23
Paulus isavia pughu to ye itaghon Yesu
Paulus mata deŋia pa yes daba to tineep ila lupuuŋ tonowen, ve isaav padi ighaze: “Yam toŋvetaz, you nayamaan taug naghaze to muuŋ ve inim aazne, laghooŋ tiou, you nataghon ŋgar ŋgalaaŋa moghon ila Maaron mata.” Mbaŋ 24:16; 2Kor 1:12; 2Tim 1:3
Daba to watooŋrau, iza Ananias, ilooŋ saveeŋ tonene, ve isaav pa yes to tiyoon tigharau Paulus, ve tipambar Paulus avo. Yo 18:22+
Tovenen Paulus isaav pani ighaze: “Yom, Maaron pale irab ghom paam! Yom unumale didiiŋ mbuuza to tikumi pa ko, leso tamtoghon tighita tighaze poia. Mbolem izi tonanan pa uŋgabiiz ghou itaghon tutuuŋ toit. Eemoghon taum umalaaŋ pa tutuuŋ wa. Pasa, usaav padi ve tipambar sorokin ghou.” Lo 25:1+; Mt 23:27+
Tamtoghon pida to tiyoon tigharau Paulus, tisaav pani tighaze: “Wai, daba to watooŋrau, ye uraata to Maaron. Vena to uroron pani maau, ve uvelegi?”
Paulus ipamuul aliŋadi ighaze: “Yam toŋvetaz, you naghilaala naghaze ye daba to watooŋrau maau. Inimale naghilaala, tone irau napiyaav saveeŋ tovene pani maau. Pasa, Maaron aliŋa to timbooda, isaav ighaze:
‘Apiyaav saveeŋ samia pa daba tiam eta malep.’ ” Igham 22:28
Paulus iwatag: Yes to tineep ila lupuuŋ tonenen, pida nene yes Sadusi, ve pida nene ndiran tutuuŋa. Tovenen isaav padi toman aliŋa tiina ighaze: “Yam toŋvetaz, alooŋ. You tonene, ŋgeu tutuuŋa eez paam. Ve tamaŋ yesuru tinaŋ, ve nditimbug paam, yes ndiran tutuuŋa. You naghur matag pa mundigiiŋ to yes mateeŋa, tauto aazne tipayoon ghou pa savsaveeŋ.” Mbaŋ 24:21, 26:5+; Pil 3:5
7-8 Paulus ipiyaav saveeŋ tonene, le ireu di ve parzoraaŋ tiina imundig ila lolodi. Pasa, yes Sadusi tighur ila tighaze yes mateeŋa irau timundig muul maau. Ve tighaze aŋela eta ineep maau, ve avuvu eta ineep maau. Eemoghon yes ndiran tutuuŋa tighur ila mbeb tisob tonenen. Tovenen oroor tiina imundig, ve tiwazoran di ila ila le tamtoghon ŋgara pida to yes ndiran tutuuŋa timundig tiyoon, ve tisaav ariaŋa tighaze: “Yei nighita nighaze ŋgeu tonene, ye igham sosor eta maau. Takankaan. Avaat avuvu eta, ma aŋela eta isavsaav pani.”
10 Daba to iŋgin ndaaba tisob to Rom, ighita saveeŋ todi iparab kat. Tovenen imatughez: Ighaze tiwasasaron Paulus ila inim, nene pale tireepa ve imaat. Tovenen isaav pa ndaaba toni, ve tila tiŋguaaz Paulus ighau pa yes daba tonenen, ve tighami tilooŋ tila ruum todi lolo muul.
11 Mboŋ tonenen, Tiina toit Yesu ivot to Paulus, ve iyoon igharaui, ve isaav pani ighaze: “Paulus, umatughez malep. Uyoon ariaŋa. Pasa, varug to uvotia izi Yerusalem, yom pale uvotia izi Rom paam.” Mbaŋ 18:9, 27:23+
Yes Yuda timbua saveeŋ tighaze tirab Paulus imaat
12 Tineep le ndugizau, ghoro Yuda pida tilup di, ve tikaal ataam pa tirab Paulus imaat. Yes timbua saveeŋ ariaŋa ila Maaron mata tighaze yes irau tighan aniiŋ maau, ve tighun ya maau, le irau tirab Paulus imaat. 13 Ndiran to timbua saveeŋ pa rabuuŋ Paulus, yes irau tamoot ru avua. 14 Tovenen timundig tila to yes daba to watooŋrau ve yes ŋginiiŋa, ve tipaesia ŋgar todi padi tighaze: “Yei tonene nimbua saveeŋ ariaŋa ila Maaron mata wa. Nighaze aazne ve ila, avomai irau itut aniiŋ eta maau, le irau nirab Paulus imaat. 15 Tovenen yamŋa daba toit pida ala to daba to iŋgin yes ndaaba to Rom, ve atombaana tovene aghaze: ‘Yei nighaze ugham Paulus izi inim tiei. Leso nighason poiani pa saveeŋ toni pughu, ve nighazooŋ pani kat.’ Yam agham tovene, ve yei pale nisaŋani izi ataam luvuŋa. Sawa to inim peria tiei, ghoro nirabi imaat. Leso ilat ivot tiam sob.”
