i gonjogha weŋgi iŋa, “Amalake iya me vakathaŋgo na ya thovuye me dage e ghino meŋa, ‘U mbana ghambana ghavwarara na u loŋga.’ ”
12 Thɨ vaito thɨŋa, “Thela iya loloke me dageke e ghen na u mbana ghambana ghavwarara na u loŋga?”
13 Amalama mava i ghareghare thela iya me dagekowe, kaiwae wabwiko va i laghɨye na Jisas vama i ruwo tɨnenji.
14 E ghereiye vena Jisas ve vaidi e Ŋgolo Boboma tɨne na iŋa, “Wo u thuwe, riwana kaero i thovuyeva. Thama te u vakavakathava tharɨ ne iwaeŋge u vaidiya vuyowo laghɨye moli.” 15 Amalama i wa na ve utuutu weŋgiya Jiu lenji randeviva, iŋa Jisas iya mendava i vakathaŋgo na riwaŋguke i thovuye.
Yawalɨ i menawe nariye
16 Kaiwae Jisas va i vakathaŋgiya bigibigike thiyake e ghanjimbaŋa kururu, Jiu lenji randeviva va thɨ vakatha na i vaidiya vɨrɨniye. 17 Jisas i dage weŋgi iŋa, “Bwebwe iye i kaiwo valaŋa na ghino tembe ŋgoreiyeva, ya vakatha kaiwoke iyake.” 18 Le utuko ŋgoreiyako kaiwae Jiu lenji randeviva thɨ rovurɨgheghe, nuwanjiya thɨ unɨghɨ. Ma mbe e ghanjimbaŋa kururu eŋge kaiwae ko kaiwae vambe iŋava amalaghɨniye ramaya Loi na i munjeva mboromboro weiye Loi.
19 Jisas i gonjogha weŋgi iŋa, “Ya dage emunjoru e ghemi, Loi Nariya ghino ma valɨkaiwaŋgu na ne ya vakatha bigi regha mbe ghino eŋge elo renuwaŋa; mbe ya vakatha eŋge budakaiya ya thuwe Bwebwe i vakavakatha, kaiwae the bigiya Bwebwe i vakatha ghino tembe ya vakathava. 20 Kaiwae Bwebwe i gharethovuŋgo na i vatomwe e ghino bigibigike wolaghɨye amalaghɨniye i vakavakatha. Ŋgoreiye, gharemi ne i yo kaiwae ne i vatomwe weya Nariye ghino vakatha laghɨlaghɨye na ya vakathaŋgi na ne i kivwalaŋgiya thiyake. 21 Bwebwe iŋa na ramaremare thɨ rakathuweiru na i giya yawalinji; iyake tembe ŋgoreiyeva Nariyeke ghino ya giya yawalɨwa thela lo renuwaŋake nuwaiya ya giyawe. 22 Bwebwe ma i ghatha lolo regha, ko vama i wogiya ghathako ghambaroko wolaghɨye e ghino, 23 mbala gharɨgharɨke wolaghɨye thɨ yavwatata wanaŋgo ŋgoreiya thɨ yavwatatawana Bwebwe. Thela thoŋgo ma i yavwatata wanaŋgo, ma i yavwatatawana Bwebwe, iye va i variyeŋgo.”
24 “Ya dage emunjoru e ghemi, thela thoŋgo i loŋwe lo utuŋgike na i loŋweghathɨgha thela iyava i variyeŋgoke, kaero i vaidiya yawaliye memeghabananiye. Loi mane i ghatha, ko kaero i iteta mare le valɨvaŋga na kaero ina yawalɨ ele valɨvaŋga. 25 Ya dage emunjoru e ghemi, mbaŋa maiya i menamenake, ko kaero ina gheke, mbaŋa thavala yawalinji i mare ne thɨ loŋwe Loi Nariye ghalɨŋae, na thavala ne thɨ loŋwe na thɨ vakatha ŋgoreiye, ne e yawayawalinji. 26 Kaiwae Bwebwe iye yawalɨ rɨghethoru, tembe ŋgoreiyeva va i vakathaŋgo Nariyeke ghino na yawalɨ rɨghethoru. 27 Na kaiwae Lolo Nariya ghino, kaerova i vatomwe e ghino ghatha ghambaro.”