16 Eemoghon Paulus wagha taliŋa irab saveeŋ mbuaaŋ todi tonowen. Tovenen ila ivot ruum to yes ndaaba, ve ilooŋ ila ighita wagha, ve ipaesia saveeŋ tonenen pani. 17 Paulus ilooŋ saveeŋ toni, ve imbaaŋ ila pa daba eez to yes ndaaba inim, ve isaav pani ighaze: “Ugham pain tonene ila to daba tiam to iŋgin yam ndaaba asob. Pasa, ye le saveeŋ ris pani.” 18 Tovenen daba tonowen igham Paulus wagha ila to daba toni, ve isaav pani ighaze: “Paulus to nikisi inepneep toman ghei ne, imbaaŋ payou, tauto nala toni. Ve ighason ghou ighaze nagham pain tonene inim ighita ghom. Pasa, ye le saveeŋ ris payom.”
19 Tovenen daba toni ikis Paulus wagha nima, ve yesuru tila dige, ghoro ighasoni ighaze: “Yo, sa saveeŋ to ughaze usavia payou ne?”
20 Paulus wagha isaav pani ighaze: “Yes Yuda timbua saveeŋ tighaze tinim tighason ghom, leso bozo, ghoro ugham Paulus, ve yamru azila pa daba to yes Yuda lupuuŋ todi. Sawa to tinim, yes pale tigham kaarom payom tighaze ye tau irau ila todi, leso tighason poiani pa saveeŋ toni ve tighazooŋ pa pughu. 21 Eemoghon ulooŋ di malep. Pasa, tamtoghon todi irau tamoot ru avua pale tisaŋan pa rabuuŋi izi ataam luvuŋa. Yes timbua saveeŋ ariaŋa ila Maaron mata tighaze yes irau tighan aniiŋ maau, ve tighun ya maau, le irau tirab Paulus imaat. Yes tighurghur matadi payom ve tisasaŋan. Ighaze ulooŋ di, nene pale tigham ŋgar tonenen.”
22 Daba tonenen ilooŋ saveeŋ toni, ve iŋgalsekini ighaze: “Saveeŋ to yom usavia payou ne, upaesia pa ŋgeu ite paam malep.” Isavsaav pani le isob, ghoro ipuli ila.
Yes Roma tipaghau Paulus izila pa ndug Sisarea
23-24 Daba tonenen ipoi daba ru to yes ndaaba tinim, ve isaav padi ighaze: “Ala ayou yes ndaaba irau 200, toman ndaaba tamoot tol saaŋgul (70) to tilaan pa hos. Ve agham yes ndaaba to kisiiŋ iiz paam irau 200. Ve agharaat hos pida pa Paulus paam. Mboŋ aazne, ndag anunu ighaze igham liim ve paaŋ, ghoro agham Paulus, ve yamŋa amundig azila pa ndug Sisarea. Aŋgin poiani le ila ivot to gavana toit Feliks.” 25 Isavsaav toman di le isob, ghoro imbood paesiiŋ ila rau tovene:
26 “O gavana Feliks, tiina tiou. You Klodias Lisius nagham ndag poia payom.
27 “Ŋgeu to ilat ne, yes Yuda tikisi ve rismoghon tone tirabi imaat. Eemoghon you nalooŋ tighaze ye to Rom, tovenen nala toman ndaaba tiou, ve nigham mulini ve niŋguaaza padi. Mbaŋ 21:30+
28 You naghaze nawatag: Ye igham sa ŋgar to Yuda tighita tighaze isosor. Tovenen naghami ila, ve napayoonda ila daba to yes Yuda matadi. 29 You naneep, ve nalooŋ saveeŋ todi iparab ila inim, ve naghita naghaze ye igham sosor tiina eta irau to taghuri ilooŋ ila ruum to yabyabuuŋ, ma tarabi imaat ne maau. Yes tiwazoran di pa taudi tutuuŋ todi moghon. Lu 23:14+; Mbaŋ 18:14+, 25:25, 26:31
30 Muri ghoro, tipaes payou tighaze Yuda pida tigham lilini tighaze tirabi imaat. Tauto rikia moghon napaghaua ilat. Leso anam utiir saveeŋ toni. Ve nasaav pa yes to tighaze tipayoonda pa savsaveeŋ naghaze tizilat tiom tonanan, ghoro tivotia sosor toni ila matam. Yo, saveeŋ tiou, tauto inim imuul sualen. Uneep toman lolom poia.”
31 Tovenen mboŋ tonenen, yes ndaaba titaghon saveeŋ to tiina todi, ve tigham Paulus ve yesŋa tila tivot ndug Antipatris. 32 Tineep tonowe le ndugizau, ghoro yes ndaaba to tilaagh taan, timuul tila pa inadi to Yerusalem we. 33 Ve yes to tilaan pa hos, tigham Paulus ve malmalidi tila tivot ndug Sisarea. Tila peria, ghoro tizuzuun rau to Klodias ila to gavana Feliks, ve tighur Paulus ila nima. 34 Feliks iwaat rau to Klodias imbooda le isob, ghoro ighason Paulus ighaze: “Ndug tiom ineep taan suruvu sine?”
Paulus ipaes pani ighaze “You nanim pa taan suruvu to Silisia.”
35 Feliks isaav pani ighaze: “Poia. Uneep le yes to tighaze tipayoon ghom pa savsaveeŋ tinim tivot, ghoro nalooŋ saveeŋ tiam.” Ghoro isaav pa ndaaba pida ighaze tigham Paulus tila ruum tiina to muuŋ Erod ireii, ve tiŋgini tonowe.