28 “Gharemi thava i yo utuutuke iyake kaiwae: kaiwae mbaŋa maiya i menamenake, mbaŋa thavala kaerova thiya mare ne thɨ loŋwe ghalɨŋae 29 na thɨ rakathuweiru e ghabubunji. Thavala lenji vakatha va i thovuye ne thɨ thuweiru na e yawayawalinji, na thavala lenji vakatha va i tharɨ ne thɨ thuweiru na thɨ wovatharɨtharɨŋaŋgi. 30 Mbe wombereghake eŋge ma valɨkaiwaŋgu na ne ya vakatha bigi regha. Ya ghatha lolo ŋgoreiya Bwebwe le woveŋgo, iya kaiwae thoŋgo ya ghatha lolo mbe ya dageŋa vara emunjoru kaiwae ma nuwaŋguiya ya vakatha ŋgoreiya ghino lo renuwaŋa nandere, ko ya vakatha eŋge ŋgoreiya thela i variyeŋgo le renuwaŋa.”
Thavala thɨ utuŋa Jisas utuniye
31 “Thoŋgo mbe ya utuŋa vara wombereghake utuniŋgu tha hu wovatha lo renuwaŋake na huŋa emunjoru, 32 ko lolo regha mbe inawe, iye i utuutu ghino kaiwaŋgu, ya ghareghare budakaiya i utuŋa ghino kaiwaŋgu, iyake utu emunjoru. 33 Hu variyeŋgiya lemi ravandevandeŋa weya Jon na budakaiya i utuŋa ghino kaiwaŋgu iyake utu emunjoru. 34 Ma ya ndeghathɨ gharɨgharɨ lenji utu ghino kaiwaŋgu, ko ya ravairɨ eŋge na mbala hu vaidiya vamoru weya Loi. 35 Jon iye va ŋgoreiya theŋgi i ra na i woya. Iya kaiwae va hu yavovoŋa le utuko mbaŋa ubotu.”
36 “Lo vakatha i woraŋgiya mbema emunjoru thela ghino, na iyake i laghɨye kivwala budakaiya Jon va i woraŋgiya mbaŋa i utuutu ghino kaiwaŋgu. Kaiwae iya vara kaiwoke Bwebwe va i wogiyake e ghino na ya vakatha vun, i woraŋgiya mbema emunjoru Bwebwe va i variyeŋgo. 37 Na Bwebwe, iye va i variyeŋgo, tembe ghambereghava i utuŋava emunjoru ghino kaiwaŋgu. Mava hu ndeloŋwe mun ghalɨŋae na mava hu ndethuwe mun ghayamoyamo, 38 na le utuko ma i yaku e gharemina, kaiwae ma hu loŋweghathɨ thela va i variye. 39 Hu thuweghatharaŋa Buk Boboma, kaiwae hu renuwaŋa na huŋa ne hu vaidiya yawalɨ memeghabananiye. Ŋgoreiye, utuutuŋgiko thiyako thɨ utuutu ghino kaiwaŋgu. 40 Ko hu botewo hu loŋweghathɨŋgo na hu vaidiya yawalimi memeghabananiye.”
41 “Ma yaŋa gharɨgharɨ mbala thɨ taraweŋaŋgo, 42 ko iyemaeŋge ya ghareghare wagiyaweŋga. Ya ghareghare, Loi ghagharethovu ma ina e gharemina. 43 Va ya mena Bwebwe e idae, na ma hu wovathaŋgo, ko thoŋgo lolo regha i mena mbe ghamberegha e idae, ne hu vaŋguvatha. 44 Ŋgoroŋga ne huŋa eŋge na hu loŋweghathɨ, thoŋgo hu warariŋa mbe ghemi eŋge hu vetarataraweŋga, ko ma hu rovurɨghegheŋa hu vaidiya tarawa i mena weya Loi mbe ghamberegha eŋge?”
45 “Thava lemi renuwaŋa huŋava ghino ne ya utuŋa lemi tharɨŋgina Bwebwe e marae. Lemi rawonjowe iye Mosese kaiwae iye hu woraweya ghamidi. 46 Ko iyemaeŋge thoŋgo hu loŋweghathɨgha Mosese ne hu loŋweghathɨŋgo kaiwae iye va i rorori ghino kaiwaŋgu. 47 Ko kaiwae ma hu loŋweghathɨ budakaiya va i rorinjoŋa, ŋgoroŋga ne huŋa na hu loŋweghathɨgha budakaiya ghino ya utuŋa?”

*5:9 Sabatɨko va Satade regha na regha mbaŋaniye Jiu thɨ towowe na thɨ kururu weya Loi. Loi va i woraweya mbaŋa ghepirɨninji wik regha na regha towo ghambaŋa gharɨgharɨ kaiwanji kaiwae amalaghɨniye ghamberegha va i vakatha yambaneke mbaŋa theghewona tɨne na mbaŋa ghepirɨninji i towowe (Raŋ 8–11) Sabatɨko i ri Pɨraide mbaŋa i gou na i wo Satade i gou.